Da li bi Crna Gora trebalo da se pridruži NATO savezu i dalje je izuzetno aktuelno pitanje, s obzirom da je održan niz rasprava koje su okončane bez definitivnog stava. Jedan od trenutnih pokazatelja raspoloženja javnosti prema ovom pitanju je upravo objavljeno istraživanje CEDEM-a (Centar za demokratiju i ljudska prava) koje je pokazalo da je za čak sedam procenata više onih koji su protiv ulaska u NATO naspram onih koji su za ulazak Crne Gore u najmoćniju vojnopolitičku alijansu. O ovim i drugim pitanjima govori Tomislav Jakić, savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
RSE: Gospodine Jakiću, da li čvrstu orijentaciju Vlade u Zagrebu ka NATO-u prate otpori u hrvatskoj javnosti?
JAKIĆ: U ovom trenutku odgovor na vaše pitanje je apsolutno da. Hrvatska javnost podržava ulazak u Evropsku Uniji, većinom koja prelazi 50%, međutim, stupanj podrške ulasku Hrvatske u Atlantski pakt varira od 30 i nešto, pa prema najnovijim anketama nešto preko 40%, još uvijeko ispod pola.
RSE: Ko će odlučiti o ulasku u NATO? Da li je to hrvatski Sabor, Vlada ili građani na referendumu?
JAKIĆ: Ja vam tu mogu odgovoriti indirektno, citirajući nešto što je Predsjednik Republike ovih dana rekao kada je imao tradicionalni godišnji susret s diplomatima na brionskom otočju. On je tada kratko, obraćajući se ambasadorima, govorio i o tome i rekao da podrška ulasku u NATO raste, ali da će on pažljovo pratiti raspoloženje javnosti i da će se i to raspoloženje uzimati u obzir kada se bude donosila konačna odluka.
RSE: Ali u ovom momentu ne postoji neko precizno zakonsko rješenje koje bi odgovorilo na pitanje na koji način će Hrvatska pristupiti Savezu.
JAKIĆ: Vaše pitanje zapravo znači referendum da ili ne. Moj je odgovor da se o tome još „lome koplja“. To je pitanje koje trenutno raspravljaju i političari i pravnici u Hrvatskoj. Postoji stav iz krugova bliskih Vladi koji je i razumljiv da referendum nije potreban, međutim, ima i onih koji smatraju da je referendum i te kako potreban jer se pozivaju na to da ulaskom u NATO se Hrvatska u jednom osjetljivom segmentu kao što je segment obrane ipak odriče dijela svojeg suvereniteta, a u tom slučaju po našem Ustavu referendum jeste potreban.
RSE: Koji su argumenti strane koja je za ulazak Hrvatske u NATO?
JAKIĆ: Uglavnom ima nekoliko argumenata. Jedan je da nam je to potrebno zbog naše sigurnosti, jer regija još uvijek nije do kraja stabilizirana i smirena, a ako objektivno gledamo onda ni Evropa nije još potpuno mirna i nije onakva kakvu bismo željeli. Prvi je element sigurnosti. Drugi je element da zemlja koja je u NATO paktu ima iznad sebe taj famozni natoovski obranbeni kišobran, pa i stoga poslovni krugovi iz svijeta smatraju je sigurnijom i za ulaganja, ekonomski element i treći element je nešto što je, ja bih rekao, htvatski specifikum i što se, doduše, najmanje spominje, ali je po meni i te kako važno, a to je da je jedan od ključnih kriterija NATO pakta potpunoa i stopostotna depolitizacija oružanih snaga.
RSE: Šta kažu protivnici?
JAKIĆ: Protivnici uglavnom pobijaju tvrdnju da je ulazak u NATO jeftiniji nego održavanje vlastitih obrambenih snaga, protive se mogućnosti da se na hrvatskom tlu pojave strani vojnici i pozivaju se na nešto što je razumljivo na emotivnom nivou, ali ako idemo na teren činjenica „ne drži baš vodu“, a to je jedna jednadžba koja se krajnje jednostavljeno može formulirati ovako „NATO jednako Sjedinjene Države, Sjedinjene Države jednako je rat u Iraku“ , drugim riječima, uđe li Hrvatska u NATO njezini vojnici će ići u Irak, a protiv toga je naše javno mnjenje uvjerljivo.
RSE: Da li su protivnici uglavnom iz mirovnih organizacija ili postoje političke partije koje su protiv ulaska u NATO?
JAKIĆ: Ima rezervi i u sektoru nevladinih organizacija, u sektoru mirovnih organizacija zelenih, ali ima i u sektoru političkih stranaka. Velike političke stranke, moram reći objektivnosti radi, te rezerve za sada ili barem do sada nemaju.
RSE: Teoretski, kolike bi bile šanse da Hrvatska, Crna Gora ili neka druga država bivše Jugoslavije ostane neutralna i da li je ovdje bezbijednosna situacija takva da država može biti neutralna?
JAKIĆ: Potpuno teoretski gledano ne vidim zašto ne bi mogla biti, ali naravno uvijek morati uzimati u obzir i realnosti u kojima živite. Te realnosti jesu takve da bi zapravo naša sigurnost, kada kažem naša onda mislim na sve države regije, bila veća kada bismo svi bili u Atlantskom paktu.
RSE: U svakom slučaju sigurnost država koje bi bile se povećava?
JAKIĆ: Kako stvari stoje odgovor je da.
RSE: Hrvatska i Crna Gora.... saradnja u okviru integracija u NATO, da li mislite da će tu biti sa saradnjom sve o.k.?
JAKIĆ: Ne vidim razloga zašto ne bi bile. Mi surađujemo na raznim područjima, pa tako i na području obrane, pa tako i na području približavanja Atlantskom paktu i tu smo jednako kao i u slučaju približavanju, odnosno ulasku ka Evropskoj uniji mi vrlo spremni, da kažem potpuno otvoreno, u prvom redu u vlastitom interesu da pomažemo drugim zemljama regije na tom putu.
RSE: Kada ste rekli ne vidite koji bi razlog bio pritov, recimo agresija na Dubrovnik. Na to sam mislila kad sam pitala hoce li Crna Gora i Hrvatska moći i vojno dobro sarađivati na tom putu?
JAKIĆ: Mi moramo, reći ću još jedanput, mi moramo dobro surađivati na svim područjima u interesu naše budućnosti. Ono što je u našoj nedavnoj prošlosti bilo, a što bi bilo bolje da nije bilo, to moramo prevladati i ja mislim da su upravo Hrvatska i Crna Gora svojim odnosima pokazale kako se u tom prevladavaju može dobro ići naprijed.