Šanse da BiH, kako je predviđeno, uspostavi kontrolu svoga neba do 2008. godine sve su manje zbog toga što Savjet ministara još nije donio odluku gdje će se nalaziti administrativno sjedište kontrole letenja.
O razlozima zašto to još nije urađeno, ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Branko Dokić kaže:
«Uz insistiranje, naravno s moje strane, da to dođe na dnevni red u više navrata, uvijek je slijedila priča da bi trebalo da se cjelovito posmatraju sjedišta još nekih drugih institucija na državnom nivou, da se napravi decentralizacija tih sjedišta itd., ali nikako da se to pitanje riješi.»
Odluku gdje će se nalaziti kontrola leta, u skladu sa Strategijom razvoja sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem u BiH koja je usvojena u oktobru 2005. godine, Savjet ministara trebao je donijeti još početkom ove godine. Kako je Strategijom razvoja vazdušnog saobraćaja BiH precizirano da sjedište vazduhoplovne vlasti i kontrole letenja neće biti u istim entitetima, odluka bi trebala biti jednostavna i vjerovatno će se donijeti uskoro, nada se Dokić:
«Ja sam duboko ubijeđen da ovo pitanje će biti u narednih nekoliko mjeseci riješeno i da BiH neće kasniti u sprovođenju ove strategije upravljanja vazdušnim saobraćajem i da ćemo u predviđenom roku, dakle do kraja 2008. godine, biti u mogućnosti i tehnički i kadrovski da upravljamo vazdušnim saobraćajem u BiH.»
Optimizam ministra Dokića ne dijeli i direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo RS-a Dejan Todorović, koji se pita ko će odgovarati ukoliko čitav proces bude kasnio:
«Ako se sa ovim projektom bude kasnilo, svake godine u pitanju su desetine miliona. Dakle, ako sistem ne profunkcioniše 2008. nego 2010., 2012., svake godine računajte po 30, 40 miliona minusa. Jednostavno, treba neko da postavi pitanje sad tim ljudima i krivičnu odgovornost da povede protiv svakog ministra u Savjetu ministara i da nadoknade Bosni i Hercegovini tih 100 miliona. Ili nek ne rade taj posao, šta drugo da im kažem.»
Ni u državnoj Direkciji za civilno vazduhoplovstvo ne znaju razloge zbog kojih se ne donosi odluka o sjedištu kontrole letenja u BiH. Portparol Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH Žana Ateljević:
«U Strategiji je usvojen princip da sjedište Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, odnosno vazduhoplovne vlasti i budućeg provajdera treba da budu u različitim entitetima. S obzirom da je BH DC-a u Sarajevu, znači u Federaciji, logično je da bi sjedište provajdera trebalo da bude u RS-u - i to je zasad sve što mi možemo da vam kažemo. Sad je, znači, na Savjetu ministara da donesu odluku i kažu: ’To će biti u Banjoj Luci’, jer tako bi nekako bilo najlogičnije.»
Vlada Republike Srpske, u skladu sa bh. Strategijom, donijela je odluku da prema kojoj bi administrativno sjedište kontrole letenja trebalo da bude u Banjoj Luci i zbog toga nikome nije jasno zašto ljudi koji sjede u Savjetu ministara ne donesu ovu odluku, kaže Todorović i zaključuje da se radi ili o neozbiljnim ljudima ili o ljudima koji rade protiv interesa Bosne i Hercegovine:
«Pošto sjedište treba da bude u Banjoj Luci, da jednostavno ljudima u Sarajevu smeta sve što bi bilo u RS-u, a vezano je za BiH i za RS. Četvrta stvar, koja je također jako realna, je da u odgovarajućem krugu ljudi u Sarajevu postoji lobi iz susjednih zemalja, a ja mislim, ako jeste, da može biti iz Zagreba – odnosno, da rade za nekoga drugog a ne za BiH.»
Zbog ponašanja Savjeta ministara u pitanje je doveden i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od 12 miliona evra, odobren 1. avgusta, za nabavku i instalaciju navigacijske i komunikacijske opreme za potrebe sistema za pružanje usluga kontrole letenja u Bosni i Hercegovini. Ova sredstva ne mogu postati operativna dok Savjet ministara ne donese odluku gdje će se nalaziti sjedište kontrole letenja. Pošto su izbori u oktobru, ovu odluku bi trebalo donijeti vrlo brzo, kako čitava stvar ne bi morala čekati formiranje novog saziva Savjeta ministara, poručuju iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.
I tako, umjesto da radi na uspostavi kontrole letenja i godišnje zarađuje oko 12 miliona evra, BiH će se, kako sada stvari stoje, i dalje zadovoljavati sa četvrtinom, a ostalo prepuštati svojim susjedima.
O razlozima zašto to još nije urađeno, ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Branko Dokić kaže:
«Uz insistiranje, naravno s moje strane, da to dođe na dnevni red u više navrata, uvijek je slijedila priča da bi trebalo da se cjelovito posmatraju sjedišta još nekih drugih institucija na državnom nivou, da se napravi decentralizacija tih sjedišta itd., ali nikako da se to pitanje riješi.»
Odluku gdje će se nalaziti kontrola leta, u skladu sa Strategijom razvoja sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem u BiH koja je usvojena u oktobru 2005. godine, Savjet ministara trebao je donijeti još početkom ove godine. Kako je Strategijom razvoja vazdušnog saobraćaja BiH precizirano da sjedište vazduhoplovne vlasti i kontrole letenja neće biti u istim entitetima, odluka bi trebala biti jednostavna i vjerovatno će se donijeti uskoro, nada se Dokić:
«Ja sam duboko ubijeđen da ovo pitanje će biti u narednih nekoliko mjeseci riješeno i da BiH neće kasniti u sprovođenju ove strategije upravljanja vazdušnim saobraćajem i da ćemo u predviđenom roku, dakle do kraja 2008. godine, biti u mogućnosti i tehnički i kadrovski da upravljamo vazdušnim saobraćajem u BiH.»
Optimizam ministra Dokića ne dijeli i direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo RS-a Dejan Todorović, koji se pita ko će odgovarati ukoliko čitav proces bude kasnio:
«Ako se sa ovim projektom bude kasnilo, svake godine u pitanju su desetine miliona. Dakle, ako sistem ne profunkcioniše 2008. nego 2010., 2012., svake godine računajte po 30, 40 miliona minusa. Jednostavno, treba neko da postavi pitanje sad tim ljudima i krivičnu odgovornost da povede protiv svakog ministra u Savjetu ministara i da nadoknade Bosni i Hercegovini tih 100 miliona. Ili nek ne rade taj posao, šta drugo da im kažem.»
Ni u državnoj Direkciji za civilno vazduhoplovstvo ne znaju razloge zbog kojih se ne donosi odluka o sjedištu kontrole letenja u BiH. Portparol Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH Žana Ateljević:
«U Strategiji je usvojen princip da sjedište Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, odnosno vazduhoplovne vlasti i budućeg provajdera treba da budu u različitim entitetima. S obzirom da je BH DC-a u Sarajevu, znači u Federaciji, logično je da bi sjedište provajdera trebalo da bude u RS-u - i to je zasad sve što mi možemo da vam kažemo. Sad je, znači, na Savjetu ministara da donesu odluku i kažu: ’To će biti u Banjoj Luci’, jer tako bi nekako bilo najlogičnije.»
Vlada Republike Srpske, u skladu sa bh. Strategijom, donijela je odluku da prema kojoj bi administrativno sjedište kontrole letenja trebalo da bude u Banjoj Luci i zbog toga nikome nije jasno zašto ljudi koji sjede u Savjetu ministara ne donesu ovu odluku, kaže Todorović i zaključuje da se radi ili o neozbiljnim ljudima ili o ljudima koji rade protiv interesa Bosne i Hercegovine:
«Pošto sjedište treba da bude u Banjoj Luci, da jednostavno ljudima u Sarajevu smeta sve što bi bilo u RS-u, a vezano je za BiH i za RS. Četvrta stvar, koja je također jako realna, je da u odgovarajućem krugu ljudi u Sarajevu postoji lobi iz susjednih zemalja, a ja mislim, ako jeste, da može biti iz Zagreba – odnosno, da rade za nekoga drugog a ne za BiH.»
Zbog ponašanja Savjeta ministara u pitanje je doveden i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od 12 miliona evra, odobren 1. avgusta, za nabavku i instalaciju navigacijske i komunikacijske opreme za potrebe sistema za pružanje usluga kontrole letenja u Bosni i Hercegovini. Ova sredstva ne mogu postati operativna dok Savjet ministara ne donese odluku gdje će se nalaziti sjedište kontrole letenja. Pošto su izbori u oktobru, ovu odluku bi trebalo donijeti vrlo brzo, kako čitava stvar ne bi morala čekati formiranje novog saziva Savjeta ministara, poručuju iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.
I tako, umjesto da radi na uspostavi kontrole letenja i godišnje zarađuje oko 12 miliona evra, BiH će se, kako sada stvari stoje, i dalje zadovoljavati sa četvrtinom, a ostalo prepuštati svojim susjedima.