Odluka predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića da pred istek svog mandata pomiluje 32 osuđenika, među kojima su i oni s pozamašnim policijskim dosijeima, izazvala je dosta negativnih reakcija u javnosti.
Iako je odluka o pomilovanjima donesena u skladu s ustavnim ovlaštenjima i Zakonom o pomilovanju, ovo nije dobra poruka jer na nekih način podriva smisao zakonskih sankcija, smatra predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Branko Perić:
“Ključna ideja, ključni cilj kažnjavanja, to je generalna prevencija, dovodi se u pitanje politikama pomilovanja. Svaka sudska presuda ima za cilj da prevaspita počinioca krivičnog djela i da utiče na druge da ne čine krivična djela. Ako predsjednik republike pretjerano koristi ta svoja ovlaštenja i vrši pomilovanja, a pogotovo u slučajevima kada je kaznena politika, po opštoj ocjeni, blaga, onda je to nešto što ugrožava sistem.»
Među pomilovanima, između ostalog, nalaze se i Dragan Jokić i Miladin Bunić, osuđeni na zatvorske kazne zbog učestvovanja u neredima 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci prilikom pokušaja postavljanja kamena temeljca za izgradnju džamije Ferhadije. U ovim neredima zapaljeno je više autobusa, jedno lice je smrtno stradalo, a više osoba povrijeđeno. Prema Čavićevoj odluci, zatvorska kazna Jokiću i Buniću zamijenjena je uslovnom osudom.
Prema mišljenju političkog analitičara Ivana Šijakovića, donošenjem ovakve odluke Čavić se narugao pravnoj državi, a i građanima:
“Tako je to jedna neprijatna poruka za prosječnog građanina koji se muči, radi, vjeruje u zakone, očekuje da će jednog dana biti bolje, očekuje da će nepravdeni ljudi, kriminalci, ubice, probisvjeti - a ovdje je uglavnom riječ o takvim ljudima - dobiti, kako se to kaže, zasluženu kaznu.»
Odlukom predsjednika Čavića nisu zadovoljni ni u Vladi Republike Srpske.
U četiri slučaja Ministarstvo pravde i sudovi su dali negativno mišljenje o pomilovanju, kaže pomoćnik ministra za izvršenje sankcija Boško Đukić:
“Ima slučajeva gdje smo mi, kao komisija Ministarstva pravde, dali suprotno mišljenje u odnosu na sud.»
Potpredsjednik Vlade Anton Kasipović:
“Vlada smatra da ovakve odluke mogu značajno otežati rad organa bezbjednosti.»
Odluke o pomilovanjima donio sam u skladu sa ustavom i zakonom, a to što se nekima ne sviđaju, njihov je problem, odgovara Čavić:
“Odluke koje sam donio su, dakle, odluke na temelju činjenica iz predmeta. Zakon je predvidio da prethodni postupak vrše Ministarstvo pravde i nadležni sud, ali to je prethodni postupak koji samo olakšava rad instituciji predsjednika koji donosi konačnu normu pomilovanja. Ja sam se upravo tako ponašao.»
Pomilovanja u Republici Srpskoj nije bilo skoro dvije godine jer je ovaj institut, zbog nepravilnosti, u cijeloj BiH bio ukinuo visoki predstavnik.
Iako je odluka o pomilovanjima donesena u skladu s ustavnim ovlaštenjima i Zakonom o pomilovanju, ovo nije dobra poruka jer na nekih način podriva smisao zakonskih sankcija, smatra predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Branko Perić:
“Ključna ideja, ključni cilj kažnjavanja, to je generalna prevencija, dovodi se u pitanje politikama pomilovanja. Svaka sudska presuda ima za cilj da prevaspita počinioca krivičnog djela i da utiče na druge da ne čine krivična djela. Ako predsjednik republike pretjerano koristi ta svoja ovlaštenja i vrši pomilovanja, a pogotovo u slučajevima kada je kaznena politika, po opštoj ocjeni, blaga, onda je to nešto što ugrožava sistem.»
Među pomilovanima, između ostalog, nalaze se i Dragan Jokić i Miladin Bunić, osuđeni na zatvorske kazne zbog učestvovanja u neredima 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci prilikom pokušaja postavljanja kamena temeljca za izgradnju džamije Ferhadije. U ovim neredima zapaljeno je više autobusa, jedno lice je smrtno stradalo, a više osoba povrijeđeno. Prema Čavićevoj odluci, zatvorska kazna Jokiću i Buniću zamijenjena je uslovnom osudom.
Prema mišljenju političkog analitičara Ivana Šijakovića, donošenjem ovakve odluke Čavić se narugao pravnoj državi, a i građanima:
“Tako je to jedna neprijatna poruka za prosječnog građanina koji se muči, radi, vjeruje u zakone, očekuje da će jednog dana biti bolje, očekuje da će nepravdeni ljudi, kriminalci, ubice, probisvjeti - a ovdje je uglavnom riječ o takvim ljudima - dobiti, kako se to kaže, zasluženu kaznu.»
Odlukom predsjednika Čavića nisu zadovoljni ni u Vladi Republike Srpske.
U četiri slučaja Ministarstvo pravde i sudovi su dali negativno mišljenje o pomilovanju, kaže pomoćnik ministra za izvršenje sankcija Boško Đukić:
“Ima slučajeva gdje smo mi, kao komisija Ministarstva pravde, dali suprotno mišljenje u odnosu na sud.»
Potpredsjednik Vlade Anton Kasipović:
“Vlada smatra da ovakve odluke mogu značajno otežati rad organa bezbjednosti.»
Odluke o pomilovanjima donio sam u skladu sa ustavom i zakonom, a to što se nekima ne sviđaju, njihov je problem, odgovara Čavić:
“Odluke koje sam donio su, dakle, odluke na temelju činjenica iz predmeta. Zakon je predvidio da prethodni postupak vrše Ministarstvo pravde i nadležni sud, ali to je prethodni postupak koji samo olakšava rad instituciji predsjednika koji donosi konačnu normu pomilovanja. Ja sam se upravo tako ponašao.»
Pomilovanja u Republici Srpskoj nije bilo skoro dvije godine jer je ovaj institut, zbog nepravilnosti, u cijeloj BiH bio ukinuo visoki predstavnik.