Sjutra u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori dolazi premijer Hrvatske Ivo Sanader, koji će uz susrete sa crnogorskim zvaničnicima otvoriti i hrvatsku ambasadu u Podgorici. O sadašnjim diplomatskim odnosima Crne Gore i Podgorice razgovorali smo sa Matom Granićem, bivšim dugogodišnjim ministrom inostranih poslova Hrvatske.
RSE: Gospodine Graniću, otvaranje hrvatske ambasade u Podgorici je još jedan korak u procesu normalizacije odnosa. Ipak, koja su to po Vama osnovna ograničenja u procesu pune normalizacije odnosa i suštinske saradnje između Zagreba i Podgorice?
GRANIĆ: Ja mislim da Hrvatska i Crna Gora imaju veliku šansu da razvijaju pune dobrosusjedske odnose, da su upućene za suradnju. Za Hrvatsku je vrlo važno da ima dobro i mirno susjedstvo, da ima dobru gospodarsku suradnju. Za Crnu Goru je Hrvatska izuzetno važna jer je to najbolji, najbliži put u Zapadnu Evropu. Ja mislim da je zadnjih nekoliko godina učinjeno i s jedne i s druge strane puno da se ti odnosi unaprijede. Drugo, Hrvatska i Crna Gora imaju apsolutno mirnu granicu. Nema nikakvih tenzija, nema pritisaka. Naravno da ima otvorenih pitanja. Otvorena pitanja su kako trajno riješiti državnu granicu. Ja mislim da je to moguće postići dogovorima ili uz savjetodavnu pomoć arbitraže ili pomoć nekog trećeg, ali ja vjerujem da postoji velika šansa da se to pitanje dogovorom dvije države riješi. Treba riješiti još neka pitanja koja su posljedica raspada bivše države i sukcesije. Ja ne vidim nekih problema oko toga da se ta pitanja ne riješe. Naravno da će biti još bolnih točaka, posebno stradanja Konavla tijekom ’91. godine, da će trebati suditi one koji su najodgovorniji za zločine, međutim, ja mislim da sada postoji povjerenje između jedne i druge države i da ozbiljnih problema u razvijanju dobrosusjedskih odnosa između dvije države nema.
RSE: U kolikoj mjeri će odnos opterećivati ovo što ste pomenuli, pitanje ratnih zločina tokom agresije na dubrovačku regiju koje hrvatsko pravosuđe tek treba da preda crnogorskom. Ima li strahovanja da bi neadekvatna reakcija crnogorskih sudova u tim procesima mogla biti novi kamen spoticanja u saradnji?
GRANIĆ: Ja mislim da u ovom trenutku između Hrvatske i Crne Gore postoji i na razini vlasti, na razini oporbe, na razini javnosti u velikoj mjeri povjerenje. Kako je crnogorsko vodstvo, posebno premijer Đukanović, kako su dali jasne izjave o agresiji na Hrvatsku i to pitanje na najvišoj razini riješeno. Znači, u ovom trenutku ja mislim da su to procesi u dobrom pravcu koji su nepovratno krenuli u pozitivnom smislu.
RSE: Nekoliko puta ste pomenuli povjerenje. Međutim, prije par dana novoimenovani crnogorski ambasador u Hrvatskoj gospodin Branko Lukovac je rekao da hrvatski narod nije zaboravio i oprostio Crnoj Gori duboke rane nanesene tokom dubrovačke avanture.
GRANIĆ: Konavle i dubrovačko primorje je bilo klasičan primjer nečega gdje je bila zaista klasična agresija i klasično stradanje civila, ali je činjenica isto tako da je Slobodan Milošević bio taj koji je poveo projekt velike Srbije, činjenica je da je Slobodan Milošević planirao agresiju i na Hrvatsku, a kasnije i Bosnu i Hercegovinu i događanja na Kosovu. Činjenica je da su i crnogorski teritorijalci sudjelovali u tome. Po mom dubokom uvjerenju, ono što je najvažnije sada da se najistaknutiji predstavnici, na temelju isključivo dokaza i dokumenata, da se taj proces u Crnoj Gori započne i završi. U ovom trenutku, naravno, da su sjećanja još svježa, ali ja duboko vjerujem da će i Crna Gora u svom vlastitim interesu završiti ovaj proces i da je ključni korak bio jedna moralna isprika i osuda onoga što se dogodilo. Mislim da je to bilo najvažnija stvar i da je ta najvažnija stvar urađena, a da je ovo sada puno lakše i puno lakše dovršiti.
RSE: Bili ste ministar spoljnih poslova Hrvatske u godinama raspada Jugoslavije. Jeste li očekivali ovakav rasplet, idu li stvari brže ili sporije nego ste Vi očekivali?
GRANIĆ: Od onog trenutka kada sam ušao u vladu demokratskog jedinstva, sad se slavi 15. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske, bio sam siguran da ta politika Slobodana Miloševića će kad tad doživjeti slom, bez obzira što u tom trenutku ovo područje nije bilo područje interesa Sjedinjenih Američkih Država, što je u tom trenutku Evropska unija bila podjeljena, što nije imala jedinstvene stavove. Jasno, ja nisam mogao predvidjeti nešto drugo, kolike će žrtve, stradanja biti, kojom brzinom će se sve odvijati, ali sam čvrsto vjerovao da će se dogoditi ono što se i dogodilo.
RSE: Da li je pristup spoljne politike Hrvatske prema Crnoj Gori ujednačen u smislu da li je možda Predsjednik Mesić donekle naklonjeniji Crnoj Gori, odnosno otvoreniji za saradnju od premijera Sanadera?
GRANIĆ: Ja mislim da sada postoji ne samo jedinstvo predsjednika i premijera, nego predsjednika, premijera i oporbenih stranaka oko odnosa Hrvatske prema Crnoj Gori. Točno je da je u jednom trenutku predsjednik države malo brže izlazio sa inicijativama nego Vlada, ali baš u tom trenutku je jedna oporbena stranka, a priključile su se sve druge oporbene stranke i na kraju Vlada, bila za to da se još brže ide u normalizaciju odnosa, odnosno u priznanje Crne Gore kao države. Ja sam se osobno za to čvrsto zalagao. Drugim riječima, ja mislim da u Hrvatskoj sada postoji vrlo visok stupanj suglasnosti oko odnosa sa Crnom Gorom i oko razvijanja buduće suradnje.