Iz stana u sarajevskom naselju Dobrinja, 12. juna 1992. godine, naoružane osobe odvele su Nedeljka S. Njegova supruga Milena bila je svjedokom. U serijalu «Otisci», koji je radila produkcijska kuća XY films, ona kaže:
«Trojica su upala naoružana. Rekli su:’Mi smo vojna policija, trebamo da pretresemo stan.’ Pretresli su, ništa nisu našli od naoružanja. I onda su rekli mužu:’Vi se spremite, idete na kraći informativni razgovor’.»
Deset godina nakon nestanka, Nedeljkovo tijelo je pronađeno na području koje je u to vrijeme kontrolisala Vojska RS-a, jer je bilo razmijenjeno.
Novinar magazina «Slobodna Bosna» Mirsad Fazlić je u tekstu, objavljenom u posljednjem broju ovog magazina, sudbinu stradanja Srba tokom rata u Sarajevu opisao kao užasnu. Brojke nestalih variraju od izvora do izvora, no haški dokumenti, temeljeni na podacima tadašnjeg centra službi bezbjednbosti, bili su im osnovna vodilja. O motivima zvjerskih ubistava Fazlić kaže:
«Kada govorimo o Sarajevu, koje je u vrijeme rata imalo svega četiri gradske općine, i to ispresijecane ratnim linijama, procjene su da je tu stradalo između 250 i 300 ljudi srpske nacionalnosti. Uglavnom, radi se o ubistvima iz koristoljublja - da bi se došlo do imovine tih ljudi, do stanova itd.»
Kako bi se utvrdilo na koji način su stradali Srbi tokom rata u Sarajevu, predstavnici Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS ponovo su zatražili od Ustavnog suda BiH da naredi federalnoj Vladi formiranje komisije. Premijer Federacije Ahmet Hadžipašić je u razgovorima sa predstavnicima Ureda visokog predstavnika dogovorio da u narednih 30 dana dostave izvještaj o sudbini svih nestalih osoba u Sarajevu, bez obzira na njihovu nacionalnost:
«Kazali smo da to neće biti izvještaj samo brojki, nego imena i prezima i podnesenih zahtjeva, podnesenih tih slučajeva, i da ćemo tokom razmatranja vlade analizirati i eventualna opstruiranja - od koga su došla, da li od nekoga od članova komisije, da li treba ojačati postojeće komisije i u kadrovskom i u finansijskom pogledu - mi smo spremni na to. Mi posmatramo nestale osobe bez nacionalnog i vjerskog predznaka.»
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović protivi se ovakvom načinu utvrđivanja sudbine nestalih:
«Mislim da je, prije svega, interes federalnoj vladi, institucijama vlasti da odgovori precizno i jasno na sva ta pitanja da bi eliminisala sve te moguće manipulacije, špekulacije, koje se onda čak, možda, i politički zloupotrebljavaju.»
Početkom 2004. godine Parlament BiH jednoglasno je usvojo prijedlog poslanice Jeline Đurković da se formira komisija za utvrđivanje istine o stradanjima svih građana u Sarajevu, pa tako i Srba, kako bi se otklonile sve dileme i manipulacije. S obzirom da je tri puta slala upit zbog nestavljanja ove tačke na dnevni red Parlamenta, Đurkovićeva tvrdi da se radi o opstrukciji od strane predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića:
«Tvrdim da to opstruiše predsjedavajući Savjeta ministara jer prijedlog o formiranju komisije - i sastava i finansija i metodologije - stoji kod ministra Kebe. I on je to već sve završio i samo treba da se stavi na dnevni red da Savjet ministara to odobri.»
Inače, sredinom rata u BiH, sarajevsko tužilaštvo podiglo je 16 optužnica i izreklo ukupno 33 godine i osam mjeseci zatvora za krivično djelo ubistva izvršenog na podmukao i svirep način, a koja su tretirala zločine počinjene nad sarajevskim Srbima. Tu je počela i završila svaka dalja istraga o sudbini, načinu stradanja i, konačno, broju ubijenih Srba u Sarajevu.
«Trojica su upala naoružana. Rekli su:’Mi smo vojna policija, trebamo da pretresemo stan.’ Pretresli su, ništa nisu našli od naoružanja. I onda su rekli mužu:’Vi se spremite, idete na kraći informativni razgovor’.»
Deset godina nakon nestanka, Nedeljkovo tijelo je pronađeno na području koje je u to vrijeme kontrolisala Vojska RS-a, jer je bilo razmijenjeno.
Novinar magazina «Slobodna Bosna» Mirsad Fazlić je u tekstu, objavljenom u posljednjem broju ovog magazina, sudbinu stradanja Srba tokom rata u Sarajevu opisao kao užasnu. Brojke nestalih variraju od izvora do izvora, no haški dokumenti, temeljeni na podacima tadašnjeg centra službi bezbjednbosti, bili su im osnovna vodilja. O motivima zvjerskih ubistava Fazlić kaže:
«Kada govorimo o Sarajevu, koje je u vrijeme rata imalo svega četiri gradske općine, i to ispresijecane ratnim linijama, procjene su da je tu stradalo između 250 i 300 ljudi srpske nacionalnosti. Uglavnom, radi se o ubistvima iz koristoljublja - da bi se došlo do imovine tih ljudi, do stanova itd.»
Kako bi se utvrdilo na koji način su stradali Srbi tokom rata u Sarajevu, predstavnici Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS ponovo su zatražili od Ustavnog suda BiH da naredi federalnoj Vladi formiranje komisije. Premijer Federacije Ahmet Hadžipašić je u razgovorima sa predstavnicima Ureda visokog predstavnika dogovorio da u narednih 30 dana dostave izvještaj o sudbini svih nestalih osoba u Sarajevu, bez obzira na njihovu nacionalnost:
«Kazali smo da to neće biti izvještaj samo brojki, nego imena i prezima i podnesenih zahtjeva, podnesenih tih slučajeva, i da ćemo tokom razmatranja vlade analizirati i eventualna opstruiranja - od koga su došla, da li od nekoga od članova komisije, da li treba ojačati postojeće komisije i u kadrovskom i u finansijskom pogledu - mi smo spremni na to. Mi posmatramo nestale osobe bez nacionalnog i vjerskog predznaka.»
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović protivi se ovakvom načinu utvrđivanja sudbine nestalih:
«Mislim da je, prije svega, interes federalnoj vladi, institucijama vlasti da odgovori precizno i jasno na sva ta pitanja da bi eliminisala sve te moguće manipulacije, špekulacije, koje se onda čak, možda, i politički zloupotrebljavaju.»
Početkom 2004. godine Parlament BiH jednoglasno je usvojo prijedlog poslanice Jeline Đurković da se formira komisija za utvrđivanje istine o stradanjima svih građana u Sarajevu, pa tako i Srba, kako bi se otklonile sve dileme i manipulacije. S obzirom da je tri puta slala upit zbog nestavljanja ove tačke na dnevni red Parlamenta, Đurkovićeva tvrdi da se radi o opstrukciji od strane predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića:
«Tvrdim da to opstruiše predsjedavajući Savjeta ministara jer prijedlog o formiranju komisije - i sastava i finansija i metodologije - stoji kod ministra Kebe. I on je to već sve završio i samo treba da se stavi na dnevni red da Savjet ministara to odobri.»
Inače, sredinom rata u BiH, sarajevsko tužilaštvo podiglo je 16 optužnica i izreklo ukupno 33 godine i osam mjeseci zatvora za krivično djelo ubistva izvršenog na podmukao i svirep način, a koja su tretirala zločine počinjene nad sarajevskim Srbima. Tu je počela i završila svaka dalja istraga o sudbini, načinu stradanja i, konačno, broju ubijenih Srba u Sarajevu.