Nakon što je predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da je cilj mjera koje je donio visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak - ukidanje Republike Srpske, a Ahtisarije, na vog plana - jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, iz Bosne i Hercegovine stižu različite ocjene političkih analitičara. Jedan broj njih smatra da je primarni cilj Koštuničinog apela na očuvanje RSa- i Kosova gazimestanska retorika koja poziva na nacionalnu homogenizaciju s obje strane Drine. Podršku Koštunice premijeru i institucijama RS-a ne shvataju ipak kao brak iz ljubavi, već interesa. Politički analitičar Tanja Topić:
“Pa ja lično mislim da je ovo približavanje na relaciji Koštunica - Dodik bilo jednostavno iz pragmatičnih razloga i nisam sigurna da tu postoji neka vrsta ljubavi. Mislim da je ona direktno vezana za rješavanje statusa Kosova, kada je, prije svega, Vojislav Koštunica shvatio i zapravo pomislio da bi mogao dobro iskoristiti RS i aktualnu vlast da bi pojačao i promijenio svoju pregovaračku poziciju vezanu za Kosovo.”
Tanja Topić objašnjava da je savez Dodika i Koštunice u jednom trenutku ojačao pregovaračku poziciju Srbije za Kosovo, a na određen način i poziciju RS-a unutar BiH, ali da dugoročno ne može opstati. Stav šire javnosti Republike Srpske, kaže Topićeva, više je usmjeren na podršku srpskom pitanju nego političkim liderima koji zastupaju pomenute opcije.
I sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje da je riječ o političkom pragmatizmu, a ne o bliskim ideologijama stranaka koje predvode Dodik i Koštunica. Šijaković ističe da su oni čak i veoma različiti tipovi ličnosti, ali navodi i neke zajedničke osobine:
“To su ljudi koji veoma vole vlast, dakle njima je iznad svega ostati na vlasti, biti u prvom planu, dati svoj lični pečat svemu što se dešava u državi, biti predsjednik pa bilo čega. To je jedna od tih strategija, odnosno jedna od tih njihovih motivacija."
Koštunica ima i dodatni motiv - da pokuša proširiti problem Srbije na RS, odnosno BiH, predstavljajući se kao zaštitnik svih Srba u regionu, zaključuje Šijaković. Sasvim suprotne stavove zastupa vojno - politički analitičar Gostimir Popović za kojeg nastup nastup Dodika i Koštunice znači da je prepoznata namjera nekih međunarodnih krugova da u regionu naprave nered - i to, kaže Popović, u dva pravca:
“Prvi pravac je priprema terena za samoproglašenje nezavisnosti južne srpske pokrajine i priprema terena za ustavne promjene koje će da dokrajče RS.”
Urednik magazina “60 minuta” na Federalnoj televiziji BiH Bakir Hadžiomerović smatra da je odnos Koštunice i Dodika zasnovan na sličnoj matrici koja je svojevremeno postojala između vlasti Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića. Kada je Telekom Srbije kupio Telekom Srpske, bio je to ulazak politike Vojislava Koštunice u RS na velika vrata, kaže Hadžiomerović, i objašnjava svoje viđenje posljednjih događaja:
“Radi se o kontinuitetu politike Beograda koja posljednjih 15 godina RS vidi kao dio svoje osvojene teritorije. A, nažalost, za tu politiku u ovom trenutku Vojislav Koštunica ima i podršku najmoćnijeg političara, mogao bih reći u cjelokupnoj BiH - Milorada Dodika.”
Politički analitičar Tanja Topić kaže da će situacija biti puno jasnija kada se bude znala odluka o statusu Kosova. Gostimir Popović smatra da se cijela priča može odraziti, kako kaže, na demokratske procese u smislu opstanka cjelovite Srbije, te opstanka cjelovite RS. A urednik sa FTV Bakir Hadžiomerović zaključuje:
“Dodikova imovina se vjerovatno uvećala za nekoliko desetina miliona maraka u proteklih godinu dana. Siguran sam da je slična situacija i sa Vojislavom Koštunicom, dok građani s obje strane Drine, rekao bih, i Bosanci i Hercegovci i Srbijanci žive sve gore i gore.”
Hadžiomerović na kraju podsjeća da građani i Srbije i BiH ponovo plaćaju danak nacionalističke retorike na koju, kako kaže, još uvijek nasjedaju.