Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer, smatra da su ovi izbori izuzetno važni:
"Na takvim izborima, izborom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, manjine sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika. To je glavna intencija."
U Hrvatskoj je dugo trajala rasprava o tome kada raspisati manjinske izbore. Bilo je snažnih zahtjeva iz redova manjina da oni budu zajedno s lokalnim izborima, za dvije godine, ali Vlada je odlučila, poštujući Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, da se izbori održe u nedjelju 17. lipnja, nakon isteka četverogodišnjeg mandata vijećima i predstavnicima.
Prije četiri godine odziv na izbore u općinama je bio preko 20 posto, a u gradovima i županijama nešto više od 10 posto. Predsjednica Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, Zdenka Čuhnil, na ovim izborima ne očekuje veći odziv:
"Ponovo ulazimo u te izbore sa nepoznanicom koliko će biti biračkih mjesta, kakva će biti promidžba i kako će se ona pratiti. Ipak imamo isti broj nepoznanica zbog loše pripremljenosti. Mislim da odaziv neće biti ništa veći."
Saborski zastupnik Njemačke i još 11 nacionalnih manjina, Nikola Mak, očekuje da će odziv i organizacija ovih izbora znatno premašiti one prve:
"Nismo ni znali kome se obraćamo, gdje je koji pripadnik manjina jer nismo sudjelovali u tom procesu. Sada ćemo imati uvid u to ko su naši birači. Sada smo već i postavili određene zahtjeve da bude više birališta, da ne moraju ljudi iz jednog kraja grada otići u drugi kraj grada jer je samo jedno biralište."
Ovi izbori su mali po broju glasača, ali komplicirani po izvedbi. Ukupno će se održati 536 izbora za 22 nacionalne manjine, koliko ih je u Hrvatskoj. Vijeća se biraju u jedinicama lokalne samouprave, na čijem području
pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje jedan i po posto u ukupnom stanovništvu u onim gradovima ili općinama u kojima živi više od
200 pripadnika pojedine manjine, te u onim županijama u kojima živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine.
Tamo gdje je manje žitelja pojedine nacionalne manjine, biraju se predstavnici. U općinama, gradovima i županijama, gdje živi najmanje 100 pripadnika pojedine manjine, bira se njen predstavnik.
Predstojeći izbori su korak ka rješavanju i pitanja bošnjačke nacionalno manjine u Hrvatskoj. Član Državnog izbornog povjerenstva, Davor Orlović:
"Radi se o točki 3 Vladine odluke kojom se raspisuju izbori, kojom se rješava, na neki način, problem koji se pojavio na prvim manjinskim izborima. Ovdje je decidirano navedeno da za predstavnike bošnjačke nacionalne manjine, i to iznimno na ovim izborima, mogu glasati i hrvatski državljani koji su u popisu birača upisani kao Muslimani."
Do sada na izborima za bošnjačke predstavnike nisu mogli glasovati oni hrvatski građani koji su navodili da su po nacionalnosti Muslimani, a u popisu stanovništva su bili svrstani pod "ostale nacije". U Hrvatskoj je 20.000 deklariranih Bošnjaka, a isto toliko i Muslimana.
Bilježi se napredak u rješavanju tog pitanja, ali s njim nije posve zadovoljan saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, Šemso Tanković:
"Mi to doživljavamo kao jedan oblik pritiska na našu manjinu i zato ćemo morati učiniti što je moguće više na terenu da pripadnike bošnjačkog naroda uvjerimo da trebaju učiniti još jedan dodatan napor da odu u mjesnu zajednicu u svom gardu kako bi staro ime, nepostojeće ime Musliman, zamijenili svojim tradicionalnim nazivom Bošnjak."
"Na takvim izborima, izborom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, manjine sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika. To je glavna intencija."
U Hrvatskoj je dugo trajala rasprava o tome kada raspisati manjinske izbore. Bilo je snažnih zahtjeva iz redova manjina da oni budu zajedno s lokalnim izborima, za dvije godine, ali Vlada je odlučila, poštujući Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, da se izbori održe u nedjelju 17. lipnja, nakon isteka četverogodišnjeg mandata vijećima i predstavnicima.
Prije četiri godine odziv na izbore u općinama je bio preko 20 posto, a u gradovima i županijama nešto više od 10 posto. Predsjednica Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, Zdenka Čuhnil, na ovim izborima ne očekuje veći odziv:
"Ponovo ulazimo u te izbore sa nepoznanicom koliko će biti biračkih mjesta, kakva će biti promidžba i kako će se ona pratiti. Ipak imamo isti broj nepoznanica zbog loše pripremljenosti. Mislim da odaziv neće biti ništa veći."
Saborski zastupnik Njemačke i još 11 nacionalnih manjina, Nikola Mak, očekuje da će odziv i organizacija ovih izbora znatno premašiti one prve:
"Nismo ni znali kome se obraćamo, gdje je koji pripadnik manjina jer nismo sudjelovali u tom procesu. Sada ćemo imati uvid u to ko su naši birači. Sada smo već i postavili određene zahtjeve da bude više birališta, da ne moraju ljudi iz jednog kraja grada otići u drugi kraj grada jer je samo jedno biralište."
Ovi izbori su mali po broju glasača, ali komplicirani po izvedbi. Ukupno će se održati 536 izbora za 22 nacionalne manjine, koliko ih je u Hrvatskoj. Vijeća se biraju u jedinicama lokalne samouprave, na čijem području
pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje jedan i po posto u ukupnom stanovništvu u onim gradovima ili općinama u kojima živi više od
200 pripadnika pojedine manjine, te u onim županijama u kojima živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine.
Tamo gdje je manje žitelja pojedine nacionalne manjine, biraju se predstavnici. U općinama, gradovima i županijama, gdje živi najmanje 100 pripadnika pojedine manjine, bira se njen predstavnik.
Predstojeći izbori su korak ka rješavanju i pitanja bošnjačke nacionalno manjine u Hrvatskoj. Član Državnog izbornog povjerenstva, Davor Orlović:
"Radi se o točki 3 Vladine odluke kojom se raspisuju izbori, kojom se rješava, na neki način, problem koji se pojavio na prvim manjinskim izborima. Ovdje je decidirano navedeno da za predstavnike bošnjačke nacionalne manjine, i to iznimno na ovim izborima, mogu glasati i hrvatski državljani koji su u popisu birača upisani kao Muslimani."
Do sada na izborima za bošnjačke predstavnike nisu mogli glasovati oni hrvatski građani koji su navodili da su po nacionalnosti Muslimani, a u popisu stanovništva su bili svrstani pod "ostale nacije". U Hrvatskoj je 20.000 deklariranih Bošnjaka, a isto toliko i Muslimana.
Bilježi se napredak u rješavanju tog pitanja, ali s njim nije posve zadovoljan saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, Šemso Tanković:
"Mi to doživljavamo kao jedan oblik pritiska na našu manjinu i zato ćemo morati učiniti što je moguće više na terenu da pripadnike bošnjačkog naroda uvjerimo da trebaju učiniti još jedan dodatan napor da odu u mjesnu zajednicu u svom gardu kako bi staro ime, nepostojeće ime Musliman, zamijenili svojim tradicionalnim nazivom Bošnjak."