RSE: U Budvi je danas potpisan sporazum između Hrvatske i Crne Gore o suradnji i gonjenju počinitelja ratnih zločina. Time se otvara nova stranica u odnosima dviju država. Stvaraju se uvjeti za stavljanje točke na ratna događanja u Dubrovniku i na jugu Hrvatske.
SANADER: Današnji potpis je iznimno važan. Svjedoči i o opredijeljenosti obje države za punom primjenom vladavine prava. Također svjedoči i o tome da su sa crnogorske strane spremni suočiti se sa onim što je bilo u prošlosti. Ne zbog toga da živimo u prošlosti, nego da na temelju prošlosti gradimo nove odnose u budućnosti.
RSE: Odnosi Hrvatske i Srbije sve su bolji na političkom i gospodarskom planu. Prošli tjedan ste bili u Srbiji. Srpski predsjednik Tadić, u posljednjih mjesec dana, dva puta u Hrvatskoj. No, na terenu stvari nisu tako glamurozne. Sve su češći incidenti i tenzija između srpskih povratnika i domicilnih Hrvata. Vlast reagira, ali zašto se ti incidenti događaju? Kako tumačite taj raskorak između visoke politike i stvarnog života? Da li je nacionalizam još živ u Hrvatskoj?
SANADER: Treba reći da incidenti nisu učestali u zadnje vrijeme. Nakon dugo vremena ovo je prvi incident. Stvar je puno bolja nego što izgleda. Naravno da bi smo svi željeli da ne bude incidenata i na tome ćemo raditi. Budućnost je pred nama. Treba graditi nove odnose, ne zaboravljajući prošlost. U Beogradu, kada smo otvarali novi granični prijelaz između Srbije i Hrvatske u Bajakovu, i premijer Koštunica i ja smo imali slične poruke. Moja poruka je bila da nećemo zaboraviti što je bilo u prošlosti, ali da želimo naučiti lekciju iz prošlosti i graditi nove temelje za novu budućnost. Hrvatska i Srbija su dvije susjedne zemlje. Njihova budućnost je u Evropskoj uniji. Učinit ćemo sve da se odnosi u potpunosti normaliziraju između Srbije i Hrvatske i da Hrvatska, kao zemlja kandidat, koja pregovara sa Evropskom unijom, učini sve da pomogne da se dođe do trajne političke stabilizacije u našem jugoistočnom susjedstvu. Ratne rane su još friške i treba puno strpljenja. Škabrnja je jedno traumatsko mjesto novije hrvatske povijesti, gdje je na jedan divljački način ubijeno više od 80 ljudi. Velika većina naših ljudi su vjernici. Treba oprostiti i ne zaboraviti, ali graditi i ići dalje. Mislim da ovakvi incidenti nisu dobri i da oni neće vratiti kotač povijesti unatrag. Mi trebamo učiniti sve da se dođe do međusobnog razumijevanja. Trebamo zaliječiti rane koje su ostale iz rata. To sam rekao kao prvu i najvažniju temu i u susretu sa premijerom Koštunicom i predsjednikom Tadićem. Moramo riješiti pitanje nestalih osoba. Ima ih još 1200. Sve te obitelji se nadaju da su možda njihovi najdraži živi. Nada umire posljednja i oni imaju pravo na istinu.
RSE: Kada ste Radiju Slobodna Evropa dali interview prošle godine, pitala sam vas do kada će djeca u Vukovaru, srpske i hrvatske nacionalnosti, pohađati odvojene vrtiće, osnovne škole, gimnazije. Školska godina je završila. Da li se nešto promijenilo?
SANADER: Promijenilo se utoliko što postoji apsolutna spremnost od strane hrvatske Vlade da se ne getoizira nikoga. Kada je riječ o predstavnicima srpske nacionalne manjine, još uvijek misle da je možda bolje ovako. Mi smatramo da to nije dobro i smatramo da djecu treba integrirati, a ne da odmalena idu u neke odvojene škole.
RSE: Vaša izjava tijekom posjeta Beograda da se status Kosova ne može riješiti bez suglasnosti Beograda, izazvala je reakcije na Kosovu, uglavnom negativne. Možete li pojasniti izjavu?
SANADER: Mislim da je ta izjava apsolutno u redu. Znam da je neki na Kosovu neće razumjeti, ali pozivam i njih da shvate da su u ovom trenutku međusobni pregovori između Beograda i Prištine jedini način rješenja krize. Nije dobro bude li se nametalo rješenje. Moraju se u tim razgovorima priznati realnosti. Prema tome, nitko ne može doći u pregovore sa nekim zahtjevima koji odudaraju od realnosti. U tom smislu, bez razgovora s Beogradom, ne može biti rješenja.
RSE: Most Neum-Pelješac još uvijek je bolna točka u odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hoće li se most graditi?
SANADER: Hoće. Most mora poštovati dva načela. Mi ćemo ih poštovati. Jedno načelo je da Hrvatska ima pravo spojiti svoja dva teritorija. Tim pravom ne smije ugroziti pravo druge države na nesmetan prolaz. Bosna i Hercegovina ima pravo na nesmetan prolaz. Mi ćemo graditi most na način da će biti poštovana oba prava.
RSE: Neizbježno pitanje - evropski političari ponavljaju -vrata Evrope, državama jugoistoka Evrope, ostaju otvorena. Od zemalja bivše Jugoslavije, Hrvatske je najdalje otišla. Kada realno očekujete Hrvatsku u Evropskoj uniju? Kakva je poruka ostalima državama?
SANADER: Mislim da ujedinjena Evropa nema šanse ukoliko u njoj ne budu sve evropske zemlje. Budućnost Evropske unije mora uključivati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. I u tom smislu, bilo ko drugi, ko bi išao sa drugom tezom, mislim da ne bi bio u pravu. To će se dogoditi kada svi ispune uvjete. Hrvatska je daleko ispred svih, ali to ne može biti obeshrabrujuće za ostale. To samo može biti ohrabrujuće za ostale jer će vidjeti da ako se Hrvatska mogla sa reformskom politikom uputiti prema punopravnom članstvu u Evropsku uniju, to znači da se ta reformska politika isplati i da i mi to moramo učiniti.
RSE: Koja je to godina?
SANADER: Bilo bi lijepo kada bi hrvatski građani mogli sudjelovati na izborima za Evropski parlament u lipnju 2009. godine. Hoćemo li to ostvariti, vidjet ćemo.
SANADER: Današnji potpis je iznimno važan. Svjedoči i o opredijeljenosti obje države za punom primjenom vladavine prava. Također svjedoči i o tome da su sa crnogorske strane spremni suočiti se sa onim što je bilo u prošlosti. Ne zbog toga da živimo u prošlosti, nego da na temelju prošlosti gradimo nove odnose u budućnosti.
RSE: Odnosi Hrvatske i Srbije sve su bolji na političkom i gospodarskom planu. Prošli tjedan ste bili u Srbiji. Srpski predsjednik Tadić, u posljednjih mjesec dana, dva puta u Hrvatskoj. No, na terenu stvari nisu tako glamurozne. Sve su češći incidenti i tenzija između srpskih povratnika i domicilnih Hrvata. Vlast reagira, ali zašto se ti incidenti događaju? Kako tumačite taj raskorak između visoke politike i stvarnog života? Da li je nacionalizam još živ u Hrvatskoj?
SANADER: Treba reći da incidenti nisu učestali u zadnje vrijeme. Nakon dugo vremena ovo je prvi incident. Stvar je puno bolja nego što izgleda. Naravno da bi smo svi željeli da ne bude incidenata i na tome ćemo raditi. Budućnost je pred nama. Treba graditi nove odnose, ne zaboravljajući prošlost. U Beogradu, kada smo otvarali novi granični prijelaz između Srbije i Hrvatske u Bajakovu, i premijer Koštunica i ja smo imali slične poruke. Moja poruka je bila da nećemo zaboraviti što je bilo u prošlosti, ali da želimo naučiti lekciju iz prošlosti i graditi nove temelje za novu budućnost. Hrvatska i Srbija su dvije susjedne zemlje. Njihova budućnost je u Evropskoj uniji. Učinit ćemo sve da se odnosi u potpunosti normaliziraju između Srbije i Hrvatske i da Hrvatska, kao zemlja kandidat, koja pregovara sa Evropskom unijom, učini sve da pomogne da se dođe do trajne političke stabilizacije u našem jugoistočnom susjedstvu. Ratne rane su još friške i treba puno strpljenja. Škabrnja je jedno traumatsko mjesto novije hrvatske povijesti, gdje je na jedan divljački način ubijeno više od 80 ljudi. Velika većina naših ljudi su vjernici. Treba oprostiti i ne zaboraviti, ali graditi i ići dalje. Mislim da ovakvi incidenti nisu dobri i da oni neće vratiti kotač povijesti unatrag. Mi trebamo učiniti sve da se dođe do međusobnog razumijevanja. Trebamo zaliječiti rane koje su ostale iz rata. To sam rekao kao prvu i najvažniju temu i u susretu sa premijerom Koštunicom i predsjednikom Tadićem. Moramo riješiti pitanje nestalih osoba. Ima ih još 1200. Sve te obitelji se nadaju da su možda njihovi najdraži živi. Nada umire posljednja i oni imaju pravo na istinu.
RSE: Kada ste Radiju Slobodna Evropa dali interview prošle godine, pitala sam vas do kada će djeca u Vukovaru, srpske i hrvatske nacionalnosti, pohađati odvojene vrtiće, osnovne škole, gimnazije. Školska godina je završila. Da li se nešto promijenilo?
SANADER: Promijenilo se utoliko što postoji apsolutna spremnost od strane hrvatske Vlade da se ne getoizira nikoga. Kada je riječ o predstavnicima srpske nacionalne manjine, još uvijek misle da je možda bolje ovako. Mi smatramo da to nije dobro i smatramo da djecu treba integrirati, a ne da odmalena idu u neke odvojene škole.
RSE: Vaša izjava tijekom posjeta Beograda da se status Kosova ne može riješiti bez suglasnosti Beograda, izazvala je reakcije na Kosovu, uglavnom negativne. Možete li pojasniti izjavu?
SANADER: Mislim da je ta izjava apsolutno u redu. Znam da je neki na Kosovu neće razumjeti, ali pozivam i njih da shvate da su u ovom trenutku međusobni pregovori između Beograda i Prištine jedini način rješenja krize. Nije dobro bude li se nametalo rješenje. Moraju se u tim razgovorima priznati realnosti. Prema tome, nitko ne može doći u pregovore sa nekim zahtjevima koji odudaraju od realnosti. U tom smislu, bez razgovora s Beogradom, ne može biti rješenja.
RSE: Most Neum-Pelješac još uvijek je bolna točka u odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hoće li se most graditi?
SANADER: Hoće. Most mora poštovati dva načela. Mi ćemo ih poštovati. Jedno načelo je da Hrvatska ima pravo spojiti svoja dva teritorija. Tim pravom ne smije ugroziti pravo druge države na nesmetan prolaz. Bosna i Hercegovina ima pravo na nesmetan prolaz. Mi ćemo graditi most na način da će biti poštovana oba prava.
RSE: Neizbježno pitanje - evropski političari ponavljaju -vrata Evrope, državama jugoistoka Evrope, ostaju otvorena. Od zemalja bivše Jugoslavije, Hrvatske je najdalje otišla. Kada realno očekujete Hrvatsku u Evropskoj uniju? Kakva je poruka ostalima državama?
SANADER: Mislim da ujedinjena Evropa nema šanse ukoliko u njoj ne budu sve evropske zemlje. Budućnost Evropske unije mora uključivati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. I u tom smislu, bilo ko drugi, ko bi išao sa drugom tezom, mislim da ne bi bio u pravu. To će se dogoditi kada svi ispune uvjete. Hrvatska je daleko ispred svih, ali to ne može biti obeshrabrujuće za ostale. To samo može biti ohrabrujuće za ostale jer će vidjeti da ako se Hrvatska mogla sa reformskom politikom uputiti prema punopravnom članstvu u Evropsku uniju, to znači da se ta reformska politika isplati i da i mi to moramo učiniti.
RSE: Koja je to godina?
SANADER: Bilo bi lijepo kada bi hrvatski građani mogli sudjelovati na izborima za Evropski parlament u lipnju 2009. godine. Hoćemo li to ostvariti, vidjet ćemo.