U Turskoj, u Sibiru i dijelovima Kavkaza oboljele ptice i živina se uništavaju. U državama Evropske unije perad se drži u zatvorenom prostoru i proglašavaju se zone karantina. Kao i u mnogim drugim stvarima čini se da Istok i Zapad djeluju na drugačiji način na univerzalnu prijetnju. Utješno je što u žurbi da se spriječi širenje avijanske groznice neke države vuku prave poteze. U Italiji, primjera radi, čim su početkom mjeseca analize na mrtvim labudovima pokazale da je riječ o ptičijoj gripi uslijedila je akcija vlasti koju je Svjetska organizacija za hranu (FAO) svesrdno pozdravila. Šta su Italijani uradili da dobiju pohvale? Huan Lubrot iz organizacije FAO objašnjava:
“Oni su uspostavili kordon oko ugrožene zone, a područje pojačanog nadzora povećali su na 10 kilometara. Živini je onemogućeno da uđe ili izađe iz te zone, a uzorci su najhitnije upućeni na analizu. Ministarstvo poljoprivrede je sazvalo konferencije za novinare i preduzelo mjere na lokalnom nivou u saradnji sa vladama provincija i sa vladom u Rimu.”
Dobro planiranje i organizacija i hitro širenje informacija, to su bile ključne poluge akcije na Zapadu. Čini se da je Istok reagovao drugačije, pribjegavajući pretežno uništavanju živine i uvođenju karantina i dizinfekcije. U Turskoj, gdje je početkom godine 12 ljudi zaraženo ptičijom gripom, a četvoro podleglo, vlasti su uništile 2 miliona komada peradi. Otkriveno je pedesetak sumnjivih slučajeva kod domaće zivine i 4 kod divljih ptica. U Rusiji je primjenjena ista strategija. U Sibiru ljetos, a na sjevernom Kavkazu ove zime uništeno je oko 270.000 komada peradi, nakon što je prisustvo virusa potvrđeno u dva peradarnika. Uslijediće, kako je najavljeno, selektivna vakcinacija. Zaidin Djambulatov, predsjednik Veterinarskog komiteta u Dagestanu, koji predvodi tim zaduen za sprečavanje širenja bolesti u regionu, ističe:
“U prvom peradarniku sva živina je unistena za dva dana početkom mjeseca. Peradarnik je zatvoren i za tri sedmice napravićemo nove analize. Nakon mjesec dana ponovićemo postupak. Uništili smo 50.000 mrtvih ptica, i dodatno u peradarniku Samkal zaklali 100.000 kokoši, iako su bile zdrave.”
Na prvi pogled, čini se da je razlika u načinu Zapad i Istok odgovaraju na širenje ptičije grozinice drastična. Slika je ipak komplikovanija kažu eksperti. Države Evropske unije suočene su sa širenjem zaraze samo među divljim pticama. U tim zemljama nije bilo potrebe za masovnim uništavanjem živine. Naglasak je na suzbijanju zaraze tako što će se perad držati u zatvorenom prostoru bez mogućeg kontakta sa pticama selicama koje donose opasni virus. Holandski virolog Albert Osterhaus napominje:
“Malo se može učiniti kada se radi o divljim pticama, posebno selicama. Tu se ne može zapravo učiniti nista. Najvažnije je trenutno da domaća živina bude u zatvorenom.”
Ovo je lakše reći nego postići, posebno u Njemačkoj i Italiji gdje peradarstvo podrazumijeva gajenje živine i na otvorenom. U Rusiji i Turskoj držanje kokošaka i ostale peradi u dvorištu je dio uvriježenih životnih navika na selu. Istini za volju, neke zemlje na istoku su prihvatile zapadne metode u tretiranju problema. U Azerbejdžanu je uspostavljen 3 kilometra širok karantin oko zaraženih zona, dok su peradarnici stavljeni pod striktnu kontrolu. U Dagestanu se primjenjuje preporuka FAO-a da se sumnjiva živina uništava. Hoće li ista preporuka važiti i za zemlje Evropske unije ako bude potrebe? Huan Lubrot ekspert FAO-a:
“Gotovo sigurno. Ako se bolest proširi sa mrtvih labudova na perad u Italiji naprimjer, a za sada nemamo dokaza o tome, vlasti bi trebale da uklone sa ugroženog područja sve sumnjive životinje. Virus se umnožava kod peradi veoma brzo, a preko peradi se virus širi na ljude, a ne preko divljih ptica. Otuda želimo da ograničimo tu mogućnost.”
Ukoliko dođe do najgoreg, odgovor Istoka i Zapada na krizu možda i neće više biti različit, odnosno neće biti druge, nego da i uzgajivači živine na Zapadu požure sa unistavanjem peradi. Upozorenje u vezi sa takvim scenariom dolazi iz Francuske. Ministar poljoprivrede Dominik Busero je u petak potvrdio da je na mrtvim patkama otkriven opasni virus:
„Odmah smo uspostavili sigurnosnu zonu od 3 kilometra okolo mjesta na kojem su patke pronađene. To je neprobojna zona. To znači da niko ne može ući. Zona nadgledanja se prostire na 10 kilometara. Veterinari će provjeriti sve ptice u tom području.“
Vrag je, po svemu sudeći, odnio šalu. Problem koji je prije nekoliko godina bio glavobolja samo u jugoistočnoj Aziji je prerastao u globalnu opasnost.
“Oni su uspostavili kordon oko ugrožene zone, a područje pojačanog nadzora povećali su na 10 kilometara. Živini je onemogućeno da uđe ili izađe iz te zone, a uzorci su najhitnije upućeni na analizu. Ministarstvo poljoprivrede je sazvalo konferencije za novinare i preduzelo mjere na lokalnom nivou u saradnji sa vladama provincija i sa vladom u Rimu.”
Dobro planiranje i organizacija i hitro širenje informacija, to su bile ključne poluge akcije na Zapadu. Čini se da je Istok reagovao drugačije, pribjegavajući pretežno uništavanju živine i uvođenju karantina i dizinfekcije. U Turskoj, gdje je početkom godine 12 ljudi zaraženo ptičijom gripom, a četvoro podleglo, vlasti su uništile 2 miliona komada peradi. Otkriveno je pedesetak sumnjivih slučajeva kod domaće zivine i 4 kod divljih ptica. U Rusiji je primjenjena ista strategija. U Sibiru ljetos, a na sjevernom Kavkazu ove zime uništeno je oko 270.000 komada peradi, nakon što je prisustvo virusa potvrđeno u dva peradarnika. Uslijediće, kako je najavljeno, selektivna vakcinacija. Zaidin Djambulatov, predsjednik Veterinarskog komiteta u Dagestanu, koji predvodi tim zaduen za sprečavanje širenja bolesti u regionu, ističe:
“U prvom peradarniku sva živina je unistena za dva dana početkom mjeseca. Peradarnik je zatvoren i za tri sedmice napravićemo nove analize. Nakon mjesec dana ponovićemo postupak. Uništili smo 50.000 mrtvih ptica, i dodatno u peradarniku Samkal zaklali 100.000 kokoši, iako su bile zdrave.”
Na prvi pogled, čini se da je razlika u načinu Zapad i Istok odgovaraju na širenje ptičije grozinice drastična. Slika je ipak komplikovanija kažu eksperti. Države Evropske unije suočene su sa širenjem zaraze samo među divljim pticama. U tim zemljama nije bilo potrebe za masovnim uništavanjem živine. Naglasak je na suzbijanju zaraze tako što će se perad držati u zatvorenom prostoru bez mogućeg kontakta sa pticama selicama koje donose opasni virus. Holandski virolog Albert Osterhaus napominje:
“Malo se može učiniti kada se radi o divljim pticama, posebno selicama. Tu se ne može zapravo učiniti nista. Najvažnije je trenutno da domaća živina bude u zatvorenom.”
Ovo je lakše reći nego postići, posebno u Njemačkoj i Italiji gdje peradarstvo podrazumijeva gajenje živine i na otvorenom. U Rusiji i Turskoj držanje kokošaka i ostale peradi u dvorištu je dio uvriježenih životnih navika na selu. Istini za volju, neke zemlje na istoku su prihvatile zapadne metode u tretiranju problema. U Azerbejdžanu je uspostavljen 3 kilometra širok karantin oko zaraženih zona, dok su peradarnici stavljeni pod striktnu kontrolu. U Dagestanu se primjenjuje preporuka FAO-a da se sumnjiva živina uništava. Hoće li ista preporuka važiti i za zemlje Evropske unije ako bude potrebe? Huan Lubrot ekspert FAO-a:
“Gotovo sigurno. Ako se bolest proširi sa mrtvih labudova na perad u Italiji naprimjer, a za sada nemamo dokaza o tome, vlasti bi trebale da uklone sa ugroženog područja sve sumnjive životinje. Virus se umnožava kod peradi veoma brzo, a preko peradi se virus širi na ljude, a ne preko divljih ptica. Otuda želimo da ograničimo tu mogućnost.”
Ukoliko dođe do najgoreg, odgovor Istoka i Zapada na krizu možda i neće više biti različit, odnosno neće biti druge, nego da i uzgajivači živine na Zapadu požure sa unistavanjem peradi. Upozorenje u vezi sa takvim scenariom dolazi iz Francuske. Ministar poljoprivrede Dominik Busero je u petak potvrdio da je na mrtvim patkama otkriven opasni virus:
„Odmah smo uspostavili sigurnosnu zonu od 3 kilometra okolo mjesta na kojem su patke pronađene. To je neprobojna zona. To znači da niko ne može ući. Zona nadgledanja se prostire na 10 kilometara. Veterinari će provjeriti sve ptice u tom području.“
Vrag je, po svemu sudeći, odnio šalu. Problem koji je prije nekoliko godina bio glavobolja samo u jugoistočnoj Aziji je prerastao u globalnu opasnost.