Profesor sociologije religije i bivši načelnik Opštine Maglaj Dževad Galijašević kaže da je u posljednje vrijeme meta napada kriminalnih grupa koje su u sprezi sa terorističkim krugovima takozvane bijele Al Kaide, koja, po njegovom mišljenju, djeluje u Bosni i Hercegovini. Povod za ove napade, kaže Galijašević, su njegovi nedavni medijski istupi u kojima je govorio upravo o djelovanju Al Kaide u BiH, te o navodnoj zaštiti koju teroristi uživaju od strane političkih, bezbjednosnih i vjerskih struktura u državi.
On podsjeća da se ovim krugovima zamjerio još dok je bio načelnik Maglaja, u periodu od 2000. do 2003. godine, kada je deložirao 1500 mudžahedina, od čega 160 stranih državljana. Galijašević objašnjava kako Al Kaida danas djeluje u BiH:
«Današnja regrutacija, procjena psiholoških profila, odabir kadrova, usmjeravanje kadrova, otkrivanje potencijala se vrši u džamijama. Ne u svim, naravno, ne ni u većini, u jednom manjem dijelu, ali sa znanjem vrha Islamske zajednice.»
Galijašević smatra da se BiH danas suočava sa terorističkim napadima, te da se oni, zbog zaštite koju teroristi imaju u policijsko-bezbjednosnim strukturama, prevode kao obični incidenti:
»Kapitalna ubistva, kao što su ubijanje drugog čovjeka federalnog MUP-a i drugog čovjeka obavještajne službe AID-a. Ubistvo, dakle, Joze Leotara i ubistvo Ademovićevog zamjenika Nedžada Ugljena su kapitalni jer su pretvoreni u incidente.»
Govoreći o djelovanju terorista, Galijašević tvrdi da je na samom vrhu, kako kaže, Al Kaidine piramide u BiH - poslanik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović:
«Ako pogledate jedan od časopisa islamske omladine SAP vidjećete pismo koje su mudžahidi pisali Šemsudinu Mehmedoviću zbog njegovog odnosa prema Abu Maliju. I to pismo, dakle koje su mudžahidi s imenom i prezimenom napisali Mehmedoviću, bilo je ključni dokaz na sudu u Sarajevu, na suđenju koje sam ja imao protiv Mehmedovića, o postojanju njegovih direktnih i nedvosmislenih veza s Abu Malijem.»
Šemsudin Mehmedović objašnjava svoje poznanstvo sa bivšim komandantom jedinice El Mudžahid, Abu Malijem:
«Ja sam kao ministar unutrašnjih poslova imao odnos kao i prema svim građanima u BiH. Lično ga poznajem zato što je obnašao dužnost komandanta odreda El Mudžahid, koji je poslije rata otišao u svoju matičnu zemlju.»
A na pitanje kako komentariše upućene mu optužbe, odgovara da prvo treba provjeriti biografiju Dževada Galijaševića:
«Slučaj Galijašević je poznat od prije rata - kao operativac, odnosno vrsni obavještajac bivše jugoslovenske obavještajne službe, državne bezbjednosti - i vizavi prosrpske politike, na čelu koje je bio sadašnji zatočenik u Hagu, Šešelj.»
Cilj svega, prema Mehmedoviću, je zaustavljanje procesa reforme policije u BiH. Galijašević na kraju kaže da se ne osjeća sigurno, te da je motiv njegovih čestih javnih istupa o bijeloj Al Kaidi u BiH upravo demaskiranje ove pojave.
On podsjeća da se ovim krugovima zamjerio još dok je bio načelnik Maglaja, u periodu od 2000. do 2003. godine, kada je deložirao 1500 mudžahedina, od čega 160 stranih državljana. Galijašević objašnjava kako Al Kaida danas djeluje u BiH:
«Današnja regrutacija, procjena psiholoških profila, odabir kadrova, usmjeravanje kadrova, otkrivanje potencijala se vrši u džamijama. Ne u svim, naravno, ne ni u većini, u jednom manjem dijelu, ali sa znanjem vrha Islamske zajednice.»
Galijašević smatra da se BiH danas suočava sa terorističkim napadima, te da se oni, zbog zaštite koju teroristi imaju u policijsko-bezbjednosnim strukturama, prevode kao obični incidenti:
»Kapitalna ubistva, kao što su ubijanje drugog čovjeka federalnog MUP-a i drugog čovjeka obavještajne službe AID-a. Ubistvo, dakle, Joze Leotara i ubistvo Ademovićevog zamjenika Nedžada Ugljena su kapitalni jer su pretvoreni u incidente.»
Govoreći o djelovanju terorista, Galijašević tvrdi da je na samom vrhu, kako kaže, Al Kaidine piramide u BiH - poslanik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović:
«Ako pogledate jedan od časopisa islamske omladine SAP vidjećete pismo koje su mudžahidi pisali Šemsudinu Mehmedoviću zbog njegovog odnosa prema Abu Maliju. I to pismo, dakle koje su mudžahidi s imenom i prezimenom napisali Mehmedoviću, bilo je ključni dokaz na sudu u Sarajevu, na suđenju koje sam ja imao protiv Mehmedovića, o postojanju njegovih direktnih i nedvosmislenih veza s Abu Malijem.»
Šemsudin Mehmedović objašnjava svoje poznanstvo sa bivšim komandantom jedinice El Mudžahid, Abu Malijem:
«Ja sam kao ministar unutrašnjih poslova imao odnos kao i prema svim građanima u BiH. Lično ga poznajem zato što je obnašao dužnost komandanta odreda El Mudžahid, koji je poslije rata otišao u svoju matičnu zemlju.»
A na pitanje kako komentariše upućene mu optužbe, odgovara da prvo treba provjeriti biografiju Dževada Galijaševića:
«Slučaj Galijašević je poznat od prije rata - kao operativac, odnosno vrsni obavještajac bivše jugoslovenske obavještajne službe, državne bezbjednosti - i vizavi prosrpske politike, na čelu koje je bio sadašnji zatočenik u Hagu, Šešelj.»
Cilj svega, prema Mehmedoviću, je zaustavljanje procesa reforme policije u BiH. Galijašević na kraju kaže da se ne osjeća sigurno, te da je motiv njegovih čestih javnih istupa o bijeloj Al Kaidi u BiH upravo demaskiranje ove pojave.