Pojašnjavajući najavu da će Crnogorska pravoslavna crkva ubrzo sa ili bez pomoći države započeti preuzimanje crkava i manastira u Crnoj Gori koje trenutno kontroliše Srpska pravoslavna crkva Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju CPC, za naš radi kaže da više nema vremena za čekanje i da se nešto mora preduzeti, s obzirom na to da državna administracija nije pokazala volju da arbitrira u ovom sporu:
„Obzirom da smo mi nasljednici Trona Svetoga Petra, nasljednici te iste imovine koja se danas nalazi kao uzurpirani posjed Srpske pravoslavne crkve obavezna je da upotrijebi sve instrumente države i da nam omogući da tu imovinu povratimo pod svoje kompetencije. Međutim, mi smo potpuno svjesni jedne političke i crkveno političke situacije u Crnoj Gori, mi u svakom slučaju ne bismo spriječili niti sprečavamo Srpsku pravoslavnu crkvu da vrši svoju službu u našim hramovima koji se osamdeset i nešto godina nalaze u njenom posjedu, međutim, mi se nalazimo u jednoj veoma čudnoj situaciji da nama Srpska pravoslavna crkva spriječi da ostvarimo bilo kakva prava, uključujući pravo da naše svještenstvo može da služi u toj istoj našoj imovini, tako da smo mi spremni da o ovom pitanju u jednom dužem roku u jednom procesu omogućimo da se i jedna i druga crkva, odnosno njihovo svještenstvo vrši službu, a građanstvo i vjerujući mogu da posjećuju službe svještenika sopstvene crkve. Već sam rekao da smo jednodušno zaključili da možemo da vratimo u posjed ili da možemo da služimo u toj istoj našoj uzurpiranoj imovini samo u mjeri u kojoj su naše moći i organizacione sposobnosti dovoljne da možemo to svoje pravo da ostvarimo“.
RSE: U dijelu javnosti Vaša poruka i najava o zaposijedanju crkava i manastira koji vam, kako kažete, pripadaju doživljena je kao poruka da ćete to uraditi na nasilan način.
VUČINIĆ: Tu postoji jedan ozbiljan problem. Srpska pravoslavna crkva drži sve manastire i crkve kao ex teritoriju i na njima vrši suverena prava na način koji je nedopustiv i predstavlja pravni paradoks. Na teritoriji jedne suverene države kakva je od 21. Maja Crna Gora državna administracija ne smije da dozvoli da bilo ko može da vrši suverena prava sem ona. Obzirom da je to bilo nekadašnje vlasništvo naših prađedova i današnja državna administracija je dužna da svim građanima, a mi smo njeni građani, glasači i poreski obveznici, dužna je da nam omogući da možemo da vratimo posjed, dužna je da vrati i da nam omogući da uđemo u tim istim crkvama i manastirima i da vršimo službu.
Reagujući na te najave predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori poručili su da je ta crkva neprikosnoveni titular pravoslavnih crkava i manastira u Crnoj Gori i da je spremna da ih brani „svim dozvoljenim sredstvima“. Protojerej Srpske pravoslavne crkve i profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu Dimitrije Kalezić je za naš radio kazao da smatra da zahtjev Crnogorske pravoslavne crkve nema nikakvog osnova:
„Oni uopšte nijesu crkva nego se samo zovu crkvom i to treba da se piše pod navodnicama. Ako su crkva gdje im je tomos pravoslavlja. Oni su samo ušli u registar policije i postoje kao građansko društvo u okrivu Republike Crne Gore. Niko nema pravo da atakuje na imovinu drugoga“.
Reagujući na najavu Crnogorske pravoslavne crkve da će započeti preuzimanje objekata koje kontroliše Srpska pravoslavna crkva crngorski predsjednik Filip Vujanović je kazao da je država u obavezi da garantuje pravo svojine svima koji je legalno posjeduju. On je dodao da se nada da će Mitropolitski savjet Crnogorske pravoslavne crkve postupati i djelovati u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, međutim, smatraju da je najava Crnogorske pravoslavne crkve signal državi da se pitanje spornih imovinskih prava dvije crkve u Crnoj Gori mora što prije riješiti. Visoki funkcioner DPS-a Dragan Kujović, u izjavi za radio Antena M, kaže:
„To je pitanje ne samo vlasnika i vlasništva, što u konačnom može biti riješeno pred međunarodnim sudom, već je primarno pitanje univerzalnih ljudskih prava i sloboda. Zato bi najodgovorniji ljudi u svjetovnoj i crkvenoj vlasti u Crnoj Gori trebali omogućiti svim vjerujućim ljudima i svještenicima da slobodno pristupaju crkvama i hramovima, bez daljeg favorizovanja Srpske pravoslavne crkve i njenih ispostava u Crnoj Gori“.
„Obzirom da smo mi nasljednici Trona Svetoga Petra, nasljednici te iste imovine koja se danas nalazi kao uzurpirani posjed Srpske pravoslavne crkve obavezna je da upotrijebi sve instrumente države i da nam omogući da tu imovinu povratimo pod svoje kompetencije. Međutim, mi smo potpuno svjesni jedne političke i crkveno političke situacije u Crnoj Gori, mi u svakom slučaju ne bismo spriječili niti sprečavamo Srpsku pravoslavnu crkvu da vrši svoju službu u našim hramovima koji se osamdeset i nešto godina nalaze u njenom posjedu, međutim, mi se nalazimo u jednoj veoma čudnoj situaciji da nama Srpska pravoslavna crkva spriječi da ostvarimo bilo kakva prava, uključujući pravo da naše svještenstvo može da služi u toj istoj našoj imovini, tako da smo mi spremni da o ovom pitanju u jednom dužem roku u jednom procesu omogućimo da se i jedna i druga crkva, odnosno njihovo svještenstvo vrši službu, a građanstvo i vjerujući mogu da posjećuju službe svještenika sopstvene crkve. Već sam rekao da smo jednodušno zaključili da možemo da vratimo u posjed ili da možemo da služimo u toj istoj našoj uzurpiranoj imovini samo u mjeri u kojoj su naše moći i organizacione sposobnosti dovoljne da možemo to svoje pravo da ostvarimo“.
RSE: U dijelu javnosti Vaša poruka i najava o zaposijedanju crkava i manastira koji vam, kako kažete, pripadaju doživljena je kao poruka da ćete to uraditi na nasilan način.
VUČINIĆ: Tu postoji jedan ozbiljan problem. Srpska pravoslavna crkva drži sve manastire i crkve kao ex teritoriju i na njima vrši suverena prava na način koji je nedopustiv i predstavlja pravni paradoks. Na teritoriji jedne suverene države kakva je od 21. Maja Crna Gora državna administracija ne smije da dozvoli da bilo ko može da vrši suverena prava sem ona. Obzirom da je to bilo nekadašnje vlasništvo naših prađedova i današnja državna administracija je dužna da svim građanima, a mi smo njeni građani, glasači i poreski obveznici, dužna je da nam omogući da možemo da vratimo posjed, dužna je da vrati i da nam omogući da uđemo u tim istim crkvama i manastirima i da vršimo službu.
Reagujući na te najave predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori poručili su da je ta crkva neprikosnoveni titular pravoslavnih crkava i manastira u Crnoj Gori i da je spremna da ih brani „svim dozvoljenim sredstvima“. Protojerej Srpske pravoslavne crkve i profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu Dimitrije Kalezić je za naš radio kazao da smatra da zahtjev Crnogorske pravoslavne crkve nema nikakvog osnova:
„Oni uopšte nijesu crkva nego se samo zovu crkvom i to treba da se piše pod navodnicama. Ako su crkva gdje im je tomos pravoslavlja. Oni su samo ušli u registar policije i postoje kao građansko društvo u okrivu Republike Crne Gore. Niko nema pravo da atakuje na imovinu drugoga“.
Reagujući na najavu Crnogorske pravoslavne crkve da će započeti preuzimanje objekata koje kontroliše Srpska pravoslavna crkva crngorski predsjednik Filip Vujanović je kazao da je država u obavezi da garantuje pravo svojine svima koji je legalno posjeduju. On je dodao da se nada da će Mitropolitski savjet Crnogorske pravoslavne crkve postupati i djelovati u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, međutim, smatraju da je najava Crnogorske pravoslavne crkve signal državi da se pitanje spornih imovinskih prava dvije crkve u Crnoj Gori mora što prije riješiti. Visoki funkcioner DPS-a Dragan Kujović, u izjavi za radio Antena M, kaže:
„To je pitanje ne samo vlasnika i vlasništva, što u konačnom može biti riješeno pred međunarodnim sudom, već je primarno pitanje univerzalnih ljudskih prava i sloboda. Zato bi najodgovorniji ljudi u svjetovnoj i crkvenoj vlasti u Crnoj Gori trebali omogućiti svim vjerujućim ljudima i svještenicima da slobodno pristupaju crkvama i hramovima, bez daljeg favorizovanja Srpske pravoslavne crkve i njenih ispostava u Crnoj Gori“.