U ciklusu intervjua "Crna Gora i region" razgovarali smo sa Vladimirom Todorićem, savjetnikom potpredsjednika Vlade Srbije. Todorić, uz ostalo, kaže kako pitanje dvojnog državljanstva ne smije biti kamen spoticanja između Crne Gore i Srbije. Navodi, međutim, kako će Srbija uskratiti dvojno državljanstvo građanima Crne Gore, ukoliko i crnogorske vlasti donesu takvu odluku za građane Srbije.
RSE: Gospodine Todoriću, Crna Gora prema svemu sudeći neće propisati institut dvojnog državljanstva, da li vas je ova odluka iznenadila i kakve su njene praktične posljedice?
TODORIĆ: Ta odluka nije u potpunosti iznenađujuća jer ipak prati određene interese Republike Crne Gore u pogledu njenog broja državljanstva koje ipak ne može biti između 0,6 i 1,3 miliona stanovnika. Tako nešto je previše fluidno. Ne želimo da ovo bude jedan od kamena spoticanja između Republike Srbije i Republike Crne Gore i da to bude neki recidiv rasprave koja se vodila za vreme referendumske kampanje. Republika Srbija je izmenila svoj Zakon o državljanstvu u tom smislu da je omogućila građanima Crne Gore koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije zaključno sa danom referenduma od prošle godine da uzmu državljanstvo Republike Srbije, smatrajući da je to prvenstveno u njihovom interesu i želići da im omogući nesmetan život i uživanje svih prava koje imaju iz odnosa u kome su bili u Republici Srbiji, već nekoliko desetina godina. S druge strane, ako Republika Crna Gora oceni da joj je u interesu da stavi na izbor ljude koji trenutno žive u Republici Srbiji da biraju između jednog i drugog državljanstva, konkretno ako čovek koji živi već trideset godina u Beogradu sada mora da bira između pasoša, odnosno državljanstva Crne Gore ili Srbije, to će biti isključivo posledica odluke države Crne Gore.
RSE: Da li praktično znači da ni Srbija neće moći da daje dvojna državljanstva pošto se to radi po reciprocitetu?
TODORIĆ: Republika Srbija neće moći davati dvojna državljanstva jer ne postoji trenutno ugovor između Srbije i Crne Gore o dvojnom državljanstvu, iako smo mi iskazali interes za takvim ugovorom i ponudili crnogorskom rukovodstvu tokom posete potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića. Smatrali smo da kao što smo rešili takve odnose sa skoro svim bivšim republikama SFRJ, tako treba urediti i između Crne Gore i Srbije. Međutim, uvažavamo nekakve interese koje ima Republika Crna Gora, ali isto tako žalimo ako njihova odluka bude takva da će mnoge njihove građane staviti na takav izbor koji će im sigurno biti nešto što će smatrati minusom.
RSE: Za građane o kojima pričate je dobijanje državljanstva egzistencijalno pitanje. Ipak, imamo i više desetina hiljada Srba u Crnoj Gori koji su zatražili i srpsko državljanstvo, ali samo na osnovu nacionalne pripadnosti. Mislite li da je možda i to bio jedan od razloga ovakvog stava Crne Gore?
TODORIĆ: Zato ne želimo da ovo bude kamen spoticanja i ne želimo da ovo pitanje bude zloupotrebljeno od bilo kakve političke grupacije da li u Srbiji da li u Crnoj Gori apsolutno je svejedno. Želeli smo da ovo pitanje uredimo kako bismo državljanima i jedne i druge države omogućili da imaju samo beneficije, a ne nikava odricanja od prava koja sada imaju. Svesni smo da ovo pitanje dolazi u vremenu ustavne rasprave koja još traje u Crnoj Gori, ali mislimo da će takve tenzije splasnuti i da će se onda moći normalno razgovarati o ovom pitanju, kada praktičke okolnosti budu nalagale jedno normalno razmišljanje o tome.
RSE: Kakav je bio stav Srbije prema zahtjevu ove grupacije za dobijanje državljanstva?
TODORIĆ: Stav Srbije ne može biti nešto što je van zakona Republike Srbije. Nije naravno dovoljna izjava i volja da bi neko zasnovao državljanstvo.Po kriterijumima koji važe i uvažavajući nove izmene Zakona o državljanstvu, neophodna je konkretno objektivna veza za dobijanje državljanstva, a to je prebivalište na teritoriji Republike Srbije.
RSE: Pošto se oko toga digla povelika prašina u Crnoj Gori ima li po vašim saznanjima primjera u svijetu da se dobije državljanstvo samo na osnovu ličnog osjećaja nacionalne propadnosti?
TODORIĆ: Po mojim saznanjima nema. Bilo je sličnih primera kada je Mađarska htela da ponudi zasnivanje državljanstva svojim sunarodinicima u Vojvodini kada smo mi kritikovali tako nešto. Bilo je takvih slučajeva između Repblike Irske i Severne Irske i to je bilo zasnovano na međunarodnom sporazumu. Međutim, čak i u ovom drugom slučaju od toga se odustalo jer se primetilo dosta zloupotreba u praksi. Trend je da se napušta tako nešto i da se zasnivaju objektivne veze, a naročito sto tako nešto gubi na značaju u Evropskoj Uniji gdje ne postoji diskriminacija između državljanina jednih i drugih zemalja koje se nalaze unutar unije
RSE: Ovo pitam zato što su oni tražili da se međunarodna zajednica uključi i izvrši pritisak na vlasti u Podgorici kako bi dobili dvojno državljanstvo.
TODORIĆ: Mislim da o ovome treba razgovarati bez ikakvih usijanih političkih rasprava koje bi oko toga mogle da se vode. To bi se moglo voditi ili na nivou eksperata ili na nivou stručnih procena jedne i druge strane, ali je evidentno da ako budemo stavili građane na izbor jedan ili drugi pasoš to sigurno neće biti dobro.