Predstavnici vodećih političkih stranaka u BiH ponovo nisu uspjeli u Banjoj Luci postići dogovor o formiranju vlasti na državnom nivou. Do dogovora nije došlo, kazao je lider Hrvatske demokratske zajednice 1990, Božo Ljubić, zato što Stranka demokratske akcije nije bila spremna ispoštovani dogovor postignut na prethodnom sastanku u Sarajevu - da ona hrvatska stranka koja osigura većinu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH bude partner na svim nivoima.
Iako je sada već izvjesno da je naša koalicija obezbijedila većinu u Domu naroda Federacije BiH, SDA to nije htjela da prihvati, istakao je Ljubić:
“Svi sudionici ovoga sastanka su podržali, uključujući i ove dvije hrvatske stranke, međutim gospodin Tihić je zadržao rezervu glede toga dogovora tražeći stav svoga predsjedništva oko toga. Mi smo bili spremni da dijelimo odgovornost zajedno sa hrvatskom koalicijom, međutim gospodin Niko Lozančić nije na to pristao.”
Lider SDA Sulejman Tihić:
“I dalje je pitanje ko predstavlja hrvatski narod, odnosno ko podržava koju hrvatsku stranku. SDA je jasno rekao da je to HDZ BiH, Stranka za BiH je jasno rekla da je to HDZ 1990., SNSD nema stava i traži da se SDA i Stranka za BiH dogovore.”
Prema riječima potpredsjednika Republike Srpske Davora Čordaša, inače člana Hrvatske demokratske zajednice BiH, nije problem u dogovoru hrvatskih stranaka:
“Sporni su odnosi između bošnjačkih i srpskih stranaka i kako će oni između sebe raspodjelu napraviti, jer naša snaga, bili mi zajedno ili pojedinačno, je takva da mogu bez nas izabrati i Vijeće ministara i ostale institucije, tako da i ovom prigodom želim reći da uopće ne treba baratati s tim koja stranka podržava koji HDZ, jer to nije uopće relevantno za ustroj nove vlasti.”
Pored komplikovanih odnosa dva HDZ-a, problem je i neiskren koalicioni odnos Stranke demokratske akcije i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, mišljenja je lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:
“Jer oni očito nisu u potpunosti formirali svoj koalicioni odnos, jer da jesu, preksutra bi sjednica mogla biti. Mi smo čak tražili da mi donesemo odluku, da se izabere i bez saglasnosti.”
Prijedlog Tihića da se formira rukovodstvo Parlamenta BiH bez jasne skupštinske većine nije prihvaćen.
Strankama iz Republike Srpske je u interesu da se što prije formira vlast na državnom nivou, ocijenio je Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata:
“Mislim da se radi o jednoj igri koja podrazumijeva presing da se formira rukovodstvo Parlamenta, a onda da poslije toga ovo Ministarsko vijeće, koje jeste već u tehničkom mandate godinu i nešto dana, da nastavi dalje da radi. Ta je praksa nedopustiva i mi ne želimo da je podržimo. I dalje tražimo da se manifestuje većina koja će garantovati izbor Ministarskog vijeća i mi ćemo ući već sutra, narednih dana u formiranje Parlamenta i Ministarskog vijeća.”
Prema riječima Dodika, načelno je prihvaćeno da bi Nikola Špirić, kandidat SNSD-a, mogao sjesti na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine:
“Jer nema definitivnog dogovora i mi nismo htjeli, ne znajući šta je skupštinska većina. Šta nam znači sada da licitiramo ime ako ne znamo šta je skupštinska većina. Ali, po onome šta ja osjećam, to nije sporno.”
S obzirom da se ne zna kada će se nastaviti razgovori zbog odlaska bh. političara u Brisel, sada je već izvjesno da do 5. decembra, koji je prema zakonu krajnji rok, neće se moći formirati vlast na državnom nivou.
Iako je sada već izvjesno da je naša koalicija obezbijedila većinu u Domu naroda Federacije BiH, SDA to nije htjela da prihvati, istakao je Ljubić:
“Svi sudionici ovoga sastanka su podržali, uključujući i ove dvije hrvatske stranke, međutim gospodin Tihić je zadržao rezervu glede toga dogovora tražeći stav svoga predsjedništva oko toga. Mi smo bili spremni da dijelimo odgovornost zajedno sa hrvatskom koalicijom, međutim gospodin Niko Lozančić nije na to pristao.”
Lider SDA Sulejman Tihić:
“I dalje je pitanje ko predstavlja hrvatski narod, odnosno ko podržava koju hrvatsku stranku. SDA je jasno rekao da je to HDZ BiH, Stranka za BiH je jasno rekla da je to HDZ 1990., SNSD nema stava i traži da se SDA i Stranka za BiH dogovore.”
Prema riječima potpredsjednika Republike Srpske Davora Čordaša, inače člana Hrvatske demokratske zajednice BiH, nije problem u dogovoru hrvatskih stranaka:
“Sporni su odnosi između bošnjačkih i srpskih stranaka i kako će oni između sebe raspodjelu napraviti, jer naša snaga, bili mi zajedno ili pojedinačno, je takva da mogu bez nas izabrati i Vijeće ministara i ostale institucije, tako da i ovom prigodom želim reći da uopće ne treba baratati s tim koja stranka podržava koji HDZ, jer to nije uopće relevantno za ustroj nove vlasti.”
Pored komplikovanih odnosa dva HDZ-a, problem je i neiskren koalicioni odnos Stranke demokratske akcije i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, mišljenja je lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:
“Jer oni očito nisu u potpunosti formirali svoj koalicioni odnos, jer da jesu, preksutra bi sjednica mogla biti. Mi smo čak tražili da mi donesemo odluku, da se izabere i bez saglasnosti.”
Prijedlog Tihića da se formira rukovodstvo Parlamenta BiH bez jasne skupštinske većine nije prihvaćen.
Strankama iz Republike Srpske je u interesu da se što prije formira vlast na državnom nivou, ocijenio je Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata:
“Mislim da se radi o jednoj igri koja podrazumijeva presing da se formira rukovodstvo Parlamenta, a onda da poslije toga ovo Ministarsko vijeće, koje jeste već u tehničkom mandate godinu i nešto dana, da nastavi dalje da radi. Ta je praksa nedopustiva i mi ne želimo da je podržimo. I dalje tražimo da se manifestuje većina koja će garantovati izbor Ministarskog vijeća i mi ćemo ući već sutra, narednih dana u formiranje Parlamenta i Ministarskog vijeća.”
Prema riječima Dodika, načelno je prihvaćeno da bi Nikola Špirić, kandidat SNSD-a, mogao sjesti na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine:
“Jer nema definitivnog dogovora i mi nismo htjeli, ne znajući šta je skupštinska većina. Šta nam znači sada da licitiramo ime ako ne znamo šta je skupštinska većina. Ali, po onome šta ja osjećam, to nije sporno.”
S obzirom da se ne zna kada će se nastaviti razgovori zbog odlaska bh. političara u Brisel, sada je već izvjesno da do 5. decembra, koji je prema zakonu krajnji rok, neće se moći formirati vlast na državnom nivou.