Zbog neuobičajeno visokih temperatura za januar, u glavnom gradu Crne Gore već cvjetaju džanje, a vinogradari u okolini Podgorice uveliko orezuju vinovu lozu. Istovremeno, na durmitorskim skijalištima ima snijega, iako se i na sjeveru bilježi neobično toplo vrijeme za ovo doba godine. O tome koliko se globalne klimatske promjene reflektuju na Crnu Goru, razgovaramo sa direktorom Meteorološkog zavoda, Lukom Mitrovićem.
RSE: Januar je počeo najavom da nas očekuje toplija godina od 1998., koja je označena kao najtoplija od kada postoje meteorološka mjerenja. Koliko su globalne klimatske promjene vidljive u Crnoj Gori?
MITROVIĆ: Godina 1998. je bila najtoplija na sjevernoj hemisferi, mada je u Crnoj Gori najtoplija bila 2003. godina, po našim mjerenjima. Ta globalna dešavanja na planu klime, oslikavaju se i odražavaju i na prostoru Crne Gore. U kontinuitetu zadnjih pola godine, od juna do danas, vrijeme je veoma sušno sa izuzetno visokim temperaturama u odnosu na klimatsku normalu koju mi uzimamo od 1961. do 1990. godine. Promjena podrazumijeva i otopljavanje i zahlađenje. Kroz geološku istoriju Zemlje bilo je takvih perioda. Po mnogim naučnicima iz oblasti klimatologije čujemo da će doći do otopljavanja, do povećanja globalne temperature vazduha sa 14,7 na stepen ili više. S druge strane, imamo ruske naučnike koji kažu da Zemlja od 2012. godine ulazi u mini ledeno doba. Po meni, Zemlja se sada nalazi u interglacijalu. To znači da su povećane temperature i količina padavina i po logici stvari nailazi neko zahlađenje. Ledeno doba nije bilo tako davno i završeno je prije 10.000 godina.
RSE: Gdje su te promjene izraženije, na primorju ili u planinskom dijelu Crne Gore?
MITROVIĆ: Deficit padavina i veće temperature kod nas u Crnoj Gori su više izražene u sjevernom dijelu. Pretpostavka je da će se te klimatske promjene posebno odraziti na južni dio Evrope, a Crna Gora se nalazi upravo u tom dijelu. Primorski dio je još uvijek u granicama normale, mada i tu postoji tendencija povećanja temperature jer znamo da je 2003. godine zabilježena najveća temperatura u Crnoj Gori od 42,2 stepena, i to u Podgorici, u avgustu.
RSE: Koliko je čovjek uzrok meteoroloških promjena?
MITROVIĆ: U zadnjih 100 godina je došlo do intenzivnog razvoja industrije i potrošnje energije i goriva. Itekako je povećava koncentraciju štetnih gasova u atmosferi. Stvaranje efekta staklene bašte je sve intenzivniji. Efekt staklene bašte znači da onu toplotu koju Zemlja primi od Sunca ne vraća u kosmički prostor i samim tim zadržava se određena količina toplote. Taj efekt može izazvati globalno otopljavanje. Nauka još nije sigurna da li je čovjek taj glavni faktor. Postoji teorija da čovjek može da ubrza sve te promjene koje se dešavaju, ali većina naučnika ipak smatra da je to u domenu kosmičkih promjena.
RSE: Spremni smo u svakom trenutku da se pohvalimo kako smo prva ekološka država na svijetu. Koliko smo, kao njeni građani, edukovani kada je riječ, na primjer, o globalnom zagrijavanju?
MITROVIĆ: Stanovništvo Crne Gore je veoma malo edukovano i malo se trudi da da svoj doprinos poboljšanju ekološke svijesti. U Crnoj Gori se već određeni koraci u tom pravcu čine. U Ministarstvu ekologije na pripremama za potpisivanje kerto-protokola se već nekoliko godina intenzivno radi. Ovih narednih mjeseci očekuje se potpisivanje nekoliko sporazuma sa zemljama koje su zainteresovane da kupe poene koji se dobijaju kroz kerto-protokol. Mislim da priča o ekološkoj državi Crnoj Gori može biti aktualna. Svi građani koji žive na ovom prostoru bi trebali da shvate da je priroda nezamjenjiva, da je nešto što omogućava da se ovdje živi lagodno i da prirodu u Crnoj Gori moramo čuvati. Crna Gora nedvojbeno ima prirodu visokog kvaliteta, očuvanu, u odnosu na neke duge zemlje u Evropi.
RSE: Bar kada je riječ o medijima, daje se malo prostora toj oblasti. Naš javni servis nema pomorsku prognozu vremena, kao da Crna Gora nema more. Da li zbog toga što su nezainteresovani za nešto slično, ili naša meteorološka stanica nema te podatke?
MITROVIĆ: Crna Gora je tek od 2003. godine preuzela nadležnost nad morem. To je ranije radio Savezni hidrometeorološki zavod i ministarstva savezne vlade, tako da Hidrometeorološki zavod nije još uvijek spreman da se bavi pomorskom meteorologijom. U bivšoj Jugoslaviji, Pomorski centar u Splitu se bavio cijelim Jadranom. Imamo izuzetno dobru saradnju sa tim hrvatskim zavodom i itekako nam pomažu u osposobljavanju naših ljudi. U narednoj godini ćemo poslati na obuku jednog od naših meteorologa u Pomorski centar u Splitu, koji će biti regionalni. Po odluci Svjetskog meteorološkog zavoda, taj centar u Splitu će biti regionalni za sve zemlje ovog prostora i on će na neki način biti trening za druge zemlje. I mi, kao Hidrometeorološki zavod, radimo prognozu za more, kao posebnu prognozu. Moguće da mediji tomu ne posvećuju dovoljno pažnje, ali i tu vidim pomaka. Već se pojavljuju novinari koji žele da se bave istraživanjem te oblasti.
RSE: Koliko u Crnoj Gori želimo da se bavimo meteorologijom? Prema vašim podacima, koliko je meteorologa u Crnoj Gori?
MITROVIĆ: U Crnoj Gori ima 10 meteorologa i svi oni su zaposleni u Hidrometeorološkom zavodu. Jedan meteorolog radi na meteorološkoj stanici Golubovci, koja radi za potrebe avionskog saobraćaja. To je veoma mali broj i Crna Gora nema tih kadrova. Većina meteorologa koji rade kod nas su ljudi iz republika bivše Jugoslavije, ali u zadnjih nekoliko godina smo dobili informaciju da dva studenta iz Podgorice studiraju meteorologiju u Beogradu i mi ih stipendiramo.
RSE: Kakvo nas vrijeme očekuje ovog vikenda?
MITROVIĆ: Vedro sa mjestimičnom oblačnošću, a od nedjelje popodne počinje naoblačenje i novi talas koji će u narednoj sedmici nanijeti veće količine padavina. Još uvijek će biti visoka temperature za ovo doba godine, ali krajem sedmice očekujemo sniženje temperature. Zima se odlaže, ali ima nagovještaja da će ona itekako pokazati svoje pravo lice.