„Nakon što su u proteklih pet godina od kada je formiran Regionalni centar za deminiranje od podvodnih i kopnenih mina očišćeni tereni na granici sa Hrvatskom, što je bio posao koji je urađen zajedno sa deminerima Hrvatske, a uz finansijsku i stručnu pomoć američke Vlade, ovih se dana taj izuzetno rizičan posao završava i na oko 400 hiljada metara kvadratnih pograničnog pojasa prema Kosovu na području rožajske opštine kao i nekoliko desetina hiljada kvadrata na području Plava prema Albaniji“, kaže direktor Centra Veselin Mijailović, čiji tim zbog toga, smatra, ima razloge za slavlje:
„To ja nastavak aktivnosti Centra, jer Centar sada u oktobru slavi pet godina postojanja i zaista će to biti jedan sjajan jubilej da pet godina rada završavamo sa činjenicom da smo Crnu Goru potpuno očistili od protivpješadijskih mina. Sa tim čišćenjem je Crna Gora prva država na Balkanu koja je potpuno očišćena od protivpješadijskih mina“.
„Protivpješadijske mine u graničnom pojasu Crne Gore, Kosova i Albanije postavljala je vojska bivše državne zajednice, kao i paravojne formacije krajem devedesetih prošlog vijeka, a stručnjaci Regionalnog centra uz profesionalnu podršku dvije organizacije iz Bosne i Hercegovine koje imaju veliko iskustvo u deminarskom poslu za obilježavanje rizične teritorije koristile su sve dostupne informacije i savremenu opremu“, kaže Mijailović:
„Tu postoje standardi operativnih procedura koji se sprovode u svim zemljama danas na svijetu koje čiste protivpješadijske mine. Tako što, prije svega, razgovaramo sa stanovništvom, pa zatim razgovaramo sa vojskom koja je u jednom dijelu takođe postavljala protivpješadijske mine, zatim slijedi ispitivanje terena sa najsavremenijim detektorima“.
RSE: Koliko je sada mina na prostoru prema Kosovu i Albaniji?
MIJAILOVIĆ: Mi smo do sada našli osam mina, to je najnoviji podatak prije dva, tri dana. Mi smo locirali jedno minisko polje na kojem su postavljane protivpješadijske mine kuda se kretala vojska tadašnje Srbije i Crne Gore.
„U narednih mjesec dana pored toga je jedan dio prostora potrebno očistiti i od kasetnih bombi koje su bačene iz aviona prilikom NATO intervencije“, kaže direktor Mijailović, nakon čega će mještani, graničari, planinari i lovci bez bojazni od eksplozivnih naprava moći prolaziti tim, za sada zabranjenim planinskim pojasom. Još tridesetak dana rizika imaće samo demineri:
„To je izuzetno rizičan posao, jedan od najrizičnijih poslova danas na svijetu, međutim, mi sve radimo na tome da naši ljudi imaju završenu adekvatnu obuku i da imaju savremenu opremu“.
„To ja nastavak aktivnosti Centra, jer Centar sada u oktobru slavi pet godina postojanja i zaista će to biti jedan sjajan jubilej da pet godina rada završavamo sa činjenicom da smo Crnu Goru potpuno očistili od protivpješadijskih mina. Sa tim čišćenjem je Crna Gora prva država na Balkanu koja je potpuno očišćena od protivpješadijskih mina“.
„Protivpješadijske mine u graničnom pojasu Crne Gore, Kosova i Albanije postavljala je vojska bivše državne zajednice, kao i paravojne formacije krajem devedesetih prošlog vijeka, a stručnjaci Regionalnog centra uz profesionalnu podršku dvije organizacije iz Bosne i Hercegovine koje imaju veliko iskustvo u deminarskom poslu za obilježavanje rizične teritorije koristile su sve dostupne informacije i savremenu opremu“, kaže Mijailović:
„Tu postoje standardi operativnih procedura koji se sprovode u svim zemljama danas na svijetu koje čiste protivpješadijske mine. Tako što, prije svega, razgovaramo sa stanovništvom, pa zatim razgovaramo sa vojskom koja je u jednom dijelu takođe postavljala protivpješadijske mine, zatim slijedi ispitivanje terena sa najsavremenijim detektorima“.
RSE: Koliko je sada mina na prostoru prema Kosovu i Albaniji?
MIJAILOVIĆ: Mi smo do sada našli osam mina, to je najnoviji podatak prije dva, tri dana. Mi smo locirali jedno minisko polje na kojem su postavljane protivpješadijske mine kuda se kretala vojska tadašnje Srbije i Crne Gore.
„U narednih mjesec dana pored toga je jedan dio prostora potrebno očistiti i od kasetnih bombi koje su bačene iz aviona prilikom NATO intervencije“, kaže direktor Mijailović, nakon čega će mještani, graničari, planinari i lovci bez bojazni od eksplozivnih naprava moći prolaziti tim, za sada zabranjenim planinskim pojasom. Još tridesetak dana rizika imaće samo demineri:
„To je izuzetno rizičan posao, jedan od najrizičnijih poslova danas na svijetu, međutim, mi sve radimo na tome da naši ljudi imaju završenu adekvatnu obuku i da imaju savremenu opremu“.