Šestorica optuženih u predmetu Herceg-Bosna, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić pred Haškim tribunalom prvi put su se pojavili 6. aprila 2004. godine. Tada su se pred Pretresnim vijećem izjasnili da nisu krivi po 26 tačaka optužnice. Suđenje je počelo 26. aprila ove godine i nakon ljetnje pauze nastavljeno je raspravom u Sudnici broj 3 Haškog tribunala.
Relativno gledano, kako kaže za naš program Matijas Helman, portparol Ureda Haškog tribunala u Sarajevu, ovaj proces je još u fazi početka izvođenja dokaza protiv optuženih:
«Već smo u prethodnim mjesecima vidjeli različite svjedoke u sudnici, neke političare, odnosno bivše političare - kao što je Josip Manojlić ili Stjepan Kljuić, neke očevice zločina, neke sudske vještake - kao što je Robert Doni, američki povijesničar, i neke lokalne političare ili univerzitetske profesore.»
Optuženi se tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevske konvencije i krtšenja zakona ili običaja ratovanja. Krivično su odgovorni za kampanju etničkog čišćenja na područjima za koja se tvrdilo da pripadaju tzv. Herceg-Bosni od 1991. do 1994. godine, podsjeća Helman:
«Najveći dio optužbi se tiče zločina počinjenih 1993. godine i posebno se ovaj predmet tiče navodnih zločina počinjenih u opštinama Mostar, Prozor. Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, i dio predmeta čine zločini počinjeni u logorima kao što su Heliodrom ili Vojno.»
Portparol Ureda Haškog tribunala u Sarajevu Matijas Helman nam pominje da je Sudsko vijeće Tribunala dostavilo Tužilaštvu precizne rokove o dužini trajanja suđenja Prliću i ostalim:
«Tužilaštvo je dobilo 400 sati za izvođenje svojih dokaza. Ne možemo sasvim precizno reći koliko će onda trebati za unakrsno ispitivanje, za eventualno ispitivanje od strane sudija i tek potom će početi onda izvođenje dokaza odbrane, ali su sudije u tom dokumentu, gdje su postavile te neke rokove, rekli da bi bilo neprihvatljivo da suđenje traje duže od tri godine.»
Relativno gledano, kako kaže za naš program Matijas Helman, portparol Ureda Haškog tribunala u Sarajevu, ovaj proces je još u fazi početka izvođenja dokaza protiv optuženih:
«Već smo u prethodnim mjesecima vidjeli različite svjedoke u sudnici, neke političare, odnosno bivše političare - kao što je Josip Manojlić ili Stjepan Kljuić, neke očevice zločina, neke sudske vještake - kao što je Robert Doni, američki povijesničar, i neke lokalne političare ili univerzitetske profesore.»
Optuženi se tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevske konvencije i krtšenja zakona ili običaja ratovanja. Krivično su odgovorni za kampanju etničkog čišćenja na područjima za koja se tvrdilo da pripadaju tzv. Herceg-Bosni od 1991. do 1994. godine, podsjeća Helman:
«Najveći dio optužbi se tiče zločina počinjenih 1993. godine i posebno se ovaj predmet tiče navodnih zločina počinjenih u opštinama Mostar, Prozor. Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, i dio predmeta čine zločini počinjeni u logorima kao što su Heliodrom ili Vojno.»
Portparol Ureda Haškog tribunala u Sarajevu Matijas Helman nam pominje da je Sudsko vijeće Tribunala dostavilo Tužilaštvu precizne rokove o dužini trajanja suđenja Prliću i ostalim:
«Tužilaštvo je dobilo 400 sati za izvođenje svojih dokaza. Ne možemo sasvim precizno reći koliko će onda trebati za unakrsno ispitivanje, za eventualno ispitivanje od strane sudija i tek potom će početi onda izvođenje dokaza odbrane, ali su sudije u tom dokumentu, gdje su postavile te neke rokove, rekli da bi bilo neprihvatljivo da suđenje traje duže od tri godine.»