Sinoć u vrijeme ceremonije potpisivanja u Bijeloj kući američki je predsjednik kazao da je podizanje zida važan korak u reformi problema imigracije:
"Naša je nacija, nacija imigranata, ali mi smo i država zakona. Nažalost, SAD već decenijama ne kontroliraju svoje granice u potpunosti, zbog čega ilegalna imigracija raste. Mi imamo odgovornost da to promjenimo, da ojačamo zakone, da osiguramo naše granice."
Odlazeći meksički predsjednik Vicente Fox je podizanje zida proglasio američkom nesposobnošću da se s problemom imigracije suoči na pravi način. On smatra da takva ograđivanja neće spriječiti ni Meksikance ni druge ilegalne imigrante da pređu granicu. Novoizabrani predsjednik, koji još nije preuzeo dužnost, Felipe Calderon, čak tvrdi da će zid podijeliti Ameriku i prouzročiti samo opasniji prelaz za one koji se namjeravaju ubaciti u SAD. Svake godine naime na američko-meksičkoj granici pogine stotine ljudi:
"Još bih jednom želio ponoviti da mi je žao što su američki Kongres i Vlada odlučili graditi zid. To ne rješava ništa. Čovječanstvo je napravilo veliku grešku kada je izgradilo Berlinski zid, i ja sam sigurna da tu grešku sada ponavljaju SAD."
Bush i većina Republikanaca tvrde da će upravo rođeni zakon "učiniti granice sigurnijim". "Naša realnost su milioni ilegalnih imigranata, kojima ne bi trebalo automatski dati državljanstvo, je je to amnestija. A ja sam protiv i amnestije i masovnog protjerivanja ", ustvrdio je nedavno američki predsjednik. Nakon konstatacije da je potrebno pronaći srednje rješenje, američki predsjednik i njegov tim našli su ga u izgradnji zida. I to u vrijeme dok cijelom svijetu objašnjavaju da je rušenje zidova među narodima, nacijama i vjerama osnovni postulat širenja demokratije.
Demonstrirajući pred Američkom ambasadom u Mexico City-ju, uzvikujući – Zid će pasti, u četvrtak su stanovnici glavnog meksičkog grada pokazali svoje nezadovoljstvo gradnjom zida kojeg smatraju "totalnom povredom ljudskih prava". Posebno što svi znamo da se američka ekonomija među ostalim održava i teškim radom ilegalnih radnika, kazali su okupljeni pred Američkom ambasadom.
U SAD, prema grubim procjenama, živi oko 11 miliona Merksikanaca, polovina su ilegalci. Oni rade najteže i najprljavije poslove koje malo ko hoće, a kući u Mexico godišnje šalju oko 20 milijardi dolara, što je za tu zemlju drugi najveći ulaz novca, nakon nafte. Godišnje oko milion Meksikanaca pokušava ući u SAD. Amnesty international je odluku o dizanju zida između Mexica i SAD proglasio korakom nazad u ljudskim pravima
Poptisivanje je Bushu i republikanskoj većini dalo šansu da prebace debatu s demokratskom opozicijom na nešto što nije Irak i da ugode izbornoj bazi koja prijeti da se 7. novembra neće primicati glasačkim kutijama. Demokratska stranka zakon je nazvala predizbornom akrobacijom, ali je apsurdno to što postoji mogućnost da bi sljedeći saziv Kongresa, koji bi prema svim prognozama trebao imati demokratsku većinu, mogao lakše prihvatiti taj zakon od sadašnjega.
"Naša je nacija, nacija imigranata, ali mi smo i država zakona. Nažalost, SAD već decenijama ne kontroliraju svoje granice u potpunosti, zbog čega ilegalna imigracija raste. Mi imamo odgovornost da to promjenimo, da ojačamo zakone, da osiguramo naše granice."
Odlazeći meksički predsjednik Vicente Fox je podizanje zida proglasio američkom nesposobnošću da se s problemom imigracije suoči na pravi način. On smatra da takva ograđivanja neće spriječiti ni Meksikance ni druge ilegalne imigrante da pređu granicu. Novoizabrani predsjednik, koji još nije preuzeo dužnost, Felipe Calderon, čak tvrdi da će zid podijeliti Ameriku i prouzročiti samo opasniji prelaz za one koji se namjeravaju ubaciti u SAD. Svake godine naime na američko-meksičkoj granici pogine stotine ljudi:
"Još bih jednom želio ponoviti da mi je žao što su američki Kongres i Vlada odlučili graditi zid. To ne rješava ništa. Čovječanstvo je napravilo veliku grešku kada je izgradilo Berlinski zid, i ja sam sigurna da tu grešku sada ponavljaju SAD."
Bush i većina Republikanaca tvrde da će upravo rođeni zakon "učiniti granice sigurnijim". "Naša realnost su milioni ilegalnih imigranata, kojima ne bi trebalo automatski dati državljanstvo, je je to amnestija. A ja sam protiv i amnestije i masovnog protjerivanja ", ustvrdio je nedavno američki predsjednik. Nakon konstatacije da je potrebno pronaći srednje rješenje, američki predsjednik i njegov tim našli su ga u izgradnji zida. I to u vrijeme dok cijelom svijetu objašnjavaju da je rušenje zidova među narodima, nacijama i vjerama osnovni postulat širenja demokratije.
Demonstrirajući pred Američkom ambasadom u Mexico City-ju, uzvikujući – Zid će pasti, u četvrtak su stanovnici glavnog meksičkog grada pokazali svoje nezadovoljstvo gradnjom zida kojeg smatraju "totalnom povredom ljudskih prava". Posebno što svi znamo da se američka ekonomija među ostalim održava i teškim radom ilegalnih radnika, kazali su okupljeni pred Američkom ambasadom.
U SAD, prema grubim procjenama, živi oko 11 miliona Merksikanaca, polovina su ilegalci. Oni rade najteže i najprljavije poslove koje malo ko hoće, a kući u Mexico godišnje šalju oko 20 milijardi dolara, što je za tu zemlju drugi najveći ulaz novca, nakon nafte. Godišnje oko milion Meksikanaca pokušava ući u SAD. Amnesty international je odluku o dizanju zida između Mexica i SAD proglasio korakom nazad u ljudskim pravima
Poptisivanje je Bushu i republikanskoj većini dalo šansu da prebace debatu s demokratskom opozicijom na nešto što nije Irak i da ugode izbornoj bazi koja prijeti da se 7. novembra neće primicati glasačkim kutijama. Demokratska stranka zakon je nazvala predizbornom akrobacijom, ali je apsurdno to što postoji mogućnost da bi sljedeći saziv Kongresa, koji bi prema svim prognozama trebao imati demokratsku većinu, mogao lakše prihvatiti taj zakon od sadašnjega.