Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou, a zbog toga ne može provesti Bolonjsku deklaraciju i izvršiti reformu obrazovanja, ocijenio je ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović. Razlog za ovakvo stanje Halilović vidi u dva različita koncepta za reformu u ovoj oblasti:
«Prema jednom konceptu treba uspostaviti okvir na državnom nivou, a odgovornost mora ostati na entitetima, odnosno kantonima. Prema drugom konceptu država mora preuzeti glavnu ulogu i odgovornost za visoko obrazovanje i potrebno je donijeti samo jedan zakon o visokom obrazovanju, zakon na državnom nivou. Između ova dva koncepta ne postoji srednje rješenje, a rezultat je žalostan. Obrazovanje u jednoj državi mora biti jedinstveno uređeno. Drugo, država mora ispuniti obaveze reforme visokog obrazovanja poštujući principe Bolonjske deklaracije. I treće, država mora ispuniti obaveze iz Lisabonske konvencije, a što znači da mora imati državni informativni centar, što omogućava priznavanje diploma studentima.»
Profesor Tuzlanskog univerziteta i član Sindikata visokog obrazovanja Edin Delić kaže da posljednja ponuđena verzija zakona ne rješava nijedan od suštinskih problema sa kojim se suočava visoko obrazovanje u BiH:
«Ovdje je prisutna izrazita politizacija visokog obrazovanja umjesto depolitizacije u odnosu na sadašnje stanje. Ovaj zakon sadržava u aspektu osnivačkih prava i nadležnosti ovo sadašnje stanje kakvo imamo, a uvodi uplitanje još jednog novog, državnog nivoa, što će dodatno zakomplicirati stvari. Mi ovdje, nažalost, nemamo afirmaciju profesionalizma, imamo afirmaciju upravo nacionalizma.»
Član radne grupe za izradu zakona iz Republike Srpske Mirko Banjac kaže:
«Mislim da je potpuno sada jasno da sve ono što ne funkcioniše u Federaciji želi da se ukine u RS-u, bez obzira kako to funkcioniše u RS-u. A s obzirom da sam danas potpuno jasno čuo da u Federaciji ne funkcioniše nikako, znači li to da RS treba da uđe u nešto što ovdje ne funkcioniše? Mi iz RS-a smo potpuno jasni da na nivou BiH treba urediti kriterijume i standarde i procedure, urediti visoko obrazovanje na način kako je ono uređeno u svijetu, a da se provedba ostavi tamo gdje je ona ustavno utemeljena, a to je entitet.»
Prijedlog zakona o visokom obrazovanju, koji već tri godine poslanici državnog parlamenta vraćaju na dorade i izmjene Vijeću ministara, prema najavama ministra Halilovića, pred parlamentarcima će se naći do kraja ovog mjeseca.
«Prema jednom konceptu treba uspostaviti okvir na državnom nivou, a odgovornost mora ostati na entitetima, odnosno kantonima. Prema drugom konceptu država mora preuzeti glavnu ulogu i odgovornost za visoko obrazovanje i potrebno je donijeti samo jedan zakon o visokom obrazovanju, zakon na državnom nivou. Između ova dva koncepta ne postoji srednje rješenje, a rezultat je žalostan. Obrazovanje u jednoj državi mora biti jedinstveno uređeno. Drugo, država mora ispuniti obaveze reforme visokog obrazovanja poštujući principe Bolonjske deklaracije. I treće, država mora ispuniti obaveze iz Lisabonske konvencije, a što znači da mora imati državni informativni centar, što omogućava priznavanje diploma studentima.»
Profesor Tuzlanskog univerziteta i član Sindikata visokog obrazovanja Edin Delić kaže da posljednja ponuđena verzija zakona ne rješava nijedan od suštinskih problema sa kojim se suočava visoko obrazovanje u BiH:
«Ovdje je prisutna izrazita politizacija visokog obrazovanja umjesto depolitizacije u odnosu na sadašnje stanje. Ovaj zakon sadržava u aspektu osnivačkih prava i nadležnosti ovo sadašnje stanje kakvo imamo, a uvodi uplitanje još jednog novog, državnog nivoa, što će dodatno zakomplicirati stvari. Mi ovdje, nažalost, nemamo afirmaciju profesionalizma, imamo afirmaciju upravo nacionalizma.»
Član radne grupe za izradu zakona iz Republike Srpske Mirko Banjac kaže:
«Mislim da je potpuno sada jasno da sve ono što ne funkcioniše u Federaciji želi da se ukine u RS-u, bez obzira kako to funkcioniše u RS-u. A s obzirom da sam danas potpuno jasno čuo da u Federaciji ne funkcioniše nikako, znači li to da RS treba da uđe u nešto što ovdje ne funkcioniše? Mi iz RS-a smo potpuno jasni da na nivou BiH treba urediti kriterijume i standarde i procedure, urediti visoko obrazovanje na način kako je ono uređeno u svijetu, a da se provedba ostavi tamo gdje je ona ustavno utemeljena, a to je entitet.»
Prijedlog zakona o visokom obrazovanju, koji već tri godine poslanici državnog parlamenta vraćaju na dorade i izmjene Vijeću ministara, prema najavama ministra Halilovića, pred parlamentarcima će se naći do kraja ovog mjeseca.