Samo u zadarskom zaleđu četrdesetak sela i zaselaka više od deset godina nakon rata, početkom 21. stoljeća, još uvijek nema struju. Jagodnja Gornja je jedno od njih:
«Načelnik općine nam je obećavao dosad dva, tri puta da će bar na onome dijelu gdje funkcioniše niskonaponska mreža, a gdje je svojevremeno bila vanjska rasvjeta, postaviti. Međutim, to su obećanja prazna.»
Rekao nam je mještanin Jagodnje Gornje, iz općina Polača. A saborski zastupnik Samostalne srpske demokratske stranke Ratko Gajica kaže da su predstavnici Srba u utorak na sastanak izišli sa slijedećom tezom:
«Da je sramotno slaviti godišnjicu Nikole Tesle, godinu Nikole Tesle s tolikom količinom mraka.»
Onda je dogovoreno da se taj problem riješi u slijedeće dvije godine, za što će trebati oko 200 milijuna kuna. Drugi veliki neriješeni problem, kad je povratak u pitanju, jest pitanje povratka bivših nositelja stanarskih prava. Kninsku situaciju nam je iznio tamošnji predsjednik Srpskog demokratskog foruma Jovan Tišma:
«Ja mogu reći samo da je u Kninu bilo tih društvenih stanova 2.100 stambenih jedinica. Od tih 2.100 stamebnih jedinica, mi procjenjujemo da je bar 1.500 ukinuto tih stanarskih prava i ja tvrdim da od tih 1.500 ljudi kojima bi se stan vratio svi bi to prihvatili i svi bi došli.»
Na sastanku s ministrom Kalmetom srpski zastupnici su dogovorili da treba ubrzati povratak bivših nositelja stanarskih prava:
«Da bi se to razriješilo trebaju dvije, tri pretpostavke. Prva je – treba više novaca i ukazano je na neke izvore i na neke fondove iz kojih se to može razrješavati. Drugi problem je sporost administracije i uopće činovničkoga mehanizma koji sada to razrješava. Mi smo iskazali izrazito nezadovoljstvo radom. Oni su se složili da to ne ide dobro i da treba neke korake poduzimati, uključujući i neku vrstu kadrovskih promjena. Moguće je da će se i organizacijski to zbrinjavanje drukčije postaviti, a to znači da će se, najvjerojatnije, prihvatiti naš prijedlog da se zbrinjavanje veže uz materiju obnove, jer je to na neki način blisko povezano.»
Procjenjuje se da 6.000 obitelji bivših nositelja stanarskih prava želi natrag u Hrvatsku. Rok za podnošenje zahtjeva na područjima od posebne državne skrbi još traje, dok je za područja izvan državne skrbi zaključen. Na sastanku je izneseno da bi uskoro oko 1.000 obitelji moglo useliti u stanove koji su ili nekorišteni ili su bespravno useljeni. Ostali će morati pričekati - oni izvan područja državne skrbi bi se zbrinuli u sklopu programa poticane stambene izgradnje, a oni na područjima stradalim ratom bi dobili građevinske parcele i građevni materijal.
«Načelnik općine nam je obećavao dosad dva, tri puta da će bar na onome dijelu gdje funkcioniše niskonaponska mreža, a gdje je svojevremeno bila vanjska rasvjeta, postaviti. Međutim, to su obećanja prazna.»
Rekao nam je mještanin Jagodnje Gornje, iz općina Polača. A saborski zastupnik Samostalne srpske demokratske stranke Ratko Gajica kaže da su predstavnici Srba u utorak na sastanak izišli sa slijedećom tezom:
«Da je sramotno slaviti godišnjicu Nikole Tesle, godinu Nikole Tesle s tolikom količinom mraka.»
Onda je dogovoreno da se taj problem riješi u slijedeće dvije godine, za što će trebati oko 200 milijuna kuna. Drugi veliki neriješeni problem, kad je povratak u pitanju, jest pitanje povratka bivših nositelja stanarskih prava. Kninsku situaciju nam je iznio tamošnji predsjednik Srpskog demokratskog foruma Jovan Tišma:
«Ja mogu reći samo da je u Kninu bilo tih društvenih stanova 2.100 stambenih jedinica. Od tih 2.100 stamebnih jedinica, mi procjenjujemo da je bar 1.500 ukinuto tih stanarskih prava i ja tvrdim da od tih 1.500 ljudi kojima bi se stan vratio svi bi to prihvatili i svi bi došli.»
Na sastanku s ministrom Kalmetom srpski zastupnici su dogovorili da treba ubrzati povratak bivših nositelja stanarskih prava:
«Da bi se to razriješilo trebaju dvije, tri pretpostavke. Prva je – treba više novaca i ukazano je na neke izvore i na neke fondove iz kojih se to može razrješavati. Drugi problem je sporost administracije i uopće činovničkoga mehanizma koji sada to razrješava. Mi smo iskazali izrazito nezadovoljstvo radom. Oni su se složili da to ne ide dobro i da treba neke korake poduzimati, uključujući i neku vrstu kadrovskih promjena. Moguće je da će se i organizacijski to zbrinjavanje drukčije postaviti, a to znači da će se, najvjerojatnije, prihvatiti naš prijedlog da se zbrinjavanje veže uz materiju obnove, jer je to na neki način blisko povezano.»
Procjenjuje se da 6.000 obitelji bivših nositelja stanarskih prava želi natrag u Hrvatsku. Rok za podnošenje zahtjeva na područjima od posebne državne skrbi još traje, dok je za područja izvan državne skrbi zaključen. Na sastanku je izneseno da bi uskoro oko 1.000 obitelji moglo useliti u stanove koji su ili nekorišteni ili su bespravno useljeni. Ostali će morati pričekati - oni izvan područja državne skrbi bi se zbrinuli u sklopu programa poticane stambene izgradnje, a oni na područjima stradalim ratom bi dobili građevinske parcele i građevni materijal.