Na zahtjev Tužilaštva, Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor penzionisanom generalu Vojske RS-a Novaku Đukiću, osumnjičenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništa u Tuzli 1995. godine. Obrazlažući zahtjev za pritvor, tužilac je naveo da je Đukić odgovoran za granatiranje Tuzle u maju 1995. godine, kada je u centru grada ubijeno više od 70 osoba a 150 ranjeno. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kaže:
«Đukić Novak pod istragom je zbog ratnog zločina počinjenog na lokalitetu Tuzlanska kapija, kada je od granate ispaljene sa položaja Vojske RS-a na lokalitetu Tuzlanske kapije 25. svibnja 1995. godine ubijena 71, a ranjeno više destina osoba. U to vrijeme osumnjičeni Đukić obnašao je dužnost oficira Vojske RS-a. Osumnjičeni je predan nadležnom tužitelju Tužiteljstva BiH, koji je saslušao osumnjičenog i prema Sudu uputio prijedlog za određivanje pritvora iz razloga opasnosti od bjekstva osumnjičenog i mogućnosti utjecaja na svjedoke i saučesnike.»
Prosječna dob ubijenih na Tuzlanskoj kapiji bila je 23 godine. Najmlađa žrvta bio je Sandro Kalesić, koji je 1995. godine imao tri godine. Njegov otac Dino danas kaže kako je razočaravajuće što se na Đukićevo hapšenje čekalo tako dugo:
«Zaista je razočaravajuća spoznaja da je toliko godina prošlo od svega toga što se desilo, a da se apsolutno ništa nije uradilo, niko se nije procesuirao. Dakle, kad govorimo o Kapiji slučaju, za koji je pribavljeno ubjedljivo najviše dokaza dosad, kad je bilo koji drugi slučaj u pitanju, pokazuje i to da ni Tužiteljstvo u Tuzli apsolutno nije imalo ni želje ni namjere da to rješava. Evo, sad je otišlo na viši nivo, pa se nešto rješava, ali su opet, dakle, moguće tu određene zakulisne radnje.»
Dino Kalesić dodaje da sjenu na hapšenje generala Đukića baca i činjenica da se u Tužilštvu BiH paralelno vrši ispitivanje svjedoka u slučaju poznatom kao Tuzlanska kolona, u kojoj su ubijeni pripadnici nekadašnje JNA i za koji je optužen Ilija Jurišić koji se nalazi u zatvoru u Beogradu:
«Upravo se provlači ta jedna sjena, jedna nit sumnje da ima određene primjese i tih političkih angažmana. Naime, da li je u pitanju nešto što - naravno da Đukić nije nijedne sekunde janje, ali da li je nešto što možemo nazvati žrtveno janje da se malo primiri javnost, svi stradali na Kapiji i roditelji onih koji su poginuli tamo? Da li je to vezano za slučaj Jurišić? Ne mogu ništa konkretno i direktno reći, ali mogu samo iskazati određenu sumnju, kao vjerovatno i svi ostali.»
Haški tribunal predmet Tuzlanska kapija prebacio je u nadležnost domaćeg pravosuđa, a pored Đukića, prema pisanjima medija, istrage se vode protiv još osam oficira nekadašnje Vojske RS-a čija imena su od ranije poznata javnosti.
Jedan od saslušanih u Tužilaštvu BiH u slučaju Jurišić, Sead Avdić, kaže da ne želi vjerovati da iza svega stoji politika:
«Ta slučajna koncidencija upozorava da može biti neke veze, ali neću da vjerujem u takav scenario. Moguće da je došlo du slučajnih paralelno vođenih procesa, ali sigurno da je slučaj Tuzlanska kolona pobudio i potencirao odgovornost Tužilaštva BiH s aspekta odgovornosti za zločin nad civilima u Tuzli 25. maja. Sa tog aspekta, sve moguće može se dovoditi u vezu i jednostavno s aspekta nekog balansa ili politike lamentirati o povezanosti ova dva slučaja. Ali svjedoci koji su ovih dana dolazili u Tužilaštvo BiH objektivno su učinili sve da svojim istinitim, argumentiranim svjedočenjem olakšaju poziciju i položaj Ilije Jurišića i da se Ilija Jurišić najbolje brani istinom za ono što se dešavalo 15. maja 1992. godine.»
Prvi čovjek organizacije «Istina, pravda i pomirenje» iz Tuzle Sinan Alić ističe kako nikad nije kasno za hapšenje počinilaca ratnih zločina, ali da je moglo biti i znatno ranije:
«Mi smo tvrdili da se to moglo odraditi i ranije i zbog toga smo vršili, da tako kažem, pritisak na državno tužilaštvo. Mi smo negdje u julu, ako se ne varam, bili kod tužioca Marinka Jurčevića i on je na tom sastanku obećao. odnosno dao zadatak tužiocu Mirsadu Striki i da mu sve raspoložive kapacitete Tužilaštva na dispoziciju da Kapiju okonča, jer je to najmonstruozniji zločin pojedinačni u ovoj državi, pa onda dođu Markale, pa onda dođu oni kolektivni što je Srebrenica. I evo, dakle, sa nekim malim zakašnjenjenjm ta imena ljudi, o kojima smo mi znali i prije četiri, pet godina, taj proces je ubrzan. Prvi ili jedan od osmorice je uhapšen. Mi očekujemo da sad uslijedi serija hapšenja ovih ostalih ljudi koji su predstavljali komandnu strukturu Operativne grupe 3 Doboj. Očekujemo da do kraja godione uslijede još nova hapšenja i da konačno bude podignuta optužnica.»
Ista očekivanja dijele i porodice nastradalih na Tuzlanskoj kapiji maja 1995. godine, iako postoji bojazan bi osumnjičeni protiv kojih se vodi istraga, a čija su imena već odavno poznata javnosti, mogli napustiti BiH prije podizanja optužnice.