Izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara izazvale su najviše negodovanja predstavnika RS-a, a njima je predviđeno da prosta većina za konačnu odluku Vijeća treba da uključuje, umjesto po dosadašnja dva, po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Predstavnici srpskih stranaka iz RS-a smatraju da se time ne obezbjeđuje paritet entiteta i konstitutivnih naroda, iako je za donošenje odluke neophodan barem jedan srpski glas. Za predstavnike RS-a sporne su i izmjene Poslovnika o radu državnog parlamenta, koji je do sada predviđao da kvorum u Predstavničkom domu, osim proste većine, čini i po jedna trećina poslanika iz svakog entiteta. Lajčakovim odlukama traži se poštivanje principa proste većine, odnosno, prisustvo 22 poslanika od ukupno 41-nog.
Izvršni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić naglašava da odluke visokog predstavnika zadiru u ustavnu poziciju svakog od naroda u BiH:
„Kada se sve analizira i kada se uzmu u obzir i teoretske i praktične mogućnosti, lako se može iznaći mnogo varijanti u kojima samo jedan narod može da glasa o važnim odlukama, ili da se može glasati o važnim odlukama bez jednog naroda. I to je ono što je protivustavno u tim novim procedurama koje predlaže Miroslav Lajčak.“
Lider PDP-a Mladen Ivanić poziva se na tumačenje Kancelarije visokog predstavnika iz 2000. godine:
„U kome je jasno rečeno da većina u Parlamentu BiH podrazumijeva postojanje pet glasova iz RS-a, i jasno je rečeno da je to ustavna odredba. Sada se omogućava da se bez pet, čak je i dva dovoljno, čak je i jedan dovoljan za kvorum iz RS-a, da onda samo jedan čovjek može donijeti taj glas.“
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže da Lajčakove odluke nisu u duhu Dejtonskog sporazuma i državnog ustava:
„Jer očigledno otvara mogućnost da samo predstavnici Federacije mogu na kraju-krajeva donositi odluke u slučaju ako se u kolegijumu Doma naroda Parlamentarne skupštine ne pojavi npr. predstavnik Srba, ili bilo kojeg drugog naroda.“
Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka zamjera političarima i pravnim stručnjacima iz RS-a da nisu naveli nijednu činjenicu iz koje se vidi da je prekršen Ustav BiH ili Dejtonski mirovni sporazum:
„Što se tiče Vijeća ministara, treba odmah reći da Ustav BiH ne predviđa nikakve odredbe o proceduri odlučivanja u Vijeću ministara. To je regulisano Zakonom o Vijeću ministara. Dakle, ovo što je radio visoki predstavnik oko kvoruma prisutnih i kvoruma odlučivanja u Vijeću ministara, nijednom riječju ne tangira Ustav BiH jer on o tome jednostavno ništa i ne govori. A što se tiče Parlamentarne skupštine, visoki predstavnik je samo interepretirao ustavnu odredbu koja govori o tome šta se smatra kvorumom prisutnih, kvorumom glasača, nastojeći na taj način da na neki način ’prisili’ da oni koji žele da učestvuju u odluci da budu prisutni, a ako ne žele - da će ići odlučivanje i protiv njihove volje, što nije suprotno ni duhu ni slovu Ustava.“
Profesor ustavnog prava Miroslav Mikeš daje svoje viđenje Lajčakovih odluka:
„Suština je u tome što one na neki način derogiraju princip ustavni, a to je entitetsko glasanje i zaštita entiteta, jer je to bio ključ kompromisa u Dejtonu - da Srbi i Hrvati, kao narodi kojih ima manje nego Bošnjaka, imaju mogućnost i zaštite nacionalnih interesa u Domu naroda BiH, ili RS konkretno da ima plus toga i zaštitu entiteta. Jer u suprotnom, dogovore se dva naroda protiv trećeg i mogu za godinu dana da donesu desetak zakona koji suštinski promijene potpuno koncept dejtonske BiH.“
Mikeš, ipak, dodaje da visoki predstavnik svojim odlukama nije potpuno ukinuo entitetsko glasanje, već ga je redukovao. To je suština načina glasanja u BiH, kaže Mikeš, koja se jedino može promijeniti izmjenama Ustava o kojima bi se tri naroda morala dogovoriti.
Narodna skupština ocijenila Lajčakove mjere neprihvatljivim
U Deklaraciji koju je u utorak usvojila Narodna skupština navodi se kako je visoki predstavnik za BiH svojim odlukama i zahtjevima od 19. oktobra nastavio sa prekoračenjem dejtonskih ovlašćenja, gdje je utvrđen kao konačan autoritet za tumačenje civilnog dijela ovog sporazuma. Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić:
«Narodna Skupština RS smatra da nametnuti zakon nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Aneksom 4. tog Sporazuma i da ugrožava ustavni poredak i demokratsko uređenje BIH, posebno ustavom zagarantovanu poziciju RS i njenih predstavnika u institucijama BiH.»
Deklaracija poziva da se hitno nastave stručne rasprave o nametnunom zakonu kako bi se putem adekvatne legalne forme isti izmjenio. U slučaju da ne dođe do promjena, Narodna skupština zadržava pravo pokretana postupka pred Ustavnim sudom BiH za ocjenu njegove ustavnosti. U slučaju dalje eskalacije unilateralnih mjera prema ustavnom položaju Republike Srpske, a naročito u slučaju nametanja izmjena iposlovnika o radu oba doma Parlamentarne skupštine BiH , deklaracijom se najavljuju i druge mere. Igor Radojičić:
«Republika Srpska će se putem svojih predstavnika obratiti generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, s upozorenjem da je Dejtonski sporazum povrijeđen od strane visokog predstavnika, povrđenog Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 1746 , te da su izabrani predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda u zajedničkim organima BIH deklarativno i unilateralno odustali od sporazuma odnosno Aneksa 4».
Od Savjeta za implementaciju mira, koji je nadležan za provođenje Dejtonskog sporazuma, a koji u utorak i srijedu zasjeda u Sarajevu zatražene su dodatne garancije za ravnopravnost entiteta i naroda u Bosni i Hercegovini. Na kraju, u deklaraciji se pozivaju predstavnici političkih partija sa sjedištem u Federaciji BiH na konstruktivan i otovoren dijalog o najbitnijim pitanjima socijalnog i ekonomskog razvoja zemlje, a u cilju kako se kaže «raćanja uzurpiranog suvereniteta koji je neophodan za izvršenje međunarodnih obaveza zemalja i njeno pristupanje Evropskoj uniji.