Danas su stavovi oponenata po pitanju vremena popisa znatno približeni. U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, koji je inicijativu za popisom pokrenuo i na državnom i na entitetskom nivou, smatraju da se pitanje popisa nepotrebno politizira. Potpredsjednik SNSD-a Krstan Simić:
„Jer vjerovatno se popisa pribojava, ne znam ni ja čega, bošnjačka strana. Hrvatska strana je iznijela argumentaciju da bi obavljanje popisa bila ustvari verifikacija etničkog čišćenja. Mi se zalažemo, i nakon konstituisanja vlasti na nivou BiH ćemo to pitanje vrlo vrlo intenzivno pokrenuti, kako bismo stvorili pripreme da, u najgorem slučaju, popis bude 2010. godine, jer standard je da se popis stanovništva vrši svakih 10 godina.“
I u Stranci demokratske akcije misle da popis treba izvršiti do 2010. ili 2011. godine. Smatraju da će do tada Aneks 7 biti najvećim dijelom implementiran. Član glavnog odbora SDA Tarik Sadović:
„Mislimo da će do tada najveći broj prognanika biti u prilici da definitivno riješi pitanje ili povratka ili ostanka tamo gdje žele i da neće više biti političkih prepreka tom, svakako značajnom činu.“
Sadović ipak opominje da je tek jedan aspekt Aneksa 7 implementiran, a to je povrat imovine. Krstan Simić kaže da se priča o povratku i popisu stanovništva bespotrebno politizuje:
“Više je tu političko pitanje koje bi možda dovelo pitanje odnosa oko konstituisanja vlasti, zastupljenosti, itd.“
I dok je u fokusu pažnje političara konstituisanje vlasti nakon budućeg popisa, demografi i statističari s nevjericom prate te polemike. Oni se pitaju kako bilo koja ozbiljna institucija u BiH može planirati razvoj, s obzirom da ne barata osnovnim pokazateljima. Docent doktor Draško Marinković, profesor demogeografije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu:
„Očigledno je da na ovom prostoru ima veliki deficit statističkih pokazatelja. Međutim, ono što mi stalno apostrofiramo sa naučne strane je to da su mnoge strategije u posljednjih desetak godina otišle u krivom toku. Znači, ako ne znamo s kakvim demografskim potencijalom raspolažemo, ne znam čemu onda pravljenje nekih strategija u smislu ekonomskog razvoja, itd. Ja ne znam, ni ove procjene koje se prave u zadnje vrijeme, one su veoma, onako blago rečeno, daleko od objektivnosti. Znači, ne možemo računati nisačim ozbiljnim u budućnosti bez pravog popisa stanovništva.“
Stručnjaci kažu da je popis neophodan kako bi se prirodni resursi, proizvodne snage i ostali parameri mogli kvatifikovati i upoređivati kako sa stanjem iz prethodnog popisa, tako i sa zemljama u okruženju. Bez vitalnih demografskih pokazatelja neozbiljno je praviti bilo kakvu strategiju razvoja, zaključuje Draško Marinković i ističe da je popis civilizacijsko, a ne etničko pitanje.
„Jer vjerovatno se popisa pribojava, ne znam ni ja čega, bošnjačka strana. Hrvatska strana je iznijela argumentaciju da bi obavljanje popisa bila ustvari verifikacija etničkog čišćenja. Mi se zalažemo, i nakon konstituisanja vlasti na nivou BiH ćemo to pitanje vrlo vrlo intenzivno pokrenuti, kako bismo stvorili pripreme da, u najgorem slučaju, popis bude 2010. godine, jer standard je da se popis stanovništva vrši svakih 10 godina.“
I u Stranci demokratske akcije misle da popis treba izvršiti do 2010. ili 2011. godine. Smatraju da će do tada Aneks 7 biti najvećim dijelom implementiran. Član glavnog odbora SDA Tarik Sadović:
„Mislimo da će do tada najveći broj prognanika biti u prilici da definitivno riješi pitanje ili povratka ili ostanka tamo gdje žele i da neće više biti političkih prepreka tom, svakako značajnom činu.“
Sadović ipak opominje da je tek jedan aspekt Aneksa 7 implementiran, a to je povrat imovine. Krstan Simić kaže da se priča o povratku i popisu stanovništva bespotrebno politizuje:
“Više je tu političko pitanje koje bi možda dovelo pitanje odnosa oko konstituisanja vlasti, zastupljenosti, itd.“
I dok je u fokusu pažnje političara konstituisanje vlasti nakon budućeg popisa, demografi i statističari s nevjericom prate te polemike. Oni se pitaju kako bilo koja ozbiljna institucija u BiH može planirati razvoj, s obzirom da ne barata osnovnim pokazateljima. Docent doktor Draško Marinković, profesor demogeografije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu:
„Očigledno je da na ovom prostoru ima veliki deficit statističkih pokazatelja. Međutim, ono što mi stalno apostrofiramo sa naučne strane je to da su mnoge strategije u posljednjih desetak godina otišle u krivom toku. Znači, ako ne znamo s kakvim demografskim potencijalom raspolažemo, ne znam čemu onda pravljenje nekih strategija u smislu ekonomskog razvoja, itd. Ja ne znam, ni ove procjene koje se prave u zadnje vrijeme, one su veoma, onako blago rečeno, daleko od objektivnosti. Znači, ne možemo računati nisačim ozbiljnim u budućnosti bez pravog popisa stanovništva.“
Stručnjaci kažu da je popis neophodan kako bi se prirodni resursi, proizvodne snage i ostali parameri mogli kvatifikovati i upoređivati kako sa stanjem iz prethodnog popisa, tako i sa zemljama u okruženju. Bez vitalnih demografskih pokazatelja neozbiljno je praviti bilo kakvu strategiju razvoja, zaključuje Draško Marinković i ističe da je popis civilizacijsko, a ne etničko pitanje.