Predstavnica Udruženja “Lara” iz Bijeljine Mara Radovanović kaže kako su žrtve trgovine ljudima djevojčice koje nemaju roditelje ili su im roditelji razvedeni, te one koje nemaju oca. Prema njenim riječima, najveći problem predstavlja to što su, uprkos postojanju zakonske regulative za kažnjavanje trgovaca ljudima, dosadašnje izrečene kazne za njih bile minimalne:
„Minimalna kazna je godina dana, a mi imamo vrlo često pojavu da sudovi izriču kazne koje su manje čak i od te minimalne kazne. Ima dosta slučajeva koji se rješavaju raznim nagodbama. Kada već jednom dođe na sud, obično kriminalac koji je tužen ima i pare i mogućnost i moć da angažuje najbolje advokate da ga brane - i isto tako može da zastrašuje svjedoke.“
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije Samir Rizvo navodi da BiH nema uspostavljen sistem zaštite domaćih žrtava trgovine ljudima zbog kompleksnosti političkog uređenja države i nadležnosti ministarstava i institucija koje trebaju da pružaju zaštitu žrtvama:
„Međutim, u posljednje vrijeme imamo dobar razvoj situacije, imamo izraženu političku volju na svim nivoima vlasti u BiH - od državnog, preko entitetskih, kanonalnih, do općinskih - tako da smo u okviru državne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, u saradnji sa svim tim institucijama, pristupili izradi nacrta pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine ljudima kojima bi se uspostavio jedinstven sistem zaštite žrtava trgovine ljudima na cijelom području BiH.“
Šefica Odjela za ljudska prava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija pojašnjava na koji način će dogovereni nacrt pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine pomoći u spriječavanju te pojave:
„Ono što smo uspjeli usaglasiti u okviru ovih pravila je da će se prilikom identifikacije žrtve od bilo koje nadležne institucije ispunjavati jedan zajednički obrazac koji će automatski biti mehanizam za pokretanje sistema zaštite i razmjene informacija između nekoliko nadležnih institucija.“
Nacrt pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine biće upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje, a ukoliko bude prihvaćen i u Parlament BiH na usvajanje.
„Minimalna kazna je godina dana, a mi imamo vrlo često pojavu da sudovi izriču kazne koje su manje čak i od te minimalne kazne. Ima dosta slučajeva koji se rješavaju raznim nagodbama. Kada već jednom dođe na sud, obično kriminalac koji je tužen ima i pare i mogućnost i moć da angažuje najbolje advokate da ga brane - i isto tako može da zastrašuje svjedoke.“
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije Samir Rizvo navodi da BiH nema uspostavljen sistem zaštite domaćih žrtava trgovine ljudima zbog kompleksnosti političkog uređenja države i nadležnosti ministarstava i institucija koje trebaju da pružaju zaštitu žrtvama:
„Međutim, u posljednje vrijeme imamo dobar razvoj situacije, imamo izraženu političku volju na svim nivoima vlasti u BiH - od državnog, preko entitetskih, kanonalnih, do općinskih - tako da smo u okviru državne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, u saradnji sa svim tim institucijama, pristupili izradi nacrta pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine ljudima kojima bi se uspostavio jedinstven sistem zaštite žrtava trgovine ljudima na cijelom području BiH.“
Šefica Odjela za ljudska prava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija pojašnjava na koji način će dogovereni nacrt pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine pomoći u spriječavanju te pojave:
„Ono što smo uspjeli usaglasiti u okviru ovih pravila je da će se prilikom identifikacije žrtve od bilo koje nadležne institucije ispunjavati jedan zajednički obrazac koji će automatski biti mehanizam za pokretanje sistema zaštite i razmjene informacija između nekoliko nadležnih institucija.“
Nacrt pravila o zaštiti domaćih žrtava trgovine biće upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje, a ukoliko bude prihvaćen i u Parlament BiH na usvajanje.