Četrdesetpetogodišnji Esad Humo iz Mostara ronjenjem se bavi preko 20 godina. Ipak, kako kaže, nikada do Hutovog blata srce nije tako snažno zaigralo:
«U prvom trenutku smo našli puno mulja, jer je to ipak močvarni teren, i amfore su zatrpane u tom blatu. Kada smo dio tog blata uklonili i kada smo ostatke tih amfora uklonili, ukazala se pravilno postavljena drvena konstrukcija.»
Osam metara ispod površine vode stručni arheološki tim pronašao je ostatke dvaju ilirskih brodova, čija se starost procjenjuje na oko 2.200 godina. O ilirskim brodovima do sada se znalo samo iz grčkih i rimskih izvora, na osnovu slikovnih prikaza. Do sada ovakvi - tvrdi voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj, nigdje nisu pronađeni:
“Brodovi su dužine 10 do 12 metara, širine 3 do 4 metra. Nalaz je pod vodom. Brodove je u ovom stadiju istraživanja nemoguće vaditi, treba nastaviti istraživati.”
Kako su ilirski brodovi završili na Hutovom blatu, u arheološkom timu mogu samo pretpostavljati:
“Mi znamo u znanosti da su Iliri gusarili uveliko i da je do prvog ilirskog rata, između ostalog, došlo zbog pljačke Ilira rimskih brodova, i grčkih. Oni su gusarili s ovakvim brodovima. Vjerojatno su ih tjerali, oni su se ovdje sklonili, našli su ih i potopili brodove.»
Prilikom istraživanja iz vode su izvađeni i rimsko željezno koplje sa sačuvanom drvenom drškom, ostaci rimske vile, a pronađeno je i sedam grobova za koje se pretpostavlja da su još stariji - iz bronzanog ili željeznog doba.
Profesora Sarajevskog univerziteta Envera Imamovića navedena otkrića ipak ne iznenađuju. Kako dodaje ovaj vrsni poznavatelj historijsko - kulturnog naslijeđa BiH, poznato je od ranije da je Hercegovina, a posebno dolina donje Neretve, izuzetno arheološki bogata:
«Upravo je taj dio donje Neretve bio u vlasti poznatog ilirskog plemena Daorsa, koji su imali plemensko sjedište u Ošanjićima kod našega Stoca. Ono se u historijskim izvorima grčkih i rimskih pisaca često spominje kao izuzetno kulturno, napredno i jako pleme, koje je u isto vrijeme imalo izuzetno razvijeno pomorstvo, a da je to tako svjedoči i njihov novac koji su kovali čak prije 2.400 i 2.500 godina, koji je pronađen, i na jednoj strani tog novca je upravo lik lađe.»
Na lokalitetu Desilo na Hutovom blatu istraživanja su inače započela davnih sedamdesetih godina, kada su otkrivene dvije skupine amfora - koje su u međuvremenu pokradene. Posljednja devastacija lokaliteta bila je od strane pripadnika međunarodnih snaga, za koje je lokalno stanovništvo ustvrdilo da su odgovorani za nestanak 50 amfora.
Iako su radovi na Hutovom blatu nakon zadnjeg otkrića prekinuti zbog loših vremenskih uslova, mjesto je zaštićeno, a ronjenje će sada biti ograničeno. Dr. Mario Jurišić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju hrvatskog restauratorskog zavoda i član arheološkog tima, o budućim koracima kaže:
«Kao prvo moraju se ti objekti istražiti u cijelosti, što znači moraju se očistiti u punoj dužni, snimiti jako dobro i onda vidjeti u kakvom su stanju. Mi znamo da su brodovi - to je sigurno, znamo njihovu okvirnu gradnju koja apsolutno odgovara gradnji koja se danas uptrebljava za trupove, i ukoliko je ono što je još pod pijeskom vrijedno vađenja i konzerviranja, onda bi sasvim sigurno to trebalo izvaditi, konzervirati - ali to je proces koji jako dugo traje i jako je skup.»
Za sve navedeno potrebna su ogromna finansijska sredstva za koja se arheološki tim nada da će biti osigurana i putem nadležnih federalnih i državnih ministarstava. Kada će brodovi, spomenici nulte kategorije, biti i zvanično predstavljeni bosanskohercegovačkoj i međunarodnoj javnosti, teško je reći, jer sama faza čišćenja traje nekoliko mjeseci.
Dok hercegovačka turistička agencija već planira štampanje promotivnih vodiča, voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj zaključuje:
“Idealno bi bilo da se ostaci broda konzerviraju i da ostanu pod vodom kao još jedna ponuda Parka prirode Hutovo blato - i onda ko voli nek izvoli, nek plati, nek zaroni i nek uživa u brodovima, a mi bismo onda fotografije, crteže, makete tih brodova izložili da se mogu vidjeti.”
«U prvom trenutku smo našli puno mulja, jer je to ipak močvarni teren, i amfore su zatrpane u tom blatu. Kada smo dio tog blata uklonili i kada smo ostatke tih amfora uklonili, ukazala se pravilno postavljena drvena konstrukcija.»
Osam metara ispod površine vode stručni arheološki tim pronašao je ostatke dvaju ilirskih brodova, čija se starost procjenjuje na oko 2.200 godina. O ilirskim brodovima do sada se znalo samo iz grčkih i rimskih izvora, na osnovu slikovnih prikaza. Do sada ovakvi - tvrdi voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj, nigdje nisu pronađeni:
“Brodovi su dužine 10 do 12 metara, širine 3 do 4 metra. Nalaz je pod vodom. Brodove je u ovom stadiju istraživanja nemoguće vaditi, treba nastaviti istraživati.”
Kako su ilirski brodovi završili na Hutovom blatu, u arheološkom timu mogu samo pretpostavljati:
“Mi znamo u znanosti da su Iliri gusarili uveliko i da je do prvog ilirskog rata, između ostalog, došlo zbog pljačke Ilira rimskih brodova, i grčkih. Oni su gusarili s ovakvim brodovima. Vjerojatno su ih tjerali, oni su se ovdje sklonili, našli su ih i potopili brodove.»
Prilikom istraživanja iz vode su izvađeni i rimsko željezno koplje sa sačuvanom drvenom drškom, ostaci rimske vile, a pronađeno je i sedam grobova za koje se pretpostavlja da su još stariji - iz bronzanog ili željeznog doba.
Profesora Sarajevskog univerziteta Envera Imamovića navedena otkrića ipak ne iznenađuju. Kako dodaje ovaj vrsni poznavatelj historijsko - kulturnog naslijeđa BiH, poznato je od ranije da je Hercegovina, a posebno dolina donje Neretve, izuzetno arheološki bogata:
«Upravo je taj dio donje Neretve bio u vlasti poznatog ilirskog plemena Daorsa, koji su imali plemensko sjedište u Ošanjićima kod našega Stoca. Ono se u historijskim izvorima grčkih i rimskih pisaca često spominje kao izuzetno kulturno, napredno i jako pleme, koje je u isto vrijeme imalo izuzetno razvijeno pomorstvo, a da je to tako svjedoči i njihov novac koji su kovali čak prije 2.400 i 2.500 godina, koji je pronađen, i na jednoj strani tog novca je upravo lik lađe.»
Na lokalitetu Desilo na Hutovom blatu istraživanja su inače započela davnih sedamdesetih godina, kada su otkrivene dvije skupine amfora - koje su u međuvremenu pokradene. Posljednja devastacija lokaliteta bila je od strane pripadnika međunarodnih snaga, za koje je lokalno stanovništvo ustvrdilo da su odgovorani za nestanak 50 amfora.
Iako su radovi na Hutovom blatu nakon zadnjeg otkrića prekinuti zbog loših vremenskih uslova, mjesto je zaštićeno, a ronjenje će sada biti ograničeno. Dr. Mario Jurišić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju hrvatskog restauratorskog zavoda i član arheološkog tima, o budućim koracima kaže:
«Kao prvo moraju se ti objekti istražiti u cijelosti, što znači moraju se očistiti u punoj dužni, snimiti jako dobro i onda vidjeti u kakvom su stanju. Mi znamo da su brodovi - to je sigurno, znamo njihovu okvirnu gradnju koja apsolutno odgovara gradnji koja se danas uptrebljava za trupove, i ukoliko je ono što je još pod pijeskom vrijedno vađenja i konzerviranja, onda bi sasvim sigurno to trebalo izvaditi, konzervirati - ali to je proces koji jako dugo traje i jako je skup.»
Za sve navedeno potrebna su ogromna finansijska sredstva za koja se arheološki tim nada da će biti osigurana i putem nadležnih federalnih i državnih ministarstava. Kada će brodovi, spomenici nulte kategorije, biti i zvanično predstavljeni bosanskohercegovačkoj i međunarodnoj javnosti, teško je reći, jer sama faza čišćenja traje nekoliko mjeseci.
Dok hercegovačka turistička agencija već planira štampanje promotivnih vodiča, voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj zaključuje:
“Idealno bi bilo da se ostaci broda konzerviraju i da ostanu pod vodom kao još jedna ponuda Parka prirode Hutovo blato - i onda ko voli nek izvoli, nek plati, nek zaroni i nek uživa u brodovima, a mi bismo onda fotografije, crteže, makete tih brodova izložili da se mogu vidjeti.”