Posjet haških istražitelja nedavno pronađenoj grobnici u Gorancima kod Mostara ne treba čuditi. Naime, bude li potvrđeno da je riječ o borcima iz “Vranice”, to bi mogao biti jedan od krunskih dokaza protiv Prlića i ostalih. Azra Penava, predsjednica Udruženja porodica zarobljenih vojnika “Vranice”:
“S obzirom da su tužioci svim optuženima Hrvatima, i u Hagu i u Kantonalnom sudu u Mostaru, stavili optužbu ubistvo ratnih vojnih zarobljenika, očekujem rješevanje istine, ponovno ponavljam - samo istine ko je učinio zločin i ko će odgovarati.”
Paralelno sa procesom u Hagu, u Mostaru je započeo i obnovljeni postupak u slučaju protiv Željka Džidića, zapovjednika Vojne policije HVO-a, te Mate Aničića, Erharda Poznića i Ivana Škutora koji se dovode u neposrednu vezu sa događanjima u “Vranici” i na Mašinskom fakultetu, gdje su, osim vojnika Armije BiH, bili zatočeni i brojni mostarski civili. Penava dodaje:
“Rješenjem ovog slučaja mnoge stvari u gradu Mostaru će se početi rješavati, jer mnoge stvari u Mostaru iz 1993. su još dominantne u svim porama grada i ljudi.”
Slučaj zgrade “Vranica” posebno je zanimljiv jer je zarobljavnje pripadnika Armije BiH snimila i objavila Hrvatska radiotelevizija, čija je novinarka Dijana Čuljak u TV prilogu razgovarala i sa osobama koje su rukovodile napadom na “Vranicu”. Iako su porodice zarobljenih iz “Vranice” kasnije tvrdile da HRT nije pustio cijeli snimak, odnosno da je snimljen i neobjavljen dio u kojem zarobljene ispituju pripadnici hrvatske obavještajne službe ali i Jadranko Prlić, ove informacije iz HRT- a su demantirali.
Odgovor o sudbini zarobljenih do danas nije stigao ni iz federalne vlade, iako je, po zahtjevu porodica zarobljenih prije dvije godine, Dom za ljudska prava naložio federalnoj policiji i Ministarstvu odbrane da se ozbiljnije pozabave slučajem “Vranica”.
Skeletni ostaci zarobljenih vojnika pronađeni su slučajno, u grobnici za koju su u Komisiji za traženje nestalih Republike Srpske dobili informaciju da krije tijela civila srpske nacionalnosti. Sanja Mulać, federalna komisija za traženje nestalih:
“Sa sigurnošću možemo reći da se radi o pripadnicima Armije BiH, onim ljudima, odnosno momcima za kojima smo tragali 14 godina. Sudski vještak je uzeo u našem prisustvu 46 uzoraka. Očekujemo, pošto su zainteresovani i haški istražitelji, da bismo mogli dobiti DNA analizu najkasnije do 1. avgusta.”
Cijeli slučaj ipak i dalje će pratiti i Komisija RS-a čiji voditelj, Milan Bogdanić, još uvijek ne isključuje mogućnost da se, osim pripadnika Armije BiH, u grobnici na Gorancima nalaze i skeletni ostaci najmanje jednog civila srpske nacionalnosti, što će biti utvrđeno DNK analizom. Bogdanić također otkriva:
“Iz istih izvora dobijeni su podaci o postojanju još jedne lokacije potencijalne masovne grobnice, koja bi navodno trebala da krije posmrtne ostatke tijela i iz mandata ove kancelarije i iz mandata federalne komisije, tako da je ta lokacija obiđena zajedno sa predstavnikom federalne komisije i predstoji angažovanje tužilaštva.”
Na desetine skeletnih ostataka ekshumirano je od 1998. godine na lokalitetima Hercegovine, području koje je bilo pod kontrolom HVO-a i “hrvatske republike Herceg Bosne”. Kasnije istrage utvrdile su da se radilo pretežno o civilima koji su odvedeni iz svojih domova, neki od njih i iz logora, od strane pripadnika HVO-a.
Pred Haškim tribunalom na 18, odnosno 20 godina zatvora osuđeni su Vinko Martinović Štela i Mladen Naletilić Tuta, zapovjednici Kažnjeničke bojne HVO-a, te podjedinica, dok se završetak procesa protiv Prlića i ostalih očekuje naredne godine.
“S obzirom da su tužioci svim optuženima Hrvatima, i u Hagu i u Kantonalnom sudu u Mostaru, stavili optužbu ubistvo ratnih vojnih zarobljenika, očekujem rješevanje istine, ponovno ponavljam - samo istine ko je učinio zločin i ko će odgovarati.”
Paralelno sa procesom u Hagu, u Mostaru je započeo i obnovljeni postupak u slučaju protiv Željka Džidića, zapovjednika Vojne policije HVO-a, te Mate Aničića, Erharda Poznića i Ivana Škutora koji se dovode u neposrednu vezu sa događanjima u “Vranici” i na Mašinskom fakultetu, gdje su, osim vojnika Armije BiH, bili zatočeni i brojni mostarski civili. Penava dodaje:
“Rješenjem ovog slučaja mnoge stvari u gradu Mostaru će se početi rješavati, jer mnoge stvari u Mostaru iz 1993. su još dominantne u svim porama grada i ljudi.”
Slučaj zgrade “Vranica” posebno je zanimljiv jer je zarobljavnje pripadnika Armije BiH snimila i objavila Hrvatska radiotelevizija, čija je novinarka Dijana Čuljak u TV prilogu razgovarala i sa osobama koje su rukovodile napadom na “Vranicu”. Iako su porodice zarobljenih iz “Vranice” kasnije tvrdile da HRT nije pustio cijeli snimak, odnosno da je snimljen i neobjavljen dio u kojem zarobljene ispituju pripadnici hrvatske obavještajne službe ali i Jadranko Prlić, ove informacije iz HRT- a su demantirali.
Odgovor o sudbini zarobljenih do danas nije stigao ni iz federalne vlade, iako je, po zahtjevu porodica zarobljenih prije dvije godine, Dom za ljudska prava naložio federalnoj policiji i Ministarstvu odbrane da se ozbiljnije pozabave slučajem “Vranica”.
Skeletni ostaci zarobljenih vojnika pronađeni su slučajno, u grobnici za koju su u Komisiji za traženje nestalih Republike Srpske dobili informaciju da krije tijela civila srpske nacionalnosti. Sanja Mulać, federalna komisija za traženje nestalih:
“Sa sigurnošću možemo reći da se radi o pripadnicima Armije BiH, onim ljudima, odnosno momcima za kojima smo tragali 14 godina. Sudski vještak je uzeo u našem prisustvu 46 uzoraka. Očekujemo, pošto su zainteresovani i haški istražitelji, da bismo mogli dobiti DNA analizu najkasnije do 1. avgusta.”
Cijeli slučaj ipak i dalje će pratiti i Komisija RS-a čiji voditelj, Milan Bogdanić, još uvijek ne isključuje mogućnost da se, osim pripadnika Armije BiH, u grobnici na Gorancima nalaze i skeletni ostaci najmanje jednog civila srpske nacionalnosti, što će biti utvrđeno DNK analizom. Bogdanić također otkriva:
“Iz istih izvora dobijeni su podaci o postojanju još jedne lokacije potencijalne masovne grobnice, koja bi navodno trebala da krije posmrtne ostatke tijela i iz mandata ove kancelarije i iz mandata federalne komisije, tako da je ta lokacija obiđena zajedno sa predstavnikom federalne komisije i predstoji angažovanje tužilaštva.”
Na desetine skeletnih ostataka ekshumirano je od 1998. godine na lokalitetima Hercegovine, području koje je bilo pod kontrolom HVO-a i “hrvatske republike Herceg Bosne”. Kasnije istrage utvrdile su da se radilo pretežno o civilima koji su odvedeni iz svojih domova, neki od njih i iz logora, od strane pripadnika HVO-a.
Pred Haškim tribunalom na 18, odnosno 20 godina zatvora osuđeni su Vinko Martinović Štela i Mladen Naletilić Tuta, zapovjednici Kažnjeničke bojne HVO-a, te podjedinica, dok se završetak procesa protiv Prlića i ostalih očekuje naredne godine.