* * * * *
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, razgovarao je u Ambasadi BiH u Berlinu s predstavnicima udruženja bh. dijaspore o aktivnostima, te stanju i situaciji, kako unutar udruženja, tako i ukupne bh. dijaspore.
Posebno je istaknut alarmantan podatak da u Njemačkoj živi i oko 40.000 građana porijeklom iz BiH, koji nemaju ili su se odrekli državljanstva BiH, kaže se u saopćenju.
Jedan od zaključaka tog sastanka je da je potrebno promijeniti odnos Bosne i Hercegovine prema dijaspori i podići ga na jedan drugačiji i kvalitetniji nivo.
* * * * *
Članovi Udruženja građana za zaštitu nosilaca stanarskog prava na nacionalizovanim i privatnim stanovima „Dom“, na sastanku sa predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iznijeli su navode o nezakonitostima u vezi sa nemogućnošću uknjiživanja prava vlasništva u zemljišne knjige Opštinskog suda u Sarajevu licima koja su otkupila nacionalizovane stanove.
Kako je saopšteno iz ovog Vijeća, članovi Udruženja iznijeli su prigovore koje se odnose na, kako su naveli, zloupotrebu službenog položaja predsjednika Opštinskog suda u Sarajevu.
Informacije sa ovog sastanka, sa dokumentacijom koju su predali predstavnici ovog udruženja, biće dostavljene Kancelariji disciplinskog tužioca koji ima nadležnost da provede istragu o navodima o zloupotrebi službenog položaja nosilaca pravosudnih funkcija, dodaje se u saopštenju.
* * * * *
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH traži od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske da poduzme sve potrebne aktivnosti i ubrza rješavanje problema nezakonite gradnje crkve u dobojskoj Mjesnoj zajednici Kotorsko.
„Urgiramo da resorno ministarstvo preduzme sve potrebne aktivnosti i ubrza rješavanje predmeta nezakonite gradnje“, kaže se u pismu koje je Vladi RS-a uputio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović.
Za što brže rješavanje problema Kotorsko, apelovao je i potpredsjednik Republike Srpske Adil Osmanović:
„Pitanje koje mene najviše tišti kad je u pitanju povratnička populacija, a koja već, rekao bih, dolazi i kuca na vrata Vlade RS-a, to je pitanje Kotorskog. Smatram da bi Vlada RS-a trebala da ozbiljno uzme u razmatranje problematiku na prostorima Kotorskog, jer se bojim da Kotorsko prerasta problematiku općine Doboj i da nepotrebno usložnjava međunacionalne odnose na prostorima cjelokupnog entiteta. Drago mi je da je premijer sa svojim ministrima obećao da će formirati jednu resornu grupu koja će ozbiljno uzeti u razmatranje Kotorsko i na takav način doprinijeti rješavanju i smirivanju situacije na tom prostoru.“
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković, izjavio je kako je u ovogodišnjem entitetskom budžetu za povratničku populaciju u Prijedoru namijenjeno 175.000 KM.
Prilikom posjete prijedorskoj Mjesnoj zajednici Petrovo, gdje je, na poziv povratnika, razgovarao o njihovim prioritetnim problemima, te obišao vjerske objekte, Branković je istakao da je ova mjesna zajednica primjer zajedničkog života.
U Petrovu kod Prijedora nastanjeno je oko 2.500 stanovnika srpske i bošnjačke nacionalnosti.
Ministra Brankovića su novinari pitali i šta misli o najavama kolektivnog iseljavanja povratnika iz Srebrenice, ali i najavama sličnog karaktera iz drugih mjesta, zbog nemogućih uslova. Evo šta je odgovorio:
„Mislim da to nije način rješavanja problema. I ja sam izbjeglica, prošao sam logore, i mislim da na ovaj način nećemo riješiti ništa. Ja se slažem da svi povratnici, u svim opštinama u Republici Srpskoj, vrlo teško žive, kao i izbjeglice koje se nalaze na području Republike Srpske. Kompletna privreda je razorena i vrlo je teško doći do zaposlenja. Ja mislim da će ova vlada uložiti značajan dio sredstava iz prodaje Telekoma u takozvani održivi povratak u Srebrenicu, i ne samo u Srebrenicu nego i u ostala područja u Republici Srpskoj.“
Pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Hrvatske Milivoj Mikulić i načelnik opštine Doboj Obren Petrović, potpisali su u Doboju Protokol za obnovu 22 porodične kuće Hrvata povratnika u devet dobojskih naselja.
Protokolom je predviđeno da opština Doboj učestvuje sa 110.000 KM, a Vlada Hrvatske sa građevinskim paketima u vrijednosti 100.000 kuna (oko 26.500 KM).
Načelnik dobojske Opštine Obren Petrović:
„Imamo danas obećanja da ćemo nastaviti sa ovim aktivnostima, što smatram da će ohrabriti hrvatski narod da se vraća na naša područja. A mi moramo učiniti mnogo više da povratak Hrvata bude održiv.“
Predstavnik Vlade Hrvatske Milivoj Mikulić:
„Program Vlade Republike Hrvatske pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini kroz donacije građevinskog materijala, odvija se u posljednje tri godine. Do sada je kroz taj model obnovljeno 1.400 kuća. Ovo je prva inicijativa ove vrste, dakle od strane jedne bosanskohercegovačke općine, i mi smo jako zahvalni što je taj program prepoznat.“
Potpredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš je rekao da će se udruživanjem sredstava Vlada Hrvatske i Republike Srpske, te lokalnih zajednica značajno uticati na povratak Hrvata na prostore Republike Srpske:
„Meni je osobito drago što jedna općina u Bosni i Hercegovini, u ovom slučaju Doboj u Republici Srpskoj, prepoznala kako olakšati proces povratka povratnicima. Ljudi često znaju dobiti materijal, ali nemaju mogućnosti da ga ugrade.“
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u 52 od 72 naselja opštine Doboj živjelo je oko 12.000 Hrvata, od čega se vratilo oko 1.700 ili 14 odsto.
Predstavnik udruženja raseljenih Hrvata, „Cer 92“, Filip Ključević:
„Do sada je vraćeno ukupno 19 kuća, s tim što je prošle godine obnovljena samo jedna. I sad izračunajte, da bi se vratilo i obnovilo svih 415 kuća, za to bi nam, uz takav tempo, bilo potrebno 415 godina. Pa se pitam kome je u interesu da se ne vraćamo?“
Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Slavko Marin:
„Bosni i Hercegovini treba jedna milijarda maraka da bi cjelokupan proces povratka bio završen.“
* * * * *
Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori zatražiće od Vijeća ministara BiH, kao i vlada Republike Srpske i Federacije BiH da se poništi sva privatizacija izvršena starom deviznom štednjom.
Udruženje ističe da ima više od 30.000 članova i da zastupa interese više od milion građana BiH, te takođe navodi:
„Ukoliko Dom naroda ne prihvati odluke Parlamentarne skupštine BiH o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, usvojene prošle godine, ispunićemo sve zadatke usvojene na Skupštini 27. decembra 2006. godine, uključujući i blokiranje banaka kojim je ušteđevina povjerena na čuvanje“, ističe se u zaključcima Upravnog odbora ovog udruženja.
* * * * *
Počitelju je skoro u potpunosti vraćen prijeratni izgled, ali se povratnici suočavaju s brojnim problemima. Oni tvrde da se opština Čapljina, kojoj pripadaju, potpuno distancirala od problema koje imaju. Dževad Ibrulj predsjednik udruženja povratnika kaže:
„Nije dovoljno graditi kuće, a ne uraditi ništa da bi se u njima moglo živjeti. To što je Počitelj proglašen urbanim središtem ne povlači za sobom i ono što bi jedna urbana sredina trebala imati. Počitelj je faktički prepušten sebi. Čapljina je naš grad, naša opština. Gospodin gradonačelnik je i naš gradonačelnik.“
Problem zapošljavanja je najteži. Hivzo Šarić, stručni saradnik na pitanjima obnove u čapljinskoj opštini, za sada je jedini zaposleni povratnik:
„Istina je da u opštinskoj administraciji Čapljine radim samo ja. Nažalost, istina je i to da niko od povratnika ne radi ni u drugim javnim preduzećima, kao što su Komunalno, pošta i Elektro-Čapljina.“
* * * * *
Udruženje građana povratnika i reseljenih osoba u opštini Foča apeliralo je danas na nadležne institucije da konačno pristupe pokretanju projekta elektrifikacije šireg područja, te opštine, na kojem je 157 povratničkih porodica još bez električne energije.
Predsjednik Udruženja Mehmed Bradarić je za Agenciju ONASA kazao da na području opštine Foča u mraku, bez električne energije, osim bošnjačkih povratničkih porodica, žive i stanovnici okolnih srpskih sela.
Prema njegovim riječima, Elektroprivreda Republike Srpske, spremna je za realizaciju projekta, a predračune je Udruženje proslijedilo nadležnim državnim, entitetskim, te vlastima Kantona Sarajevo i Opštine Foča.
* * * * *
Tridesetak povratnika u Rastošnicu, Opština Sapna, ovih je dana pred zgradom opštine održalo proteste zbog teških uslova života, spore obnove i zbog toga što još uvijek sva domaćinstva nemaju elekričnu energiju.
Predsjednik Mjesne zajednice Rastošnica Neđo Prelovac, izjavio je kako se radi o opstrukciji povratka, jer opština Sapna godinama ne izdvaja iz budžetskih sredstava za održivi povratak. On takođe naglašava da se još 120 porodica želi vratiti, ali...
„Ti građani odnosno te porodice koje žele da se vrate, kad vide kako mi ovdje živimo, gube motivaciju za povratkom. Nema puta, nema autobusa, nema struje, nema vode… Republika Srpska je rekla – mi hoćemo ostanak, i njih mi povratnici ne interesujemo. Federacija BiH je rekla – mi hoćemo povratak. I sad se oni između sebe kockaju.“
Povratnici su tražili susret s načelnikom opštine Sapna. Međutim, primio ih je Zenun Kahrimanović, stručni suradnik za pitanja povratka i obnove, koji je izjavio da opština Sapna nema nikakve mogućnosti da za povratak izdvaja novčana sredstva iz ionako skromnog opštinskog budžeta:
„Ovo je zaista problem koji prevazilazi mogućnosti opštine Sapna, i mislim da se neko iz viših instanci vlasti ili neko od međunarodnih organizacija jednostavno mora uključiti u rješavanje ovog problema.“
O problemima povratnika u Rastošnicu, za naš program govori predsjednica Udruženja za održivi povratak, Lljiljana Kovačević. Ona povratka:
„Povratak je počeo 1999. godine. Do sad se vratilo oko 300 porodica u oko 160 obnovljenih kuća. To je uglavnom starije stanovništvo. Nažalost, ljudi su se počeli vraćat nazad u Republiku Srpsku. Imamo oko 40 već zatvorenih kuća.“
Zbog čega?
„Nemamo nikakve saobraćajne veze sa opštinom. Postoje i mnogi drugi problemi, kao što je bespravna gradnja vikendica. Sedamnaest porodica nije imalo struju; pet porodica ju je dobilo prije par dana, a 12 je i dalje nema. Onda bespravna sječa šume. Niko od povratnika nije zaposlen. Imamo ovdje jednu učiteljicu koja nije primljena u stalni radni odnos u osnovnu školu u Sapni, iako ima sedam godina radnog iskustva.“
Zbog čega nema električne energije? Kakvo vam objašnjenje daju?
„Kuće su udaljene od dalekovoda. Upravo su jučer građani protestovali i dobili su objašnjenje da je to jako skupo. Potrebno je oko 200.000 KM da bi se za tih 12 porodica uvela struja. Elektrodistribucija Kantona Tuzla je obećala nekih 150.000 KM i ostaje da se 50.000 KM izmiri recimo nekakvim donacijama, mada donatora nema. Jedini ko je ovdje došao i pomogao ovom narodu je Crveni krst Švajcarske. Oni su jedini koji su pružili pomoć ljudima, i u opremanju prostorija mjesne zajednice i u saniranju vodovoda u vrijednosti od 3.000 KM i tako dalje.“
Koliko kuća je još uvijek porušeno, odnosno obnovljeno?
„U Rastošnici je prije rata bilo 1.000 domaćinstava odnosno 1.000 kuća, a sada ih ima nekih 160. Prije rata je to bila najveća mjesna zajednica koja je pripadala Opštini Zvornik. Imala je preko 4.000 stanovnika i oko 100 kvadratnih kilometara površine.“
Da li ste se vi vratili ili ste još uvijek negdje između?
„Ja sam stvarni povratnik, ali ne znam koliko dugo ću još biti. Jer, ovdje nema života, nema uslova za život. Ako neko hoće da ode negdje, mora ići pješke nekih desetak kilometara do najbližeg prijevoza. Imamo jednog učenika koji ide u školu u Priboj, koji svaki dan pješači ravnih 20 kilometara tamo i nazad. Ni vlasti Republike Srpske, ni vlasti Kantona Tuzla, ni opština, niti bilo ko, o tome apsolutno ne vode računa. Crveni krst mu je dodijelio jedan bicikl, tako da kad je lijepo vrijeme ide biciklom.“
Jeste li zaposleni, od čega živite?
„Nisam zaposlena. Imam bolesnu majku, šećeraša. Živimo od danas do sutra. Bavim se nekakvim uzgojem svinja, ali sve to slabo ide. Baš preživljavamo. Borimo se, ali uglavnom bezuspješno.“
* * * * *
Pred kraj emisije govorimo o Svjetskom prvenstvu dijaspore BiH u malom nogometu, koje će biti održano u SR Njemačkoj. Ali prije toga naš gost Haris Halilović, iz udruženja koje djeluje u Minhenu, govori o tome kako su građani iz Bosne i Hercegovine organizovani u Njemačkoj:
„Bosanci i Hercegovci u SR Njemačkoj organizovani su kao i u većini drugih zemalja širom svijeta u kojima postoji organizovana bh. dijaspora. Na nivou SR Njemačke, prije dvije godine je osnovan Savez bosanskohercegovačkih udruženja i zajednica. Postoji Zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Hamburgu, Frankfurtu i Minhenu, kao i veliki broj klubova i udruženja koji su uključeni u ove zajednice ili koji jednostavno samostalno rade.“
Da najavimo svjetsko prvenstvo u malom nogometu bh. dijaspore:
„Bosanskohercegovačkoj zajednici u Minhenu je izuzetno zadovoljstvo da je od svjetskog saveza bh. dijaspore dobila ulogu domaćina 4. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu. To prvenstvo je postalo tradicija. Svake godine okupi više ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz cijelog svijeta. Četvrto svjetskog prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu održaće se ove godine u zemlji u kojoj živi više od 160.000 državljana Bosne i Hercegovine – SR Njemačkoj, u gradu Minhenu, u kome živi oko 20.000 državljana Bosne i Hercegovine, od 18. do 20. maja ove godine. Osim sportskih susreta zemljaka, Bosanaca i Hercegovaca, širom svijeta, ovo svjetsko prvenstvo biće popraćeno raznim kulturnim, informativnim i zabavnim događajima. Mi u Minhenu ćemo se potruditi da se u ta tri dana Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta, osim takmičenja i lijepo druže, još više upoznaju i uspostave korisne veze. Imamo najave da će na svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u malom fudbalu učestvovati do sada rekordan broj učesnika. Već imamo prijavljenih 16 reprezentacija građana Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta, među kojima i reprezentaciju građana Bosne i Hercegovine iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Danske, zemalja koje do sada nisu učestvovale na ovom prvenstvu.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju „Neću tuđe, hoću svoje“. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, razgovarao je u Ambasadi BiH u Berlinu s predstavnicima udruženja bh. dijaspore o aktivnostima, te stanju i situaciji, kako unutar udruženja, tako i ukupne bh. dijaspore.
Posebno je istaknut alarmantan podatak da u Njemačkoj živi i oko 40.000 građana porijeklom iz BiH, koji nemaju ili su se odrekli državljanstva BiH, kaže se u saopćenju.
Jedan od zaključaka tog sastanka je da je potrebno promijeniti odnos Bosne i Hercegovine prema dijaspori i podići ga na jedan drugačiji i kvalitetniji nivo.
* * * * *
Članovi Udruženja građana za zaštitu nosilaca stanarskog prava na nacionalizovanim i privatnim stanovima „Dom“, na sastanku sa predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iznijeli su navode o nezakonitostima u vezi sa nemogućnošću uknjiživanja prava vlasništva u zemljišne knjige Opštinskog suda u Sarajevu licima koja su otkupila nacionalizovane stanove.
Kako je saopšteno iz ovog Vijeća, članovi Udruženja iznijeli su prigovore koje se odnose na, kako su naveli, zloupotrebu službenog položaja predsjednika Opštinskog suda u Sarajevu.
Informacije sa ovog sastanka, sa dokumentacijom koju su predali predstavnici ovog udruženja, biće dostavljene Kancelariji disciplinskog tužioca koji ima nadležnost da provede istragu o navodima o zloupotrebi službenog položaja nosilaca pravosudnih funkcija, dodaje se u saopštenju.
* * * * *
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH traži od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske da poduzme sve potrebne aktivnosti i ubrza rješavanje problema nezakonite gradnje crkve u dobojskoj Mjesnoj zajednici Kotorsko.
„Urgiramo da resorno ministarstvo preduzme sve potrebne aktivnosti i ubrza rješavanje predmeta nezakonite gradnje“, kaže se u pismu koje je Vladi RS-a uputio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović.
Za što brže rješavanje problema Kotorsko, apelovao je i potpredsjednik Republike Srpske Adil Osmanović:
„Pitanje koje mene najviše tišti kad je u pitanju povratnička populacija, a koja već, rekao bih, dolazi i kuca na vrata Vlade RS-a, to je pitanje Kotorskog. Smatram da bi Vlada RS-a trebala da ozbiljno uzme u razmatranje problematiku na prostorima Kotorskog, jer se bojim da Kotorsko prerasta problematiku općine Doboj i da nepotrebno usložnjava međunacionalne odnose na prostorima cjelokupnog entiteta. Drago mi je da je premijer sa svojim ministrima obećao da će formirati jednu resornu grupu koja će ozbiljno uzeti u razmatranje Kotorsko i na takav način doprinijeti rješavanju i smirivanju situacije na tom prostoru.“
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković, izjavio je kako je u ovogodišnjem entitetskom budžetu za povratničku populaciju u Prijedoru namijenjeno 175.000 KM.
Prilikom posjete prijedorskoj Mjesnoj zajednici Petrovo, gdje je, na poziv povratnika, razgovarao o njihovim prioritetnim problemima, te obišao vjerske objekte, Branković je istakao da je ova mjesna zajednica primjer zajedničkog života.
U Petrovu kod Prijedora nastanjeno je oko 2.500 stanovnika srpske i bošnjačke nacionalnosti.
Ministra Brankovića su novinari pitali i šta misli o najavama kolektivnog iseljavanja povratnika iz Srebrenice, ali i najavama sličnog karaktera iz drugih mjesta, zbog nemogućih uslova. Evo šta je odgovorio:
„Mislim da to nije način rješavanja problema. I ja sam izbjeglica, prošao sam logore, i mislim da na ovaj način nećemo riješiti ništa. Ja se slažem da svi povratnici, u svim opštinama u Republici Srpskoj, vrlo teško žive, kao i izbjeglice koje se nalaze na području Republike Srpske. Kompletna privreda je razorena i vrlo je teško doći do zaposlenja. Ja mislim da će ova vlada uložiti značajan dio sredstava iz prodaje Telekoma u takozvani održivi povratak u Srebrenicu, i ne samo u Srebrenicu nego i u ostala područja u Republici Srpskoj.“
Pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Hrvatske Milivoj Mikulić i načelnik opštine Doboj Obren Petrović, potpisali su u Doboju Protokol za obnovu 22 porodične kuće Hrvata povratnika u devet dobojskih naselja.
Protokolom je predviđeno da opština Doboj učestvuje sa 110.000 KM, a Vlada Hrvatske sa građevinskim paketima u vrijednosti 100.000 kuna (oko 26.500 KM).
Načelnik dobojske Opštine Obren Petrović:
„Imamo danas obećanja da ćemo nastaviti sa ovim aktivnostima, što smatram da će ohrabriti hrvatski narod da se vraća na naša područja. A mi moramo učiniti mnogo više da povratak Hrvata bude održiv.“
Predstavnik Vlade Hrvatske Milivoj Mikulić:
„Program Vlade Republike Hrvatske pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini kroz donacije građevinskog materijala, odvija se u posljednje tri godine. Do sada je kroz taj model obnovljeno 1.400 kuća. Ovo je prva inicijativa ove vrste, dakle od strane jedne bosanskohercegovačke općine, i mi smo jako zahvalni što je taj program prepoznat.“
Potpredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš je rekao da će se udruživanjem sredstava Vlada Hrvatske i Republike Srpske, te lokalnih zajednica značajno uticati na povratak Hrvata na prostore Republike Srpske:
„Meni je osobito drago što jedna općina u Bosni i Hercegovini, u ovom slučaju Doboj u Republici Srpskoj, prepoznala kako olakšati proces povratka povratnicima. Ljudi često znaju dobiti materijal, ali nemaju mogućnosti da ga ugrade.“
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u 52 od 72 naselja opštine Doboj živjelo je oko 12.000 Hrvata, od čega se vratilo oko 1.700 ili 14 odsto.
Predstavnik udruženja raseljenih Hrvata, „Cer 92“, Filip Ključević:
„Do sada je vraćeno ukupno 19 kuća, s tim što je prošle godine obnovljena samo jedna. I sad izračunajte, da bi se vratilo i obnovilo svih 415 kuća, za to bi nam, uz takav tempo, bilo potrebno 415 godina. Pa se pitam kome je u interesu da se ne vraćamo?“
Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Slavko Marin:
„Bosni i Hercegovini treba jedna milijarda maraka da bi cjelokupan proces povratka bio završen.“
* * * * *
Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori zatražiće od Vijeća ministara BiH, kao i vlada Republike Srpske i Federacije BiH da se poništi sva privatizacija izvršena starom deviznom štednjom.
Udruženje ističe da ima više od 30.000 članova i da zastupa interese više od milion građana BiH, te takođe navodi:
„Ukoliko Dom naroda ne prihvati odluke Parlamentarne skupštine BiH o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, usvojene prošle godine, ispunićemo sve zadatke usvojene na Skupštini 27. decembra 2006. godine, uključujući i blokiranje banaka kojim je ušteđevina povjerena na čuvanje“, ističe se u zaključcima Upravnog odbora ovog udruženja.
* * * * *
Počitelju je skoro u potpunosti vraćen prijeratni izgled, ali se povratnici suočavaju s brojnim problemima. Oni tvrde da se opština Čapljina, kojoj pripadaju, potpuno distancirala od problema koje imaju. Dževad Ibrulj predsjednik udruženja povratnika kaže:
„Nije dovoljno graditi kuće, a ne uraditi ništa da bi se u njima moglo živjeti. To što je Počitelj proglašen urbanim središtem ne povlači za sobom i ono što bi jedna urbana sredina trebala imati. Počitelj je faktički prepušten sebi. Čapljina je naš grad, naša opština. Gospodin gradonačelnik je i naš gradonačelnik.“
Problem zapošljavanja je najteži. Hivzo Šarić, stručni saradnik na pitanjima obnove u čapljinskoj opštini, za sada je jedini zaposleni povratnik:
„Istina je da u opštinskoj administraciji Čapljine radim samo ja. Nažalost, istina je i to da niko od povratnika ne radi ni u drugim javnim preduzećima, kao što su Komunalno, pošta i Elektro-Čapljina.“
* * * * *
Udruženje građana povratnika i reseljenih osoba u opštini Foča apeliralo je danas na nadležne institucije da konačno pristupe pokretanju projekta elektrifikacije šireg područja, te opštine, na kojem je 157 povratničkih porodica još bez električne energije.
Predsjednik Udruženja Mehmed Bradarić je za Agenciju ONASA kazao da na području opštine Foča u mraku, bez električne energije, osim bošnjačkih povratničkih porodica, žive i stanovnici okolnih srpskih sela.
Prema njegovim riječima, Elektroprivreda Republike Srpske, spremna je za realizaciju projekta, a predračune je Udruženje proslijedilo nadležnim državnim, entitetskim, te vlastima Kantona Sarajevo i Opštine Foča.
* * * * *
Tridesetak povratnika u Rastošnicu, Opština Sapna, ovih je dana pred zgradom opštine održalo proteste zbog teških uslova života, spore obnove i zbog toga što još uvijek sva domaćinstva nemaju elekričnu energiju.
Predsjednik Mjesne zajednice Rastošnica Neđo Prelovac, izjavio je kako se radi o opstrukciji povratka, jer opština Sapna godinama ne izdvaja iz budžetskih sredstava za održivi povratak. On takođe naglašava da se još 120 porodica želi vratiti, ali...
„Ti građani odnosno te porodice koje žele da se vrate, kad vide kako mi ovdje živimo, gube motivaciju za povratkom. Nema puta, nema autobusa, nema struje, nema vode… Republika Srpska je rekla – mi hoćemo ostanak, i njih mi povratnici ne interesujemo. Federacija BiH je rekla – mi hoćemo povratak. I sad se oni između sebe kockaju.“
Povratnici su tražili susret s načelnikom opštine Sapna. Međutim, primio ih je Zenun Kahrimanović, stručni suradnik za pitanja povratka i obnove, koji je izjavio da opština Sapna nema nikakve mogućnosti da za povratak izdvaja novčana sredstva iz ionako skromnog opštinskog budžeta:
„Ovo je zaista problem koji prevazilazi mogućnosti opštine Sapna, i mislim da se neko iz viših instanci vlasti ili neko od međunarodnih organizacija jednostavno mora uključiti u rješavanje ovog problema.“
O problemima povratnika u Rastošnicu, za naš program govori predsjednica Udruženja za održivi povratak, Lljiljana Kovačević. Ona povratka:
„Povratak je počeo 1999. godine. Do sad se vratilo oko 300 porodica u oko 160 obnovljenih kuća. To je uglavnom starije stanovništvo. Nažalost, ljudi su se počeli vraćat nazad u Republiku Srpsku. Imamo oko 40 već zatvorenih kuća.“
Zbog čega?
„Nemamo nikakve saobraćajne veze sa opštinom. Postoje i mnogi drugi problemi, kao što je bespravna gradnja vikendica. Sedamnaest porodica nije imalo struju; pet porodica ju je dobilo prije par dana, a 12 je i dalje nema. Onda bespravna sječa šume. Niko od povratnika nije zaposlen. Imamo ovdje jednu učiteljicu koja nije primljena u stalni radni odnos u osnovnu školu u Sapni, iako ima sedam godina radnog iskustva.“
Zbog čega nema električne energije? Kakvo vam objašnjenje daju?
„Kuće su udaljene od dalekovoda. Upravo su jučer građani protestovali i dobili su objašnjenje da je to jako skupo. Potrebno je oko 200.000 KM da bi se za tih 12 porodica uvela struja. Elektrodistribucija Kantona Tuzla je obećala nekih 150.000 KM i ostaje da se 50.000 KM izmiri recimo nekakvim donacijama, mada donatora nema. Jedini ko je ovdje došao i pomogao ovom narodu je Crveni krst Švajcarske. Oni su jedini koji su pružili pomoć ljudima, i u opremanju prostorija mjesne zajednice i u saniranju vodovoda u vrijednosti od 3.000 KM i tako dalje.“
Koliko kuća je još uvijek porušeno, odnosno obnovljeno?
„U Rastošnici je prije rata bilo 1.000 domaćinstava odnosno 1.000 kuća, a sada ih ima nekih 160. Prije rata je to bila najveća mjesna zajednica koja je pripadala Opštini Zvornik. Imala je preko 4.000 stanovnika i oko 100 kvadratnih kilometara površine.“
Da li ste se vi vratili ili ste još uvijek negdje između?
„Ja sam stvarni povratnik, ali ne znam koliko dugo ću još biti. Jer, ovdje nema života, nema uslova za život. Ako neko hoće da ode negdje, mora ići pješke nekih desetak kilometara do najbližeg prijevoza. Imamo jednog učenika koji ide u školu u Priboj, koji svaki dan pješači ravnih 20 kilometara tamo i nazad. Ni vlasti Republike Srpske, ni vlasti Kantona Tuzla, ni opština, niti bilo ko, o tome apsolutno ne vode računa. Crveni krst mu je dodijelio jedan bicikl, tako da kad je lijepo vrijeme ide biciklom.“
Jeste li zaposleni, od čega živite?
„Nisam zaposlena. Imam bolesnu majku, šećeraša. Živimo od danas do sutra. Bavim se nekakvim uzgojem svinja, ali sve to slabo ide. Baš preživljavamo. Borimo se, ali uglavnom bezuspješno.“
* * * * *
Pred kraj emisije govorimo o Svjetskom prvenstvu dijaspore BiH u malom nogometu, koje će biti održano u SR Njemačkoj. Ali prije toga naš gost Haris Halilović, iz udruženja koje djeluje u Minhenu, govori o tome kako su građani iz Bosne i Hercegovine organizovani u Njemačkoj:
„Bosanci i Hercegovci u SR Njemačkoj organizovani su kao i u većini drugih zemalja širom svijeta u kojima postoji organizovana bh. dijaspora. Na nivou SR Njemačke, prije dvije godine je osnovan Savez bosanskohercegovačkih udruženja i zajednica. Postoji Zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Hamburgu, Frankfurtu i Minhenu, kao i veliki broj klubova i udruženja koji su uključeni u ove zajednice ili koji jednostavno samostalno rade.“
Da najavimo svjetsko prvenstvo u malom nogometu bh. dijaspore:
„Bosanskohercegovačkoj zajednici u Minhenu je izuzetno zadovoljstvo da je od svjetskog saveza bh. dijaspore dobila ulogu domaćina 4. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu. To prvenstvo je postalo tradicija. Svake godine okupi više ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz cijelog svijeta. Četvrto svjetskog prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu održaće se ove godine u zemlji u kojoj živi više od 160.000 državljana Bosne i Hercegovine – SR Njemačkoj, u gradu Minhenu, u kome živi oko 20.000 državljana Bosne i Hercegovine, od 18. do 20. maja ove godine. Osim sportskih susreta zemljaka, Bosanaca i Hercegovaca, širom svijeta, ovo svjetsko prvenstvo biće popraćeno raznim kulturnim, informativnim i zabavnim događajima. Mi u Minhenu ćemo se potruditi da se u ta tri dana Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta, osim takmičenja i lijepo druže, još više upoznaju i uspostave korisne veze. Imamo najave da će na svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u malom fudbalu učestvovati do sada rekordan broj učesnika. Već imamo prijavljenih 16 reprezentacija građana Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta, među kojima i reprezentaciju građana Bosne i Hercegovine iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Danske, zemalja koje do sada nisu učestvovale na ovom prvenstvu.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju „Neću tuđe, hoću svoje“. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba