Priča o referendumu u Republici Srpskoj je završena, saopštio je danas Savez nezavisnih socijaldemokrata oglašavajući se povodom izjave predsjednika ove stranke Milorada Dodika o mogućnosti raspisivanja referenduma za otcjepljenje ovog entiteta od Bosne i Hercegovine. Prema riječima sekretara Sekretarijata ove stranke Rajka Vasića, Dodik je u svojoj izjavi govorio o teoretskim demokratskim mogućnostima za rješavanje problema u ovom dijelu Evrope:
«Kad kažem 'smatramo završenim', ne mislim da se povlačimo iz te priče i ne mislimo da krivicu prihvatamo na svoja leđa. Mi smo uvijek otvoreni za razgovore, pa i o referendumu, naravno. Priču o referendumu treba završiti samo jednom činjenicom - da se, deset godina nakon završetka rata, narodi u Bosni i Hercegovini još uvijek mrze, da još uvijek postoje podjele, da je još uvijek država kriminalizovana, da još uvijek postoje ratni ciljevi. Na to se ne mogu zatvarati oči.»
Poslanik Stranke demokratske akcije u Skupštini RS-a Tarik Sadović navodi moguće razloge promjene mišljenja u Savezu nezavisnih socijaldemokrata da je priča o referendumu u Republici Srpskoj završena:
«Mislim da su ozbiljne prijetnje koje su došle iz Ureda Visokog predstavnika da će iskoristiti bez oklijevanja svoja Bonska ovlaštenja na nekin način utjecale da se oni povuku, da u jednom vrlo pomirljivom tonu kažu da nisu mislili ono što su rekli.»
Kometarišući upozorenje iz Ureda Visokog predstavnika da Međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te da je Visoki predstavnik spreman bez oklijevanja upotrijebiti Bonske ovlasti, ukoliko bi to bilo potrebno, sekretar Sekretarijata socijaldemokrata Rajko Vasić je rekao:
«Mi smo prevelika i preozbiljna stranka da bi svaki službenik Međunarodne zajednice mogao da javno zahtjeva objašnjenje od gospodina Dodika.»
U Uredu Visokog predstavnika danas nisu željeli da tumače izjavu Kristijana Švarc-Šilinga, prvog čovjeka ove međunarodne institucije, koju je dao tokom posjete Beogradu, o upotrebi Bonskih ovlasti, koje su, u praksi, do sada značile smjenu visokih dužnosnika. Portparol OHR-a Sanela Tunović:
«Mi u ovom trenutku zaista ne možemo nagađati šta bi se moglo desiti ili se ne bi moglo desiti u narednih nekoliko dana.»
Prema pravilima Centralne izborne komisije BiH svaki predsjednik političke stranke, za ovjeru na učešću na izborima, mora potpisati izjavu o dosljednom poštovanju Dejtonskog sporazuma i Anexa IV, odnosno Ustava BiH. Član Centralne izborne komisije Lidija Korać pojašnjava kakve posljedice može imati lider SNSD-a Milorad Dodik, ali i svi drugi u slučaju da su prekršili Ustav:
«Ukoliko postoji ovakva izjava gospodina Dodika i ukoliko Izborna komisija bude imala sve materijalne dokaze da postoji jedna takva izjava, od dana ovjere, znači od jučer, kada je SNSD ovjeren za učešće na općim izborima 2006. godine, Centralna izborna komisija će pratiti aktivnosti te političke stranke i političko djelovanje predsjednika te stranke. Ukoliko bude izjava koje budu u suprotnosti sa potpisanom izjavom, odnosno u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i sa Aneksom IV tog sporazuma, Izborna komisija ima ovlasti da poduzme odgovarajuće mjere. Jedna od tih sankcija koja se može izreći, naravno u postupku i temeljem materijalnih dokaza, jeste i povlačenje ovjere političke stranke za učešće na izborima.»
Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka kaže da su, prema Ustavu BiH, entiteti unutrašnje administrativne jedinice države BiH i da je u nadležnosti države da očuva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine:
«Referendume mogu raspisivati odgovarajući nivoi vlasti samo o pitanjima iz svoje nadležnosti. Referendum o eventualnom državnom osamostaljenju Republike Srpske, to je apsolutno izvan nadležnosti entiteta i to je pitanje o kome odlučuje država Bosna i Hercegovina. Prema tome, apsolutno bi bilo ilegalno preduzimati bilo kakve aktivnosti u tom pravcu.»
U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da će pomno analizirati sve izjave predstavnika političkih partija u predizbornoj kampanji, što bi trebala biti jasna poruka svima da moraju voditi računa šta, gdje i kada izjavljuju. U suprotnom, Centralna izborna komisija ima mandat i pune zakonske ovlasti da povuče ovjeru političke stranke za učešće na izborima.
«Kad kažem 'smatramo završenim', ne mislim da se povlačimo iz te priče i ne mislimo da krivicu prihvatamo na svoja leđa. Mi smo uvijek otvoreni za razgovore, pa i o referendumu, naravno. Priču o referendumu treba završiti samo jednom činjenicom - da se, deset godina nakon završetka rata, narodi u Bosni i Hercegovini još uvijek mrze, da još uvijek postoje podjele, da je još uvijek država kriminalizovana, da još uvijek postoje ratni ciljevi. Na to se ne mogu zatvarati oči.»
Poslanik Stranke demokratske akcije u Skupštini RS-a Tarik Sadović navodi moguće razloge promjene mišljenja u Savezu nezavisnih socijaldemokrata da je priča o referendumu u Republici Srpskoj završena:
«Mislim da su ozbiljne prijetnje koje su došle iz Ureda Visokog predstavnika da će iskoristiti bez oklijevanja svoja Bonska ovlaštenja na nekin način utjecale da se oni povuku, da u jednom vrlo pomirljivom tonu kažu da nisu mislili ono što su rekli.»
Kometarišući upozorenje iz Ureda Visokog predstavnika da Međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te da je Visoki predstavnik spreman bez oklijevanja upotrijebiti Bonske ovlasti, ukoliko bi to bilo potrebno, sekretar Sekretarijata socijaldemokrata Rajko Vasić je rekao:
«Mi smo prevelika i preozbiljna stranka da bi svaki službenik Međunarodne zajednice mogao da javno zahtjeva objašnjenje od gospodina Dodika.»
U Uredu Visokog predstavnika danas nisu željeli da tumače izjavu Kristijana Švarc-Šilinga, prvog čovjeka ove međunarodne institucije, koju je dao tokom posjete Beogradu, o upotrebi Bonskih ovlasti, koje su, u praksi, do sada značile smjenu visokih dužnosnika. Portparol OHR-a Sanela Tunović:
«Mi u ovom trenutku zaista ne možemo nagađati šta bi se moglo desiti ili se ne bi moglo desiti u narednih nekoliko dana.»
Prema pravilima Centralne izborne komisije BiH svaki predsjednik političke stranke, za ovjeru na učešću na izborima, mora potpisati izjavu o dosljednom poštovanju Dejtonskog sporazuma i Anexa IV, odnosno Ustava BiH. Član Centralne izborne komisije Lidija Korać pojašnjava kakve posljedice može imati lider SNSD-a Milorad Dodik, ali i svi drugi u slučaju da su prekršili Ustav:
«Ukoliko postoji ovakva izjava gospodina Dodika i ukoliko Izborna komisija bude imala sve materijalne dokaze da postoji jedna takva izjava, od dana ovjere, znači od jučer, kada je SNSD ovjeren za učešće na općim izborima 2006. godine, Centralna izborna komisija će pratiti aktivnosti te političke stranke i političko djelovanje predsjednika te stranke. Ukoliko bude izjava koje budu u suprotnosti sa potpisanom izjavom, odnosno u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i sa Aneksom IV tog sporazuma, Izborna komisija ima ovlasti da poduzme odgovarajuće mjere. Jedna od tih sankcija koja se može izreći, naravno u postupku i temeljem materijalnih dokaza, jeste i povlačenje ovjere političke stranke za učešće na izborima.»
Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka kaže da su, prema Ustavu BiH, entiteti unutrašnje administrativne jedinice države BiH i da je u nadležnosti države da očuva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine:
«Referendume mogu raspisivati odgovarajući nivoi vlasti samo o pitanjima iz svoje nadležnosti. Referendum o eventualnom državnom osamostaljenju Republike Srpske, to je apsolutno izvan nadležnosti entiteta i to je pitanje o kome odlučuje država Bosna i Hercegovina. Prema tome, apsolutno bi bilo ilegalno preduzimati bilo kakve aktivnosti u tom pravcu.»
U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da će pomno analizirati sve izjave predstavnika političkih partija u predizbornoj kampanji, što bi trebala biti jasna poruka svima da moraju voditi računa šta, gdje i kada izjavljuju. U suprotnom, Centralna izborna komisija ima mandat i pune zakonske ovlasti da povuče ovjeru političke stranke za učešće na izborima.