Nakon izbora odlučivanje o vraćanju deviza

U borbi za što veći broj glasova na predstojećim oktobarskim opštim izborima, bh. političari ne samo da su spremni davati brojna obećanja nego čak idu i do usvajanja zakonskih rješenja za koja ni sami nisu sigurni da ih mogu realizovati. Jedan od takvih primjera mogao bi biti i izmijenjeni zakon o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje, koji je Predstavnički dom BiH usvojio samo jedanaest dana prije izbora. Izmjenama koje su usvojene predviđa se vraćanje oko 2 milijarde i 800 miliona maraka stare devizne štednje u roku od pet godina umjesto trinaest, kako je bilo po starom zakonu. Ekonomista Damir Miljević smatra da je u najmanju ruku suludo očekivati od bh. ekonomije da u narednih pet godina štedišama isplaćuju po 560 miliona maraka:

„Država ne može bankrotirati. Ona može biti u bankrotu, ali pravno, formalno ne može bankrotirati i onda će se to svesti na to da nije isplaćivano. Onda poslije toga slijede tužbe i kako to već kod nas ide. Ja zato mislim da će taj zakon čim prođu izbori, konstituiše se nova vlast, biti jednostavno stavljen van snage, jer je to jednostavno nemoguće u ovoj ekonomskoj situaciji.“

Na nelogičnost izmjena zakona upozorili su i u Svjetskoj banci, te u Međunarodnom monetarnom fondu. Predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Piter Nikol izjavio je kako je zaprepašten odlukom Predstavničkog doma da se usvoji period od pet godina za isplatu stare štednje, a da usput nema ni naznaka odakle će se izdvojiti sredstva za te namjene. Portparol Uprave Ratko Kovačević:

„Predsjedavajući Upravnog odbora Piter Nikol rekao je da je malo vjerojatno da će BiH imati fiskalni suficit ove godine, tako da ne postoji ćup sa novcem koji bi bio na raspolaganju za financiranje isplata stare devizne štednje u tako kratkom roku. Parlamenti na različitim nivoima su nedavno već usvojili određen broj drugih mjera koje će znatno povećati fiskalnu potrošnju naredne godine, kao i nakon tog perioda, a fiskalni suficit je još manje vjerojatan naredne, 2007. godine. Piter Nikol smatra da bi jedine dvije opcije za buduće vlade bile da smanje druge vrste potrošnje ili da povećaju poreze kako bi se izvršile isplate deviznim štedišama u roku od 5 godina.“

Ipak, Dom naroda Bosne i Hercegovine prebacio je donošenje konačne odluke o roku isplate stare devizne štednje u ruke nove, postizborne vlasti, čime su izmjene zakona za sada zamrznute. Predlagač izmjena zakona, poslanik u Predstavničkom domu Tihomir Gligorić:

„Radi se da će oni to vratiti na komisiju. Unutar komisije će da predlože amandman koji će biti sigurno na 8 ili 10 godina. Nakon toga se formira zajednička komisija oba doma, po tri člana koji rade konsenzusom, a to znači: ili će se prihvatiti novi rok koji će biti na štetu ovih ljudi, ili će pasti zakon.“

Predstavnici Udruženja štediša ogorčeni su odlukom Doma naroda. Sve su prilike da se radi samo o privremenoj radosti štediša, kaže predsjednik Udruženja Svetozar Nišić i dodaje da će zbog predizborne obmane već narednih dana početi blokade i banaka i puteva po Bosni i Hercegovini:

„Mi krećemo na blokade koje će biti mnogo žešće od Pariza, mnogo žešće od Budimpešte ili bilo gdje. Mi ne tražimo sve u gotovini, nego tražimo da se deblokiraju računi građana, a mi velike devizne štediše tražimo protuvrijednost. Znači, mi tražimo poslovne prostore, stanove, gradsko građevinsko zemljište, građevinske dozvole, zemlju na obradu koja leži, niko je ne obrađuje - ni to nam ne daju.“

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Ale Lizalović.

„Govore da nema novaca i kažu ne može, a ne kažu kako može. Nemaju uopšte prijedloga kako to treba da se riješi.“

Sve u svemu, očigledno je da se domaći političari u ovo predizborno vrijeme ne pribojavaju da bi im se moglo desiti ono što se trenutno dešava u Mađarskoj, gdje su izbili veliki građanski nemiri zbog predizbornih laži tamošnjeg premijera uz pomoć koji je osvojio vlast.