No, ove tri države imat će i dalje "snažnu potporu" naporima da što prije ispune sve tražene uvjete. Zamjenik ministra obrane BiH Enes Bečirbašić:
“Moje je mišljenje da je ovo ustvari ista priča koju smo odranije čuli. Nažalost, opet nam se nisu ostvarile naše nade da ćemo biti na ovom samitu pozvani u Partnerstvo za mir. Ali, ja smatram da BiH kao država i njeni dijelovi koji direktno utječu na ispunjavanje uslova za priključenje programu Partnerstvo za mir su učinili dosta na tome da poboljšaju prethodno stanje. Vi znate da smo mi, kad su u pitanju vojno-tehnički uslovi, davno ocijenjeni kao država koja ispunjava te uslove - i ostali su oni politički, neugodni zahtjevi koji se tiču pune saradnje sa Hagom, odnosno hapšenje optuženih za ratne zločine i to je ono što nam visi nad glavom kao teret koji jednostavno u ovom času nismo uspjeli da prebrodimo.”
NATO stoji i pri stavu da se suradnja sa Haškim tribunalom neće smatrati zadovoljavajućom sve dok se ne uhite najtraženiji optuženici u bijegu, Ratko Mladić i Radovan Karadžić. Na naš upit u kojoj se mjeri BiH ograničava, jer njihovo uhićenje ne zavisi samo od bh. vlasti, budući da se za obojicu pretpostavlja da najviše vremena provode u Srbiji i Crnoj Gori, Bečirbašić odgovara:
“Kad su u pitanju ta dva imena, oni se nisu vezali samo za BiH, oni su vezani i za Srbiju i saradnju i Srbije sa Haškim tribunalom u smislu toga. Ja hoću da vjerujem da sve institucije koje su odgovorne za punu saradnju, odnosno za privođenje pravdi haških optuženika, rade svoj posao. Ukoliko neko nije odgovoran do kraja, onda može se prepoznati kao adresa na koju mogu biti upućeni novi zahtjevi, odnosno neka vrsta pritiska da urade svoj dio posla.”
Vojno - politički analitičar Dragan Marčetić:
“Puna saradnja sa Haškim tribunalom je osnovni uslov da BiH i još neke zemlje iz okruženja budu pozvane u NATO, odnosno Partnerstvo za mir. Mislim da to nije korektno prema BiH upravo zbog toga što je svima jasno da se ni Radovan Karadžić, ni general Mladić ne nalaze na ovoj teritoriji. Međutim, kako to obično i biva, pa se često isti trpaju u koš iako nisu isti, to se ovoga puta i nama desilo. Mislim da je BiH zaslužila da bude pozvana. No, strpljen - spašen, ko čeka - taj dočeka.”
Članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir omogućava pristup širem opsegu suradnje, uključujući zajedničku obuku, vježbe i političke konsultacije sa članicama NATO-a. Za BiH prijem u Partnerstvo za mir je od velike važnosti jer BiH je u svojoj zakonskoj regulativi, ali i političkoj platformi, priključenje NATO-u, te Europskoj uniji postavila kao strateški cilj.
Puna suradnja sa Haškim trbunalom i dalje je jedan od šest ključnih uvjeta koje BiH treba ispuniti i na putu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovoga tjedna u Sarajevu će biti održan sedmi po redu monitoring, na kojemu će Europska komisija dati svoju ocjenu o reformama koje su provedene. Kako je puna suradnja sa Hagom glavna prepreka na putu BiH u Partnerstvo za mir, tako je reforma policije glavna prepreka na putu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Glasnogovornik Pregovaračkog tima BiH Ahmed Turkić:
“Najveće pitanje i dalje ostaje reforma policije, gdje je BiH zakazala najviše. To je bio jedan od uvjeta za otpočinjanje pregovora o sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naravno, tu nije napravljen nikakav napredak u proteklom periodu, tako da, ja mislim, samim usvajanjem reforme policije da bi BiH možda eventualno mogla potpisati sporazum. Postoje uvjeti koje je Evropska komisija ranije zacrtala, a s Evropskom komisijom je donekle koliko lagano toliko i teško raditi, jer kada Evropska komisija zada nešto, ako se to učini - idemo automatski korak dalje. Za to nam je bio primjer početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.”
Uz suradnju sa Hagom i pitanje reforme policije, Europska komisija će se očitovati i o tomu dokle je BiH stigla u reformi javne uprave, stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, usvjanju zakona o javnom RTV servisu i stvaranju odgovarajućih uvjeta za rad novoformiranih institucija u BiH. Iako se špekulira da bi se lista uvjeta koje BiH treba ispuniti uskoro trebala proširiti, Turkić kaže da je do sada Europska komisija bila poprilično jasna što traži i da se ne očekuju neke iznenadne promjene.
No, BiH uskoro, u okviru projekta Europsko partnerstvo, očekuju brojni zadaci, kao što je harmonizacija zakonodavstva sa europskim. Sukladno tomu, i na sjednici Vijeća za implementiranje mira u BiH, koja će se održati narednoga tjedna u Briselu, od političara će se tražiti da uspostave funkcionalnu i efikasnu vladu što je prije moguće. Predstojeći sastanak Vijeća za provedbu mira inače je posljednji prije nego što ovo tijelo ponovo u februaru ne razmotri odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u junu 2007. godine.
“Moje je mišljenje da je ovo ustvari ista priča koju smo odranije čuli. Nažalost, opet nam se nisu ostvarile naše nade da ćemo biti na ovom samitu pozvani u Partnerstvo za mir. Ali, ja smatram da BiH kao država i njeni dijelovi koji direktno utječu na ispunjavanje uslova za priključenje programu Partnerstvo za mir su učinili dosta na tome da poboljšaju prethodno stanje. Vi znate da smo mi, kad su u pitanju vojno-tehnički uslovi, davno ocijenjeni kao država koja ispunjava te uslove - i ostali su oni politički, neugodni zahtjevi koji se tiču pune saradnje sa Hagom, odnosno hapšenje optuženih za ratne zločine i to je ono što nam visi nad glavom kao teret koji jednostavno u ovom času nismo uspjeli da prebrodimo.”
NATO stoji i pri stavu da se suradnja sa Haškim tribunalom neće smatrati zadovoljavajućom sve dok se ne uhite najtraženiji optuženici u bijegu, Ratko Mladić i Radovan Karadžić. Na naš upit u kojoj se mjeri BiH ograničava, jer njihovo uhićenje ne zavisi samo od bh. vlasti, budući da se za obojicu pretpostavlja da najviše vremena provode u Srbiji i Crnoj Gori, Bečirbašić odgovara:
“Kad su u pitanju ta dva imena, oni se nisu vezali samo za BiH, oni su vezani i za Srbiju i saradnju i Srbije sa Haškim tribunalom u smislu toga. Ja hoću da vjerujem da sve institucije koje su odgovorne za punu saradnju, odnosno za privođenje pravdi haških optuženika, rade svoj posao. Ukoliko neko nije odgovoran do kraja, onda može se prepoznati kao adresa na koju mogu biti upućeni novi zahtjevi, odnosno neka vrsta pritiska da urade svoj dio posla.”
Vojno - politički analitičar Dragan Marčetić:
“Puna saradnja sa Haškim tribunalom je osnovni uslov da BiH i još neke zemlje iz okruženja budu pozvane u NATO, odnosno Partnerstvo za mir. Mislim da to nije korektno prema BiH upravo zbog toga što je svima jasno da se ni Radovan Karadžić, ni general Mladić ne nalaze na ovoj teritoriji. Međutim, kako to obično i biva, pa se često isti trpaju u koš iako nisu isti, to se ovoga puta i nama desilo. Mislim da je BiH zaslužila da bude pozvana. No, strpljen - spašen, ko čeka - taj dočeka.”
Članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir omogućava pristup širem opsegu suradnje, uključujući zajedničku obuku, vježbe i političke konsultacije sa članicama NATO-a. Za BiH prijem u Partnerstvo za mir je od velike važnosti jer BiH je u svojoj zakonskoj regulativi, ali i političkoj platformi, priključenje NATO-u, te Europskoj uniji postavila kao strateški cilj.
Puna suradnja sa Haškim trbunalom i dalje je jedan od šest ključnih uvjeta koje BiH treba ispuniti i na putu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovoga tjedna u Sarajevu će biti održan sedmi po redu monitoring, na kojemu će Europska komisija dati svoju ocjenu o reformama koje su provedene. Kako je puna suradnja sa Hagom glavna prepreka na putu BiH u Partnerstvo za mir, tako je reforma policije glavna prepreka na putu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Glasnogovornik Pregovaračkog tima BiH Ahmed Turkić:
“Najveće pitanje i dalje ostaje reforma policije, gdje je BiH zakazala najviše. To je bio jedan od uvjeta za otpočinjanje pregovora o sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naravno, tu nije napravljen nikakav napredak u proteklom periodu, tako da, ja mislim, samim usvajanjem reforme policije da bi BiH možda eventualno mogla potpisati sporazum. Postoje uvjeti koje je Evropska komisija ranije zacrtala, a s Evropskom komisijom je donekle koliko lagano toliko i teško raditi, jer kada Evropska komisija zada nešto, ako se to učini - idemo automatski korak dalje. Za to nam je bio primjer početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.”
Uz suradnju sa Hagom i pitanje reforme policije, Europska komisija će se očitovati i o tomu dokle je BiH stigla u reformi javne uprave, stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, usvjanju zakona o javnom RTV servisu i stvaranju odgovarajućih uvjeta za rad novoformiranih institucija u BiH. Iako se špekulira da bi se lista uvjeta koje BiH treba ispuniti uskoro trebala proširiti, Turkić kaže da je do sada Europska komisija bila poprilično jasna što traži i da se ne očekuju neke iznenadne promjene.
No, BiH uskoro, u okviru projekta Europsko partnerstvo, očekuju brojni zadaci, kao što je harmonizacija zakonodavstva sa europskim. Sukladno tomu, i na sjednici Vijeća za implementiranje mira u BiH, koja će se održati narednoga tjedna u Briselu, od političara će se tražiti da uspostave funkcionalnu i efikasnu vladu što je prije moguće. Predstojeći sastanak Vijeća za provedbu mira inače je posljednji prije nego što ovo tijelo ponovo u februaru ne razmotri odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u junu 2007. godine.