U Kancelariji OHR-a naveli su da ne žele da komentarišu medijske špekulacije. I visoki funkcioner Dodikovog SNSD-a Rajko Vasić kaže da nije upoznat sa postojanjem takvog prijedloga:
«Iako postoji takav zahtjev, mislim da je to izvan nadležnosti i Vlade i Ministarstva unutrašnjih poslova i SNSD-a i Rafi Gregorijana, nego da je u nadležnosti suda. Ako sud ocijeni bilo kakvo učešće, udio ili krivicu bilo koga za genocid u Srebrenici ili za druge zločine u BiH, taj treba da bude odstranjen iz vladine i javne i ’državne’ službe - bilo to 500 ili 5.000 ljudi.»
Predsjednik bivše radne grupe za Srebrenicu Jovan Spaić kazao je da se na spisku učesnika dešavanja u Srebrenici nalaze imena oko 500 policajaca. Međutim, on je izjavio je da čisto sumnja da postoji prijedlog Gregorijana:
«Jer to bi bilo ono kao metla, čišćenje. Na osnovu čega? Pa ne vjerujem da je to tako. Doslovce se kaže da za te ljude nije utvrđivano da su počinili bilo koje krivično djelo, da je to nadležnost drugih institucija. Kako smo mi mogli utvrđivati ko je i da li je neko nekog ubio? Izvještaj je kompletan sa spiskovima dostavljen Tužilaštvu BiH, tužiocu Haškog tribunala i OHR-u i oni su mogli da pročešljavaju vremenom na koji način je ko upleten tamo u te događaje. Možda je čovjek bio samo na stražarskom mjestu 13. i poslije toga više nikako nije bio? Pa šta je on napravio? Ništa.»
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine navode da su još u decembru prije dvije godine primili spisak sa više od 17.000 imena onih koji su učestvovali u akciji Krivaja 95., tokom koje se dogodio genocid u Srebrenici. U okviru tog spiska identifikovano je i 810 lica koja su i dalje bila zaposlena u nekoj od javnih institucija u Bosni i Hercegovini. Portparol Tužilaštva Boris Grubešić:
«Uz to izvješće nisu dostavljeni dokazi koji bi potvrđivali kriminalnu aktivnost navedenih osoba. Što se tiče vašeg pitanja koje se odnosi na osobe uposlene u institucijama BiH, javnost treba znati da je posao Tužiteljstva kazneno gonjenje i procesuiranje osoba za koje postoje dokazi da su odgovorne za kaznena djela. Pitanje njihovog uposlenja, radnih odnosa i njihova eventualna suspenzija sa nekog mjesta stvar je institucija u kojima oni rade.»
Grubešić ističe da Tužilaštvo intenzivno provodi istragu o svim osobama sa spiska, o njihovoj ulozi u genocidu u Srebrenici, te da je protiv nekih lica već podignuta optužnica. U konačnom izvještaju Komisije za istraživanje događaja u Srebrenici iz 2005. godine jasno je navedena preporuka da se preispita radno -pravni status lica koja su osumnjičena za učešće u događajima u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.
«Iako postoji takav zahtjev, mislim da je to izvan nadležnosti i Vlade i Ministarstva unutrašnjih poslova i SNSD-a i Rafi Gregorijana, nego da je u nadležnosti suda. Ako sud ocijeni bilo kakvo učešće, udio ili krivicu bilo koga za genocid u Srebrenici ili za druge zločine u BiH, taj treba da bude odstranjen iz vladine i javne i ’državne’ službe - bilo to 500 ili 5.000 ljudi.»
Predsjednik bivše radne grupe za Srebrenicu Jovan Spaić kazao je da se na spisku učesnika dešavanja u Srebrenici nalaze imena oko 500 policajaca. Međutim, on je izjavio je da čisto sumnja da postoji prijedlog Gregorijana:
«Jer to bi bilo ono kao metla, čišćenje. Na osnovu čega? Pa ne vjerujem da je to tako. Doslovce se kaže da za te ljude nije utvrđivano da su počinili bilo koje krivično djelo, da je to nadležnost drugih institucija. Kako smo mi mogli utvrđivati ko je i da li je neko nekog ubio? Izvještaj je kompletan sa spiskovima dostavljen Tužilaštvu BiH, tužiocu Haškog tribunala i OHR-u i oni su mogli da pročešljavaju vremenom na koji način je ko upleten tamo u te događaje. Možda je čovjek bio samo na stražarskom mjestu 13. i poslije toga više nikako nije bio? Pa šta je on napravio? Ništa.»
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine navode da su još u decembru prije dvije godine primili spisak sa više od 17.000 imena onih koji su učestvovali u akciji Krivaja 95., tokom koje se dogodio genocid u Srebrenici. U okviru tog spiska identifikovano je i 810 lica koja su i dalje bila zaposlena u nekoj od javnih institucija u Bosni i Hercegovini. Portparol Tužilaštva Boris Grubešić:
«Uz to izvješće nisu dostavljeni dokazi koji bi potvrđivali kriminalnu aktivnost navedenih osoba. Što se tiče vašeg pitanja koje se odnosi na osobe uposlene u institucijama BiH, javnost treba znati da je posao Tužiteljstva kazneno gonjenje i procesuiranje osoba za koje postoje dokazi da su odgovorne za kaznena djela. Pitanje njihovog uposlenja, radnih odnosa i njihova eventualna suspenzija sa nekog mjesta stvar je institucija u kojima oni rade.»
Grubešić ističe da Tužilaštvo intenzivno provodi istragu o svim osobama sa spiska, o njihovoj ulozi u genocidu u Srebrenici, te da je protiv nekih lica već podignuta optužnica. U konačnom izvještaju Komisije za istraživanje događaja u Srebrenici iz 2005. godine jasno je navedena preporuka da se preispita radno -pravni status lica koja su osumnjičena za učešće u događajima u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.