Iza skromne sarajevske kancelarije smještene u poslovnom neboderu, Igor Davidović sa svojim timom uspješno je okončao osam rundi pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom. Za okončanje posljednje, devete, čeka se ispunjavanje političkih uslova kao što su reforma policije, visokog obrazovanja, radio-televizijskog sistema, kaže šef pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine. Iako oni sa druge strane stola tvrde da je ubjedljiv pregovarač, Davidović kaže kako je i realan te da se ne mogu zatvarati oči pred činjenicom da je zbog neispunjavanja političkih uslova potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom odgođeno. Ipak vjeruje u dobre šanse Bosne i Hercegovine.
DAVIDOVIĆ: U posljednjim danima bio sam često pitan, pa moram priznati, nekada i kritikovan zašto dajem nekakve optimističke varijante o dobrim očekivanjima, i evo, to i sada činim. Mene nije stid da budem optimista, a ne smatram ni da sam neobavješten ili da nemam pojma o tome šta se dešava mimo mojih pregovora. Radije apelujem na to da se bar u onom dijelu koji je najzahtjevniji i najdelikatniji, ako je konkretno riječ o reformi policije neka se onda svi koji o tome vode pregovore puste da to na miru dogovore i da postignu rješenje koje je zaista kompromisno i prihvatljivo za sve, i onda možemo reći da smo se doveli na onu tačku kada spremno ulazimo u proceduru parafiranja a zatim potpisivanja Sporazuma, jer smatram da je ispunjenje tih uslova uvod u ove sljedeće, proceduralne korake. Eto, iz tih razloga ja sam optimista jer ne volim kada se stvari dramatizuju i nije mi nikada drago da čujem konstatacije kako se propušta istorijska šansa da se nešto desi u srijedu, a ovako će morati u petak. Prema tome, ako je riječ o procesu, neka se i ispunjenje političkih uslova kao jedan proces izvede mirno, sabrano i na način kako se svi pregovori odvijaju, prema tome, onda ćemo ući potpuno spremni u faze koje želimo da se dogode što prije, a to je dakle i sticanje kandidatskog statusa i ispunjenje svih obaveza koje ćemo preuzeti potpisom ovog sporazuma.
RFE: Šta u stvari predstavlja Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kakav je tekst tog sporazuma?
DAVIDOVIĆ: Sporazum ima negdje blizu dvije stotine članova i tiče se, u prvom redu odredaba koje treba da u našu stvarnost uvedu evropske standarde. Kada kažem „naša stvarnost“, to onda znači i u oblast ekonomije, dakle u tržišne odnose. Jedna od najvažnijih stvari je uspostava zone slobodne trgovine s Evropskom unijom, a da bi se taj cilj postigao, potrebne su intervencije da kažem u mnogo, mnogo različitih segmenata naše stvarnosti, prije svega ekonomske, a zatim i socijalne, pa evo, kako smo maločas rekli, i političke. Vaše pitanje šta zaista znači taj sporazum, evo, draga mi je prilika da još jednom ponovim: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je ustvari tek prvi korak na putu ka onome što je ustvari naš zajednički cilj, a to je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Nakon potpisivanja ovog sporazuma slijedi i njegova primjena koja, po slovu Sporazuma, onako kako smo se dogovorili sa pregovaračima Evropske unije, će trajati šest godina, a u međuvremenu, ukoliko se negdje nakon dvije do tri godine nakon potpisivanja Sporazuma steknu uslovi i dokažemo se kao partneri koji izvršavaju ugovorene obaveze na način i u vremenu kako smo to preuzeli, možemo podnijeti zahtjev za sticanje kandidatskog statusa, što je dakle prvi korak koji će nas približiti mogućnostima korištenja evropskih predpristupnih fondova koji nisu ni mali ni beznačajni, nego naprotiv, poprilično financijski znače jednu veoma snažnu financijsku podršku radi prilagođavanja evropskim standardima.
RFE: Da zaključimo sa matematikom: do jula imamo još neke rokove. Ako bi to bila 2007.godina, plus šest je 2013., hoće li Evropa prevaliti šezdesetu dok mi dođemo?
DAVIDOVIĆ: Nikada nisam volio matematiku, to ću vam sada po prvi put priznati. Zaista, matematika teško može na ovo pitanje odgovoriti. Prvo, Sporazum se može potpisati nakon što se politički uslovi usvoje. Nakon potpisivanja Sporazuma slijedi period ratifikacije koji, uobičajeno, traje dvije godine, može trajati i kraće ili duže, i tu će biti na zadatku, da kažem, naša diplomatska mreža koja će pojedinačno zemljama članicama koje moraju kroz svoje institucije da ratifikuju Sporazum koji je Unija zaključila sa BiH, pokušati da se proces ubrza jer nakon toga se računa tranzicioni period koji smo ugovorili: šest godina. Još jednom napominjem: slobodna trgovina stupa na snagu danom potpisivanja. Dakle, mi ćemo već odmah ući u dobre trgovinske odnose sa Evropskom unijom, pa ako bi sve to izgledalo tako kako ste rekli, onda kada se te cifre saberu, jasno je da možemo u jednoj očekivano dobroj varijanti upravo računati kako ste rekli.