Hrvatskog i srbijanskog predsjednika, Stipu Mesića i Borisa Tadića, u Kninu, na žestokoj vrućini, na blizu 40 stupnjeva Celzijusa, dočekalo je tek desetak znatiželjnika. Puno srdačniji doček je bio u Orliću pokraj Knina gdje je dvojicu predsjednika dočekalo oko 300 mještana, a tamo, u zaseoku Gojići, ugostio ih je Dmitar Gojko. On vjeruje da bi Mesićeva i Tadićeva posjeta mogla ubrzati povratak:
"Vjerujem da će ovaj susret djelovati na one koji su neodlučni da se vrate. A onima koji su se vratili, sigurno daje novu energiju, veći elan, volju za životom i vjeru u svjetliju budućnost."
A što je rekao dvojici predsjednika:
"Trebalo bi malo pomoći oživljavanje privrede, otvaranje novih radnih mjesta. Tu bi bio povratak mlađih ljudi i ovih koji sada ne rade. Ovo je ipak područje koje je dosta plodno."
Na problem, na koji ukazuje domaćin dvojice predsjednika, upirano je i na njihovom sastanku s kninskim Gradskim vijećem i s predstavnicima srpske manjine. Povratak izbjeglica u Knin, a u srpskoj zajednici kažu da je realno da ih se vrati još 4000, i egzistencija današnjih stanovnika Knina usko je vezana za ekonomsku situaciju, kaže nam predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Kninu, Dragan Jerković:
"Očekivali smo jedan veći broj povratnika ali moramo uzeti u obzir i one objektivne okolnosti zbog kojih ljudi nisu u mogućnosti da se vrate. Poslije povratka imovine, poslije obnavljanja kuća, jedan od osnovnih sadašnjih problema su ekonomski odnosi. Taj dio ekonomskih odnosa ne treba rješavati grad, nego država. Ne može se neko vratiti ako nema od čega živjeti."
No, što grad može napraviti na poboljšanju gospodarske situacije? Odgovara nam predsjednik Gradskog vijeća, Željko Šimunac:
"Naš projekt u gradu Kninu, koji će uskoro biti realiziran, je otvaranje poduzetničke zone. Nadamo se da će poduzetnici prepoznati šansu i da će biti otvoreno preko stotinjak radnih mjesta."
Radna mjesta nisu samo pitanje egzistencije, nego i ravnopravnosti. Jerković nam je iznio podatak da od 33 zaposlena u gradskom poglavarstvu nema ni jednog srpske nacionalnosti:
"Nije problem u tome, već u neotvaranju radnih mjesta. Ne može gradonačelnik, niti direktor jednog poduzeća, otpustiti radnike da bi primio nekoga iz manjinske zajednice. Opći problem u Kninu je nezaposlenost."
Željko Šimunac, iz HDZ-a, tvrdi da će se ispoštovati zakonske odredbe kad su u pitanju prava nacionalnih manjina:
"Za svako radno mjesto, koje se bude otvaralo u gradskim poduzećima, gradske strukture će voditi računa da se ispoštuje Zakon o pravima nacionalni manjina.", kaže Šimunac i dodaje:
"Gradska uprava, Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće će učiniti sve da omogući ljudima što bezbrižniji povratak. U Kninu su sve kuće vraćene vlasnicima. Jedina prepreka je ta što ljudi nemaju od čega živjeti kada se vrate."
Uprkos nekim političkim problemima, kao što je sastavljanje gradske vlasti samo od stranaka s hrvatskim predznakom, bez Samostalne srpske demokratske stranke, koja je dobila najviše mandata na izborima, Knin je, tvrdi nam Dragan Jerković, primjer suživota:
"Građani Hrvatske svih nacionalnosti skupa odlaze u kafiće, skupa se druže, skupa razgovaraju, što je primjer za ostale gardove. Imali smo možda i sreću što je u ovaj grad došlo stanovništvo iz susjedne Bosne, koje je dosta razumno, pa nacionalnih ekscesa gotovo da i nema."
Vrijednost suživota je u dvije riječi sažeo Mesićev i Tadićev domaćin, Dmitar Gojko:
"Moraju ljudi uvažavati jedni druge. Dobri susjedi, dobri odnosi - slađi život."
"Vjerujem da će ovaj susret djelovati na one koji su neodlučni da se vrate. A onima koji su se vratili, sigurno daje novu energiju, veći elan, volju za životom i vjeru u svjetliju budućnost."
A što je rekao dvojici predsjednika:
"Trebalo bi malo pomoći oživljavanje privrede, otvaranje novih radnih mjesta. Tu bi bio povratak mlađih ljudi i ovih koji sada ne rade. Ovo je ipak područje koje je dosta plodno."
Na problem, na koji ukazuje domaćin dvojice predsjednika, upirano je i na njihovom sastanku s kninskim Gradskim vijećem i s predstavnicima srpske manjine. Povratak izbjeglica u Knin, a u srpskoj zajednici kažu da je realno da ih se vrati još 4000, i egzistencija današnjih stanovnika Knina usko je vezana za ekonomsku situaciju, kaže nam predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Kninu, Dragan Jerković:
"Očekivali smo jedan veći broj povratnika ali moramo uzeti u obzir i one objektivne okolnosti zbog kojih ljudi nisu u mogućnosti da se vrate. Poslije povratka imovine, poslije obnavljanja kuća, jedan od osnovnih sadašnjih problema su ekonomski odnosi. Taj dio ekonomskih odnosa ne treba rješavati grad, nego država. Ne može se neko vratiti ako nema od čega živjeti."
No, što grad može napraviti na poboljšanju gospodarske situacije? Odgovara nam predsjednik Gradskog vijeća, Željko Šimunac:
"Naš projekt u gradu Kninu, koji će uskoro biti realiziran, je otvaranje poduzetničke zone. Nadamo se da će poduzetnici prepoznati šansu i da će biti otvoreno preko stotinjak radnih mjesta."
Radna mjesta nisu samo pitanje egzistencije, nego i ravnopravnosti. Jerković nam je iznio podatak da od 33 zaposlena u gradskom poglavarstvu nema ni jednog srpske nacionalnosti:
"Nije problem u tome, već u neotvaranju radnih mjesta. Ne može gradonačelnik, niti direktor jednog poduzeća, otpustiti radnike da bi primio nekoga iz manjinske zajednice. Opći problem u Kninu je nezaposlenost."
Željko Šimunac, iz HDZ-a, tvrdi da će se ispoštovati zakonske odredbe kad su u pitanju prava nacionalnih manjina:
"Za svako radno mjesto, koje se bude otvaralo u gradskim poduzećima, gradske strukture će voditi računa da se ispoštuje Zakon o pravima nacionalni manjina.", kaže Šimunac i dodaje:
"Gradska uprava, Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće će učiniti sve da omogući ljudima što bezbrižniji povratak. U Kninu su sve kuće vraćene vlasnicima. Jedina prepreka je ta što ljudi nemaju od čega živjeti kada se vrate."
Uprkos nekim političkim problemima, kao što je sastavljanje gradske vlasti samo od stranaka s hrvatskim predznakom, bez Samostalne srpske demokratske stranke, koja je dobila najviše mandata na izborima, Knin je, tvrdi nam Dragan Jerković, primjer suživota:
"Građani Hrvatske svih nacionalnosti skupa odlaze u kafiće, skupa se druže, skupa razgovaraju, što je primjer za ostale gardove. Imali smo možda i sreću što je u ovaj grad došlo stanovništvo iz susjedne Bosne, koje je dosta razumno, pa nacionalnih ekscesa gotovo da i nema."
Vrijednost suživota je u dvije riječi sažeo Mesićev i Tadićev domaćin, Dmitar Gojko:
"Moraju ljudi uvažavati jedni druge. Dobri susjedi, dobri odnosi - slađi život."