Nastavak rata dokumentima

Ankica BARBIR MLADINOVIC, Žana KOVACEVIC

Videozapis koji je objavio zagrebački Večernji list prikazuje snimke pregovora izaslanstava 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine i snaga Vojske samoproglašene Autonomne pokrajine zapadne Bosne, koje je, uz predstavnika UNPROFOR-a, sa strane Armije Bosne i Hercegovine vodio general Atif Dudaković, a u ime Abdićevih snaga Besim Muhamedagić Zenga. Snimke prikazuju i tijela Abdićevih pregovarača koje je prema istim izvorima Dudaković dao pobiti odmah nakon pregovora o predaji.

Kolumnist i urednik Večernjeg lista, Milan Ivkošić, ističe da je riječ isključivo o novinarskim kriterijima i pravu javnosti na informaciju:

„Ne mogu poreći mogućnost da se neko može time poslužiti neprincipijelno, ali to nije bila namjera Večernjeg lista. Mi bi smo 100 posto objavili zapis koji bi problematizirao zapovjednika bilo koje vojske na bilo kojem dijelu ratišta u bivšoj Jugoslaviji. Mi se rukovodimo samo profesionalnim kriterijima.“

Politički analitičar i ministar vanjskih poslova u Tuđmanovoj vlasti, doktor Mate Granić, smatra da pojava amaterskih videosnimaka o zločinima pripadnika 5. Korpusa Armije Bosne i hercegovine, baš u vrijeme 11 obljetnice Oluje i 11 obljetnice zločina u Srebrenici, nije slučajna:

„Pojava ovih amaterskih video snimaka dolazi u vrijeme predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini i jedne snažne ofenzive u Republici Srpskoj da ona, s jedne strane, opstane, a da s druge strane dobije pravo na referendum o nezavisnosti. To je kristalno jasno.“

Imaju li u ovom trenutku i neke snage u Hrvatskoj svog interesa u učestalim prozivanjima Dudakovića i 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine za zločine, budući da videosnimke među prvima objavljuju baš hrvatski mediji:

„Ja mislim da oko Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj nema druge strategije osim da Bosna i Hercegovina treba biti cjelovita država. A da li pojedini mediji imaju neku drugu strategiju ja ne bih u to ulazio. No, neosporno je da unutar Daytonskog sporazuma, što se tiče ravnopravnosti Hrvata, ima problema. Ali mislim da Hrvatska, kao država, prema Bosni i Hercegovini nema nikakve - fige u džepu.“


Žalosno je, kaže predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, da se takvi dokumenti, umjesto u pravosudne svrhe, ustanovljenje istine i kažnjavanje počinitelja, koriste u medijsko političke manipulacije:

„Za to nisu, i ne mogu, biti odgovorni novinari, nego su odgovorni ljudi iz pravosuđa, i hrvatskoga i bosansko-hercegovačkog i srbijanskoga, ili i iz Haškog sudišta, koji su godinama imali na uvid te dokumente, snimke ili podatke, a nisu ih koristili.“

Savjetnik za međunarodne odnose u najvećoj hrvatskoj oporbenoj stranci, SDP-ovac Zoran Milanović, ističe da je riječ isključivo o pravosudnom pitanju:

„To se tiče prvenstveno Bosne i Hercegovine i njenih pravosudnih organa, kao i tih tijela koja provode kazneni postupak i istragu. Prema tome, ukoliko imaju indicije, neka provode vlastite zakone. To vrijedi i za Hrvatsku i za Bosnu. Mislim da bi to trebala postati automatska radnja nakon 10 godina.“

Doktor Mate Granić naglašava kako je neosporna činjenica da je dio snaga 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine trećeg dana Oluje upao nekoliko kilometara u područje Hrvatske i da su počinjeni zločini nad srpskim izbjeglicama:

„Neosporno je da je bilo zločina u obračunu sa Abdićevcima. Mislim da je najbolja stvar da sama Bosna i Hercegovina istraži te zločine, a da Hrvatska da sve dokumente koje ima da i da se praktički i ti zločini rasvijetle do kraja.“

U hrvatskom Državnom odvjetništvu nisu željeli komentirati najnoviji videozapis koji pripadnike 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine i njihovog zapovjednika Atifa Dudakovića tereti za zločine nad Abdićevim pregovaračima. Glasnogovornica Martina Mihordin samo je podsjetila da još traje kriminalistička obrada ranije objavljenih i zaprimljenih snimki o zločinima nad srpskim civilima u Oluji na području Dvora na Uni:

„Dok traje kriminalistička obrada i suradnja sa Tužiteljstvom Bosne i Hercegovine, ništa nećemo priopćavati.“

* * * * *

Portparol Haškog tribunala Anton Nikiforov upozorio je juče kako bi trebalo smanjiti doživljaj s objavlivanjem video zapisa, te kako stvai ne treba politizirati. U Sarajevu, pak, većina sagovornika tvrdi da iza zagrebačkog zasipanja dokazima i snimcima o zločinima za koje je odgovorna Armija BiH, Hrvatska zapravo želi zaštiti svoj ugled i odgovornost prebaciti onima s druge strane granice.

Kontinuiranim objavljivanjem video snimaka o djelovanju Petog korpusa Armije BiH u akciji Oluja u Cazinskoj krajini i generala Atifa Dudakovića, Hrvatska želi zaštiti svoj međunarodni ugled i odgovornost za počinjene zločine prebaciti bosanskohercegovačkoj armiji, ocjena je većine naših sagovornika.

General Ramiz Dreković, koji je Petim korpusom Armije BiH komandovao do septembra 1993. godine, a potom dužnost predao Atifu Dudakoviću, kaže da eventualne zločine treba dokazati činjenicama, a ne politikom i politikanstvom kakvo trenutno stiže iz Hrvatske:

«Za mene je simptomatično, naravno, zašto se to pojavljuje nakon 10, 12 godina, ukoliko su se imali svi ti dokumenti i argumenti, zbog čega se može doći do zaključka da to ima određenu političku podlogu. Naravno, Peti korpus je bio vrlo značajna jedinica Armije Republike BiH, pa ako hoćete i za Republiku Hrvatsku i za odbranu Republike Hrvatske, jer ukoliko uzmemo činjenicu da je Peti korpus okruživalo pet agresorskih korpusa, onda ipak je on na sebe privlačio određeni vid potencijala vojničkih, što je u svakom slučaju olakašavalo i Republici Hrvatskoj, ali svakako i taj dobar odnos Hrvatske prema Petom korpusu u to vrijeme značio je i za nas određenu korist. Prema tome, ja lično smatram da sve ono što se eventualno desilo, ako se desilo, u završnim operacijama pod nazivom Oluja, ne može se pripisati tek tako i na takav način jedinicama i sastavima Petog korpusa i Atifu Dudakoviću kao komandantu u to vrijeme. »

Vojno-politički analitičar iz Banje Luke Dragan Marčetić smatra da je odgovornost Armije BiH i hrvatske vojske u ovim akcijama podjednaka, ali da Hrvatska medijsku pažnju želi zadržati na Atifu Dudakoviću iz više razloga:

«Ono što se saznalo u zadnje vreme - znalo se i ranije, međutim to je držano jedno vreme ispod tepiha iz raznoraznih razloga - ne stvara baš najlepši imidž o hrvatskoj vojsci u prošlom ratu. Pored toga, u pitanju su i razaranja i ubistva za vreme operacije Oluja, za vreme operacije Bljesak. Hrvatskoj se žuri da uđe u Evropsku uniju. Sve to što na bilo koji način kalja imidž Hrvatske, a pogotovu hrvatske vojske, Hrvatima ne odgovara. Atif Dudaković, koji je nekad u kninskom korpusu, 9. korpusu bivše JNA, bio načelnik artiljerije, se zamerio Hrvatima. Kada se sve to uzme i sabere, bolje da bude kriv on nego oni - i suština je, ustvari, u tome. I oni će produžiti sa tim. Evo, već se pojavljuju i novi snimci iz dejstva jedinica Petoga korpusa. Znači, Hrvatska brani samu sebe.»

Bivši komandant Prvog korpusa Armije BiH general Vahid Karavelić kaže kako su sve ratne vojske u BiH provodile naređenja tadašnjih politika, a danas odgovaraju samo pripadnici tih vojski:

«Svi čelni ljudi, lideri, manje-više, 80 do 90 posto njih već su pod određenim istragama, ili su u Hagu, ili su u zatvorima. Tim vojskama su upravljale politike. Politike su davale instrukcije i ostalo. I sada, te političke opcije i vizije su i danas na snazi, samo su se, normalno, kamuflirale, prestrojile itd., shodno novoj, današnjoj situaciji, novim zahtjevima od međunarodne zajednice. I one takvu igru igraju, s vremena na vrijeme povlače određene adute da bi tobože optužili drugog kako ne bi bili krivi oni - otprilike to tako nekako sada doživljavam i od strane Republike Hrvatske.»

Predsjednik Demokratske narodne zajednice iz Velike Kladuše Rifet Dolić kaže kako su se snimci akcija Petog korpusa mogli kupiti već odavno, odmah nakon rata, ali da u to vrijeme za njih niko nije bio zainteresovan:

«Mislim da su znale i hrvatska i srpska strana i bosanska strana - da su svi znali za to. Ali znate, nažalost, sa zločinima i sa nesrećom koja je doživljena na ovim prostorima se jako puno politizira, jako puno manipuliše i poteže se onda kada nekome to odgovara.»