Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj ima 21.000 Bošnjaka i 20.000 Muslimana, skoro pola–pola. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, Šemso Tanković, smatra da upravo takvo dvojako evidentiranje pripadnika te nacionalne skupine bitno umanjuje njezina prava, od zastupljenosti u organima lokalne uprave, do svih ostalih za koja je brojnost bitna:
„Da je ta brojka bila 2001. godine evidentirana onako kako je trebala biti evidentirana, imali bi smo pravo na dva saborska zastupnika. Ovako se moramo boriti sa preostale četiri manjine za jedno svoje mjesto.“
Uvjeren je da to „poigravanje državne administracije“ s imenom Bošnjaka i Muslimana u Hrvatskoj ima i političke konotacije:
„Stalno se vraćam na onu krucijalnu temu – dajte da budemo to što jesmo. Dajte nam naš kolektivni odgovor. Mi jesmo Bošnjaci. Znaju i oni i svi drugi da to nije ništa drugo nego samo nastavak nacionalističkoga pristupa prema Bošnjacima.“
U Središnjem uredu Državne uprave odbacuju političke kvalifikacije, te pojašnjavaju da se jednim administrativnim potezom ne mogu svi Muslimani preimenovati u Bošnjake. Državni tajnik je jučer najavio da će do slijedećih parlamentarnih izbora Ured srediti biračke popise, te pozvao sve koji to žele da se jave Uredu i zatraže da ih se upiše kao Bošnjake. Na žalost, nisu bili voljni o tome dati izjavu, osim kratkog pojašnjenja službenice:
„Upravo sastavljamo jedan demanti. Za sada vam još ne bih mogla ništa izričito reći u tom smislu.“
Dragan Zelić iz nevladine udruge Gong, koja godinama već uspješno nadzire sve izbore u Hrvatskoj, potvrđuje da je u biračkim popisima u rubrici „nacionalnost“
puno više upisanih Muslimana nego Bošnjaka:
„Većinom su se oni izjašnjavali kao Muslimani. Ukoliko osoba želi promijeniti podatak o svojoj nacionalnosti, treba otići u Ured za opću upravu u svom mjestu prebivališta i promijeniti te podatke. Takva nam je procedura.“
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, Tanković, priznaje da se mnogi Muslimani u Hrvatskoj osjećaju Hrvatima i ne žele ništa mijenjati, a dio se, kaže, zbog bojazni od nedemokratske atmosfere, jednostavno ne žele posebno nacionalno isticati:
„Dio ljudi razmišlja – a šta ako se situacija promjeni i ja kao Bošnjaka više ne budem mogao normalno živjeti. Ovo Musliman znači - Hrvat islamske vjere. Oni neće o tome tako da govore, ali to znači to.“
Kao čelnik Stranke demokratske akcije najavljuje da će od premijera i pismeno zatražiti rješavanje tog problema, a to znači kolektivnog upisivanja Muslimana kao Bošnjaka, ili će raskinuti sporazum svoje stranke s HDZ-ovom vladom.
Predstavnik Gonga, Dragan Zelić:
„To je jako teško reći. Možda neki Muslimani ne žele da budu Bošnjaci, ili obratno. To je isto kao da tražite da sve Srbe pretvorite u ne znam koju naciju. Nacionalnost je osobna stvar i osobna je stvar kako će se ko izjasniti. Ne možete nekim dekretom promijeniti nacionalnost nekome.“
„Da je ta brojka bila 2001. godine evidentirana onako kako je trebala biti evidentirana, imali bi smo pravo na dva saborska zastupnika. Ovako se moramo boriti sa preostale četiri manjine za jedno svoje mjesto.“
Uvjeren je da to „poigravanje državne administracije“ s imenom Bošnjaka i Muslimana u Hrvatskoj ima i političke konotacije:
„Stalno se vraćam na onu krucijalnu temu – dajte da budemo to što jesmo. Dajte nam naš kolektivni odgovor. Mi jesmo Bošnjaci. Znaju i oni i svi drugi da to nije ništa drugo nego samo nastavak nacionalističkoga pristupa prema Bošnjacima.“
U Središnjem uredu Državne uprave odbacuju političke kvalifikacije, te pojašnjavaju da se jednim administrativnim potezom ne mogu svi Muslimani preimenovati u Bošnjake. Državni tajnik je jučer najavio da će do slijedećih parlamentarnih izbora Ured srediti biračke popise, te pozvao sve koji to žele da se jave Uredu i zatraže da ih se upiše kao Bošnjake. Na žalost, nisu bili voljni o tome dati izjavu, osim kratkog pojašnjenja službenice:
„Upravo sastavljamo jedan demanti. Za sada vam još ne bih mogla ništa izričito reći u tom smislu.“
Dragan Zelić iz nevladine udruge Gong, koja godinama već uspješno nadzire sve izbore u Hrvatskoj, potvrđuje da je u biračkim popisima u rubrici „nacionalnost“
puno više upisanih Muslimana nego Bošnjaka:
„Većinom su se oni izjašnjavali kao Muslimani. Ukoliko osoba želi promijeniti podatak o svojoj nacionalnosti, treba otići u Ured za opću upravu u svom mjestu prebivališta i promijeniti te podatke. Takva nam je procedura.“
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, Tanković, priznaje da se mnogi Muslimani u Hrvatskoj osjećaju Hrvatima i ne žele ništa mijenjati, a dio se, kaže, zbog bojazni od nedemokratske atmosfere, jednostavno ne žele posebno nacionalno isticati:
„Dio ljudi razmišlja – a šta ako se situacija promjeni i ja kao Bošnjaka više ne budem mogao normalno živjeti. Ovo Musliman znači - Hrvat islamske vjere. Oni neće o tome tako da govore, ali to znači to.“
Kao čelnik Stranke demokratske akcije najavljuje da će od premijera i pismeno zatražiti rješavanje tog problema, a to znači kolektivnog upisivanja Muslimana kao Bošnjaka, ili će raskinuti sporazum svoje stranke s HDZ-ovom vladom.
Predstavnik Gonga, Dragan Zelić:
„To je jako teško reći. Možda neki Muslimani ne žele da budu Bošnjaci, ili obratno. To je isto kao da tražite da sve Srbe pretvorite u ne znam koju naciju. Nacionalnost je osobna stvar i osobna je stvar kako će se ko izjasniti. Ne možete nekim dekretom promijeniti nacionalnost nekome.“