Dženana HALIMOVIC, Radovan BOROVIC
Bosna i Hercegovina uvela je 40 posto carinske stope na mlijeko i mliječne prerađevine, te meso i mesne prerađevine koje sa uvoze iz Srbije i Crne Gore. Ova mjera jednaka je onoj kakva je prošle godine uvedena za iste proizvode porijeklom iz Republike Hrvatske. Carinske stope uvedene su kako bi se zaštitili domaći poljoprivredni proizvođači, jer je primjenom Ugovora o slobodnoj trgovini došlo do prekomjernog uvoza ovih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, kaže pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sabrija Šerifović:„To se u prvom redu odnosi na meso peradi i mi računamo da će, makar se radi o 40 posto od ukupne carinske stope, to olakšati život i rad naših peradara dok ne zaključimo jedinstveni ugovor o slobodnoj trgovini CEFTA, kada ćemo pokušati da u pregovorima poboljšamo poziciju Bosne i Hercegovine, bar kad je riječ o poljoprivrednim proizvodima.“
Udruženje poljoprivrednika u BiH podržalo je ovakvu odluku Vijeća ministara. No, nadaju se da je carinska stopa od 40 posto tek početak, ističe predsjednik Udruženja, Ranko Bakić:
„Mi zahtjevamo uvođenje 100 posto carina i prema Republici Hrvatskoj i SiCG, jer jedino tako se može zaštiti domaća proizvodnja. Ima i drugi način, a to je da se uvedu subvencije u onom iznosu kako su subvencionirani poljoprivredni proizvođači u tim zemljama.“
Za subvencioniranje poljoprivrednih proizvođača, Federacija BiH danas izdvaja 28, a Republika Srpska 41 milion konvertibilnih maraka. S druge strane, Srbija izdvaja 7,5 milijardi dinara, a Hrvatska 600 miliona konvertibilnih maraka za istu namjenu, što jasno ukazuje na nekonkurentan odnos Bosne i Hercegovine. Podršku uvođenju carina na mliječne i mesne proizvode iz Srbije i Crne Gore pozdravljaju i u Republici Srpskoj, iako vjeruju kako to rješenje neće mnogo zaštititi domaće proizvođače. Predsjednik privredne komore RS Mladen Mičić:
„To će samo da plati potrošač. A s aspekta prihoda u budžet, to je beznačajno. Drugo, zašto se jednom ne sjedne i ne napravi kvalitetan program zaštite domaće proizvodnje. Mi imamo pet prijedloga koji su kvalitetniji i svaki je bolji od ovoga što se radi. Ovdje se samo narušavaju dobrosusjedski odnosi.“
Iz Srbije i Crne Gore, kojoj će danas zvanično biti upućena odluka Vijeća ministara BiH, se ipak ne očekuju kontramjere, kažu u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Pored toga što su ih bh. vlasti i ranije upozoravale na mogućnost uvođenja carine, jedan od razloga je i to što pokrivenost uvoza izvozom u oblasti poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini iznosi tek 10 posto, što znaju i Srbija i Crna Gora, napominje Sabrija Šerifović:
„Mi ne očekujemo da će, kao neka vrsta kontramjere, Srbije i Crna Gora uvesti nove vancarinske barijere jer već do sada ima dosta tih barijera koje mi, jedan dio otklanjamo, a jedan dio ostaje za duži period.“
Zbog zaštitnih mjera koje susjedne zemlje imaju prema uvozu iz Bosne i Hercegovine, uvođenje carinske stope od 40 posto je nužno, s obzirom da ugovori o slobodnoj trgovini štete bh. privredi, tvrdi predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac:
„Jednostavno ti ugovori o slobodnoj trgovini ne štite proizvođače u Bosni i Hercegovini nego štite Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru od Evrope i svijeta pri uvozu u BiH, tako da su oni u izuzetno povlaštenom položaju, a mi smo kao nekakva njihova prodavnica gdje oni mogu prodati sve što imaju i što hoće, i što nemaju i što uvezu iz inostranstva.“
Parcijalna zaštita nije rješenje jer su u Bosni i Hercegovini, Ugovorima o slobodnoj trgovini, pogođene mnoge industrijske grane. Jedinstven program zaštite neophodan je i zbog budućih ugovora o slobodnoj trgovini koji tek treba da budu potpisani u okviru CEFTE, jer će u protivnom vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine, koji je već dostigao 7,5 milijardi konvertibilnih maraka, iz godine u godinu rasti.
* * * * *
U Beogradu ocenjuju da BiH, odlukom da ukine carinske olakšice za određene proizvode iz Srbije, krši bilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini i principe na kojoj je zasnovana zona slobodne trgovine. Ukoliko se ne pronađe rešenje koje će štiti primjenu bilateralnog sporazuma, iz Beograda najavljuju recipročnu meru.
Srbija je u Bosnu i Hercegovinu godišnje uvozila hrane u vrednosti od oko 200 miliona dolara. Procena je da će, zbog ovakvog stava Bosne i Hercegovine, doći do značajnog pada izvoza ovih proizvoda koji danas čine preko 30 odsto ukupnog izvoza iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga je Vlada Srbije predložila da obe strane povuku sporne odluke i da se Bosna i Hercegovina obaveže da više neće nešto slično učiniti. Ukoliko Bosna i Hercegovina ne prihvati ovo rešenje, zatražiće se pomoć Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, kako bi na taj način bila zaštićena primena potpisanog sporazuma, kaže u izjavi za RSE ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić:
«Jednostavno, radi se o jednom nefer postupku, ali to nije prvi postupak. To se već ponavlja i postaje sistemski problem za ceo region. Mi ćemo sada pokrenuti oštrije komunikacije u tom pogledu sa BiH, i uz posredstvo Evropske Unije i Pakta za stabilnost.»
RSE: Hoće li biti recipročnih mera?
PARIVODIĆ: Ja nisam sklon merama retorzije, ali svakako da će to možda morati da bude poslednja mera.
Najnoviji potez vlasti Bosne i Hercegovine samo dalje zaoštrava režim uvoza nekih proizvoda iz Srbije i treba naglasiti da su carine u iznosu u proseku od oko 40 odsto zaista neprimerene duhu sporazuma o slobodnoj trgovini čija je implementacija od početka bila opterećena problemima, ističe za RSE Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije:
«Za meso i klanične proizvode nova carinska stopa će biti otprilike 24 posto, jer puna carina u Bosni i Hercegovini iznosi 58,42 posto. Za mleko i prerađevine to će iznositi negde oko osam posto carina, a za kobasičarske proizvode će to iznositi 32 posto. Dakle, to je sve u proseku, a to će, znači, biti dosta iscrpljujuće za naše privrednike.»
Povećanje carinske stope se uglavnom ne ugrađuje u izvozne cene, pa su cene mnogih proizvoda u Bosni i Hercegovini više nego na domaćem tržištu. Jedan od desetak izvoznika pogođenih ovom odlukom je novosadska industrija mesa Neoplanta. Direktor Momir Jovanović se stoga zalaže za recipročnu meru:
«Jedino bi ispravno bilo reciprocitet. Ja ne tražim ništa drugo za mene što ne važi za njihove klaničare u Srbiji. To jest, mi se pitamo, zato što mi više izvozimo nego što oni nama prodaju, da li mi onda da prihvatamo te podređene položaje ili ne. To je pitanje i politike, a ja sam privrednik, ali moram da kažem da je ovo ipak jedna nepravda prema proizvođačima iz Srbije, nije bitno je li meso ili mlečni proizvodi, mesarski proizvodi. Dodavanje tih carina, dadžbina, prelevmana, mi više nismo konkurentni.»
«Otišla su dva kamiona. Kako će se proda, ne znam.»
«Teško će to ići. Moje su cene iste, ali prodajne cene su porasle za te dodatne dadžbine.»
Budući da je Srbija sada samostalna država, privrednici i nadležni u vladi smatraju da dve države trebaju što pre da rasprave sporna pitanja, kako negativne posledice ne bi bile veće i na jednoj i na drugoj strani, ali i ugroženo pitanje egzistencije za one slobodne trgovine i ekonomski prosperitet regiona.