Ovaj slučaj se dogodio prije sedam dana, ali je tek sad procurio u javnost. Suđenje dilerima za organiziranu prodaju droge zamalo nije odgođeno nakon odbijanja Amare Trgo da sudi ispod križa. Zamjena za sutkinju Trgo je nađena, ali ne i odgovor je li ona bila u pravu, ili u krivu, kaže nam sudac Neven Cambi, inače glasnogovornik Županijskog suda u Splitu:
"Županijski sud u Splitu nije zauzeo nikakav stav vezano za ovaj događaj. To je jedna osobna odluka sutkinje i to je njezino pravo da tako reagira."
Niti će sutkinja Trgo snositi posljedice, niti njen kolega Kežić. Sutkinja Amara Trgo, ne samo da je autonomna ličnost, nego je i slobodna u svojim postupcima, pa je uz negodovanje napustila prostor obilježen križem.
No, što bi se dogodilo da je u sudnici bio optuženi koji nije kršćanin i koji je ne može napustiti, kao što je to učinila sutkinja. Ili svjedok? Bi li on mogao odbiti svjedočenje, kao što je sutkinja odbila suđenje? Odgovara poznati zagrebački odvjetnik, Anto Nobilo:
"Mislim da ne bi mogao odbiti svjedočenje, međutim, moguće je da bi mogao zatražiti izuzeće konkretnog suca jer taj sudac u svoju funkciju suđenja ubacuje i religijski element. Ne mora biti slučaj, ali onaj koji ne prihvaća taj religijski simbol kao svoj simbol može se osjetit kao građanin drugog reda, da je diskriminiran ili nešto tako."
Je li običaj u Hrvatskoj da u sudnicama, uz obvezni državni grb, stoji i raspelo? Anto Nobilo:
"Kod ljudi koji koriste sudnicu i kao svoj kabinet moguće da je bilo tu i tamo raspelo, ili nešto tako, ali se ne mogu sjetiti da je negdje, baš na zidu, bilo izvješeno na jedan vidljivi i uočljiv način."
Glasnogovornik splitskog suda Cambi objašnjava da je sudac Kežić sudio u svojoj kancelariji jer se splitski sud iz Palače pravde privremeno preselio u bivšu vojarnu Dračevac:
"Ovo su sobe koje nam služe i kao kancelarije i kao sudnice u isto vrijeme. Odgovor na vaše pitanje bi bio da je raspelo istaknuto u sobi sudca Kežića, koja je ujedno i sudnica i njegova kancelarija."
Županijski sud ne zna kako prosuditi slučaj raspela u prostoriji u kojoj se sudi u državi odvojenoj od crkve i zato će se obratiti Ministarstvu pravosuđa.
"Odredbom 415 sudskog poslovnika je određeno samo ono što mora biti u sudnici i nije izričito zabranjeno da raspelo bude istaknuto. Zbog izbjegavanja bilo kakvih budućih nejasnoća, ili sličnih situacija, zatražit ćemo očitovanje Ministarstva pravosuđa o tom pitanju, pa ćemo ubuduće znati kako ćemo postupiti.", kaže sudac Neven Cambi.
Sociolog i župnik župe svetog Roka u Splitu, don Ivan Grubišić, podsjeća na ono što bi barem suci trebali znati - da u državnim ustanovama mogu biti samo simboli koji su zajednički simboli svih građana, a da konfesionalna obilježja moraju biti u bogomoljama ili u privatnim, a nikako u javnim, prostorima:
"Uvjeren sam da je gospođa Trgo postupila ispravno, poštujući ustavnu odredbu da je Hrvatska građanska država. Tu ustavnu odredbu odvojenosti crkve od države trebalo bi poštivati. Nije slučaj Dračevac jedinstven po tome. Uvjeren sam da ima puno državnih ustanova, kao što su škole, gdje je križ izvješen."
"Županijski sud u Splitu nije zauzeo nikakav stav vezano za ovaj događaj. To je jedna osobna odluka sutkinje i to je njezino pravo da tako reagira."
Niti će sutkinja Trgo snositi posljedice, niti njen kolega Kežić. Sutkinja Amara Trgo, ne samo da je autonomna ličnost, nego je i slobodna u svojim postupcima, pa je uz negodovanje napustila prostor obilježen križem.
No, što bi se dogodilo da je u sudnici bio optuženi koji nije kršćanin i koji je ne može napustiti, kao što je to učinila sutkinja. Ili svjedok? Bi li on mogao odbiti svjedočenje, kao što je sutkinja odbila suđenje? Odgovara poznati zagrebački odvjetnik, Anto Nobilo:
"Mislim da ne bi mogao odbiti svjedočenje, međutim, moguće je da bi mogao zatražiti izuzeće konkretnog suca jer taj sudac u svoju funkciju suđenja ubacuje i religijski element. Ne mora biti slučaj, ali onaj koji ne prihvaća taj religijski simbol kao svoj simbol može se osjetit kao građanin drugog reda, da je diskriminiran ili nešto tako."
Je li običaj u Hrvatskoj da u sudnicama, uz obvezni državni grb, stoji i raspelo? Anto Nobilo:
"Kod ljudi koji koriste sudnicu i kao svoj kabinet moguće da je bilo tu i tamo raspelo, ili nešto tako, ali se ne mogu sjetiti da je negdje, baš na zidu, bilo izvješeno na jedan vidljivi i uočljiv način."
Glasnogovornik splitskog suda Cambi objašnjava da je sudac Kežić sudio u svojoj kancelariji jer se splitski sud iz Palače pravde privremeno preselio u bivšu vojarnu Dračevac:
"Ovo su sobe koje nam služe i kao kancelarije i kao sudnice u isto vrijeme. Odgovor na vaše pitanje bi bio da je raspelo istaknuto u sobi sudca Kežića, koja je ujedno i sudnica i njegova kancelarija."
Županijski sud ne zna kako prosuditi slučaj raspela u prostoriji u kojoj se sudi u državi odvojenoj od crkve i zato će se obratiti Ministarstvu pravosuđa.
"Odredbom 415 sudskog poslovnika je određeno samo ono što mora biti u sudnici i nije izričito zabranjeno da raspelo bude istaknuto. Zbog izbjegavanja bilo kakvih budućih nejasnoća, ili sličnih situacija, zatražit ćemo očitovanje Ministarstva pravosuđa o tom pitanju, pa ćemo ubuduće znati kako ćemo postupiti.", kaže sudac Neven Cambi.
Sociolog i župnik župe svetog Roka u Splitu, don Ivan Grubišić, podsjeća na ono što bi barem suci trebali znati - da u državnim ustanovama mogu biti samo simboli koji su zajednički simboli svih građana, a da konfesionalna obilježja moraju biti u bogomoljama ili u privatnim, a nikako u javnim, prostorima:
"Uvjeren sam da je gospođa Trgo postupila ispravno, poštujući ustavnu odredbu da je Hrvatska građanska država. Tu ustavnu odredbu odvojenosti crkve od države trebalo bi poštivati. Nije slučaj Dračevac jedinstven po tome. Uvjeren sam da ima puno državnih ustanova, kao što su škole, gdje je križ izvješen."