Eldar Trhulj, direktor Direkcije za autoceste Federacije, objašnjava da je BiH u odnosu na susjede mnogo kasnije počela sa pripremama za izgradnju autoputa, što je bilo uslovljeno nedostatkom novca za ove namjene:
„Morate imati u vidu da je Hrvatska imala izgrađenu autocestu sa cestarinom, što je već bio izvorni prihod, a mi smo krenuli od nule. Ako sad pogledate šta se desilo kod nas zadnjih godinu dana - mi smo u prvih šest godina napravili 20 kilometara, imali smo prosjek 3,3 kilometra godišnje, a danas, za 10 mjeseci ćemo dobiti 8 novih kilometara, što nam daje prosjek od 12 kilometara godišnje.“
Problem BiH je i što nema državnu zakonsku regulativu, jer se putevi u jednoj državi ne mogu sjeckati na entitetske, kantonalne i lokalne nivoe. Na to upozorava Ljubo Pravdić, direktor Direkcije za ceste Federacije:
„Mi, nažalost, nemamo državnu strategiju razvoja cestovne infrastrukture, nemamo nacionalni plan razvoja ni autocesta, ni brzih cesta. To je osnovni problem. Sad se rade strategije koje financiraju BIB, Svjetska banka. Poslije toga, kad se to usvoji, trebalo bi da na neki način se planira u kojem vremenskom periodu i kojim sredstvima će se pojedine dionice graditi. Druga stvar je što BiH nema državnog zakona.“
Osim toga, BiH ima najmanja izdvajanja za ceste u regionu, što, kaže Pravdić, utiče i na kvalitet:
„Kod nas se izdvaja 15 feninga - to je negdje oko 8 posto od litre goriva - za sve ceste. Od toga u Federaciji otpada 40 posto, a za lokalne i regionalne ceste ide 60 posto od tog dijela. A u drugim zemljama, recimo, kreće se postotak od 30 do 40 posto od litre, gdje je i cijena litre goriva i puno veća - onda možete misliti. Jednostavno, ako u nešto ne ulažete, onda je i za očekivati da ne možete imati adekvatnu cestovnu infrastrukturu.“
Eldar Trhulj dodaje da je za sporost u izgradnji cesta i brzih cesta razlog i nepovoljan teren:
„Mi imamo najtežu dionicu autoceste u Evropi. Mi kad smo prezentirali ljudima iz Hrvatskih autocesta dionicu Sarajevo - Mostar, oni su rekli da je to nemoguće, jer ako govorimo o dionici na kojoj imate 50 posto tunela i 17 posto mostova, a dionica duga 83 kilometra, takve dionice ne možete naći u Evropi, tako da napraviti po našem planu tu dionicu prosječno 16,7 kilometara godišnje, kao smo rekli, oni kažu da bi to bilo čudo, veće čudo nego što oni prave 100 kilometara godišnje.“
Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj odobrile su kreditna sredstva s kojima će, kaže Trhulj, BiH do 2014. godine imati autoput Zenica - Sarajevo - Mostar. Izgradnju prate slovenački stručnjaci budući da su Slovenci u izgradnji autocesta daleko odmakli od zemalja u regionu. Anton Špolar, iz firme DDC savjetovanje inžinjering Ljubljana:
„BiH ima sada plan otprilike 500 kilometara ovih cesta da izgradi. Ako je to po 50 kilometara na godinu, što ja ne vjerujem pošto je to teško, teško, inžinjerski posao, ali kad se uhoda, ovaj sistem može isto kao u Sloveniji. Čujte, počeli smo sa 5, pa 10, pa 20, pa 30, sad smo ih sposobni napraviti isto tako 50 na godinu. Ali prije toga, nemojte zaboraviti, dođe i planiranje, projektovanje, eksproprijacija, okolina, uređenje drugih prostornih komponenata - ceste radimo za ljude, ne samo za automobile.“
„Morate imati u vidu da je Hrvatska imala izgrađenu autocestu sa cestarinom, što je već bio izvorni prihod, a mi smo krenuli od nule. Ako sad pogledate šta se desilo kod nas zadnjih godinu dana - mi smo u prvih šest godina napravili 20 kilometara, imali smo prosjek 3,3 kilometra godišnje, a danas, za 10 mjeseci ćemo dobiti 8 novih kilometara, što nam daje prosjek od 12 kilometara godišnje.“
Problem BiH je i što nema državnu zakonsku regulativu, jer se putevi u jednoj državi ne mogu sjeckati na entitetske, kantonalne i lokalne nivoe. Na to upozorava Ljubo Pravdić, direktor Direkcije za ceste Federacije:
„Mi, nažalost, nemamo državnu strategiju razvoja cestovne infrastrukture, nemamo nacionalni plan razvoja ni autocesta, ni brzih cesta. To je osnovni problem. Sad se rade strategije koje financiraju BIB, Svjetska banka. Poslije toga, kad se to usvoji, trebalo bi da na neki način se planira u kojem vremenskom periodu i kojim sredstvima će se pojedine dionice graditi. Druga stvar je što BiH nema državnog zakona.“
Osim toga, BiH ima najmanja izdvajanja za ceste u regionu, što, kaže Pravdić, utiče i na kvalitet:
„Kod nas se izdvaja 15 feninga - to je negdje oko 8 posto od litre goriva - za sve ceste. Od toga u Federaciji otpada 40 posto, a za lokalne i regionalne ceste ide 60 posto od tog dijela. A u drugim zemljama, recimo, kreće se postotak od 30 do 40 posto od litre, gdje je i cijena litre goriva i puno veća - onda možete misliti. Jednostavno, ako u nešto ne ulažete, onda je i za očekivati da ne možete imati adekvatnu cestovnu infrastrukturu.“
Eldar Trhulj dodaje da je za sporost u izgradnji cesta i brzih cesta razlog i nepovoljan teren:
„Mi imamo najtežu dionicu autoceste u Evropi. Mi kad smo prezentirali ljudima iz Hrvatskih autocesta dionicu Sarajevo - Mostar, oni su rekli da je to nemoguće, jer ako govorimo o dionici na kojoj imate 50 posto tunela i 17 posto mostova, a dionica duga 83 kilometra, takve dionice ne možete naći u Evropi, tako da napraviti po našem planu tu dionicu prosječno 16,7 kilometara godišnje, kao smo rekli, oni kažu da bi to bilo čudo, veće čudo nego što oni prave 100 kilometara godišnje.“
Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj odobrile su kreditna sredstva s kojima će, kaže Trhulj, BiH do 2014. godine imati autoput Zenica - Sarajevo - Mostar. Izgradnju prate slovenački stručnjaci budući da su Slovenci u izgradnji autocesta daleko odmakli od zemalja u regionu. Anton Špolar, iz firme DDC savjetovanje inžinjering Ljubljana:
„BiH ima sada plan otprilike 500 kilometara ovih cesta da izgradi. Ako je to po 50 kilometara na godinu, što ja ne vjerujem pošto je to teško, teško, inžinjerski posao, ali kad se uhoda, ovaj sistem može isto kao u Sloveniji. Čujte, počeli smo sa 5, pa 10, pa 20, pa 30, sad smo ih sposobni napraviti isto tako 50 na godinu. Ali prije toga, nemojte zaboraviti, dođe i planiranje, projektovanje, eksproprijacija, okolina, uređenje drugih prostornih komponenata - ceste radimo za ljude, ne samo za automobile.“