Izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića da bi potpisivanje sporazuma o gradnji mosta na Rači moglo ugroziti odnose između BiH i Srbije izazvala je velike polemike. Optuživši Dodika za nepoštivanje Ustava BiH, te neisticanje državnih simbola prilikom posjete srbijanske delegacije, Tihić je za Radio Slobodna Evropa izjavio:
„Nije dobro za naše odnose, za unapređenje odnosa između BiH i Srbije. Ponašanje Milorada Dodika, predsjednika Vlade RS-a, smatram nedopustivim, jer na ovaj način on direktno krši Ustav BiH. Pitanje graničnih prelaza jeste nadležnost države. Ovo je još jedan u nizu poteza Milorada Dodika koji doprinosi radikalizaciji prilika u BiH i destabilizaciji stanja.“
Milorad Dodik ističe da je most na Savi potreban, te da će u narednih godinu dana, dopalo se to nekome ili ne, biti završen po protokolu. Na Tihićeve optužbe Dodik odgovara:
„Razgovor i dogovor oko mosta u Bijeljini rezultat su činjenice da su za to dali saglasnost i organi BiH - i za to postoje validna odobrenja. To što gospodin Tihić se frustrirano osjeća, to je neka druga priča. Ja bih bio sretan da gospodin Tihić u silnom obilasku arapskih zemalja može da privuče neki novac kojim bi izgradio neku fabriku ili, pak, neki most. Ja bih to podržao i smatrao da je to doprinos. Ovako, očigledno da se novac koristi za izgradnju vjerskih objekata, a ne infrastrukturnih objekata koji treba da pomognu razvoju.“
Obnova mosta na Rači planirana je još 1999. godine, kada je BiH sa Srbijom potpisala i memorandum o njegovoj gradnji. Evropska unija je u te svrhe izdvojila oko 9 miliona eura. Zbog nestabilnih političkih prilika u Srbiji, te bombardovanja NATO snaga, sve aktivnosti su odgođene, a BiH je sredstva, prema preporuci Evropske komisije, usmjerila na druge projekte. Za most na Rači tada je ostavljeno milion eura, a projekat je dobio punu saglasnost BiH, kaže bivši ministar prometa i komunikacija BiH Marko Ašanin:
„Apsolutna, apsolutna saglasnost na svim nivoima, dakle i državni nivo, i podrška, apsolutna podrška i obezbjeđenje sredstava međunarodne zajednice. U to doba Vijeće ministara je imalo kompletan uvid u aktivnosti koje su se odigravale između mene i ministra komunikacija Srbije.“
Reagujući na Tihićeve izjave, srpski član Predsjedništva Borislav Paravac ocijenio ih je politikantskim. Gradnjom mosta „Evropa“, u koji će vlada Srbije uložiti 6 miliona eura, odnosi dvije zemlje mogu se samo poboljšati, stav je Borislava Paravca.
Nesuglasice oko mosta na Rači posljedica su nezrelosti političara i nedovoljne zainteresiranosti za ono što su radili ljudi prije njih, smatra bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Azra Hadžiahmetović:
„Stiče se utisak da svaki saziv vijeća ministara, pa čak i vlada na nižim nivioma vlasti, počinje od početka. I ponašanja većine saziva vijeća ministara, odnosno vlada, su bila kao da počinje cijela istorija, ili cijeli reformski kurs upravo od tog saziva. Kod nas postoji odsustvo tog nekog filinga za kontinuitet iz prostog jednog razloga što nisam sigurna da je svima jasna strategija u kom pravcu se BiH kreće.“
Zbog nespremnosti da se drugom prizna napredak u reformskim procesima, čak i pored jasnog opredjeljenja, BiH bi mogla dovesti u pitanje i svoj evropski put, vjeruje Hadžiahmetovićeva.
„Nije dobro za naše odnose, za unapređenje odnosa između BiH i Srbije. Ponašanje Milorada Dodika, predsjednika Vlade RS-a, smatram nedopustivim, jer na ovaj način on direktno krši Ustav BiH. Pitanje graničnih prelaza jeste nadležnost države. Ovo je još jedan u nizu poteza Milorada Dodika koji doprinosi radikalizaciji prilika u BiH i destabilizaciji stanja.“
Milorad Dodik ističe da je most na Savi potreban, te da će u narednih godinu dana, dopalo se to nekome ili ne, biti završen po protokolu. Na Tihićeve optužbe Dodik odgovara:
„Razgovor i dogovor oko mosta u Bijeljini rezultat su činjenice da su za to dali saglasnost i organi BiH - i za to postoje validna odobrenja. To što gospodin Tihić se frustrirano osjeća, to je neka druga priča. Ja bih bio sretan da gospodin Tihić u silnom obilasku arapskih zemalja može da privuče neki novac kojim bi izgradio neku fabriku ili, pak, neki most. Ja bih to podržao i smatrao da je to doprinos. Ovako, očigledno da se novac koristi za izgradnju vjerskih objekata, a ne infrastrukturnih objekata koji treba da pomognu razvoju.“
Obnova mosta na Rači planirana je još 1999. godine, kada je BiH sa Srbijom potpisala i memorandum o njegovoj gradnji. Evropska unija je u te svrhe izdvojila oko 9 miliona eura. Zbog nestabilnih političkih prilika u Srbiji, te bombardovanja NATO snaga, sve aktivnosti su odgođene, a BiH je sredstva, prema preporuci Evropske komisije, usmjerila na druge projekte. Za most na Rači tada je ostavljeno milion eura, a projekat je dobio punu saglasnost BiH, kaže bivši ministar prometa i komunikacija BiH Marko Ašanin:
„Apsolutna, apsolutna saglasnost na svim nivoima, dakle i državni nivo, i podrška, apsolutna podrška i obezbjeđenje sredstava međunarodne zajednice. U to doba Vijeće ministara je imalo kompletan uvid u aktivnosti koje su se odigravale između mene i ministra komunikacija Srbije.“
Reagujući na Tihićeve izjave, srpski član Predsjedništva Borislav Paravac ocijenio ih je politikantskim. Gradnjom mosta „Evropa“, u koji će vlada Srbije uložiti 6 miliona eura, odnosi dvije zemlje mogu se samo poboljšati, stav je Borislava Paravca.
Nesuglasice oko mosta na Rači posljedica su nezrelosti političara i nedovoljne zainteresiranosti za ono što su radili ljudi prije njih, smatra bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Azra Hadžiahmetović:
„Stiče se utisak da svaki saziv vijeća ministara, pa čak i vlada na nižim nivioma vlasti, počinje od početka. I ponašanja većine saziva vijeća ministara, odnosno vlada, su bila kao da počinje cijela istorija, ili cijeli reformski kurs upravo od tog saziva. Kod nas postoji odsustvo tog nekog filinga za kontinuitet iz prostog jednog razloga što nisam sigurna da je svima jasna strategija u kom pravcu se BiH kreće.“
Zbog nespremnosti da se drugom prizna napredak u reformskim procesima, čak i pored jasnog opredjeljenja, BiH bi mogla dovesti u pitanje i svoj evropski put, vjeruje Hadžiahmetovićeva.