Budžet Pentagona za finansijsku godinu koja počinje 1. oktobra uvećava se za 6,9 posto u odnosu na sadašnje rashode. To znači da će SAD za troškove odbrane odvojiti rekordnih 439,3 milijarde dolara. U pomenutu cifru nije uračunato dodatnih 120 milijardi, koliko administracija predsjednika Buša namjerava da traži od Kongresa za operacije u Iraku i Avganistanu. Na konferenciji za novinare u Pentagonu u ponedeljak, ministar odbrane Donald Ramsfeld je kazao da budžet za 2007 odražava potrebe nacije da se bori protiv konvecionalnih i nekovencionalnih neprijatelja:
“Predsjednikov prijedlog bužeta znači povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Taj zahtjev odražava po našem uvjerenju priroritete kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti, odnosno potrebu da se odbrane SAD i američki narod i njihovi interesi. Isto tako budžet daje se fleksibilnost komandantima da se pripreme za konvencionalni i nekonvencionalni rat i da tijesno sarađujemo sa partnerskim zemljama.”
Među najvećim stavkama vojnog budžeta je 6,6 milijardi dolara za transformaciju američkih divizija u manje jedinice koje se mogu brže rasporediti. Za opremu i naoružanje tih jedinica utrošiće se dodatnih 6 milijardi dolara. Značajan dio troškova odnosi se na programe u borbi protiv terorističkih grupa u inostranstvu. Oko 12 milijardi dolara koštaće 322 bespilotne izviđačke letilice.
Pentagon takođe namjerava da poveća broj snaga osposobljenih za gerilski rat. Od sadašnjih 50.000 vojnika do 2011. godine, specijalne jedinice imaće 64.000 vojnika. Dokaz u kojoj je mjeri rat protiv terora promijenio taktiku američke armije je i 5 milijardi dolara za specijalne operacije u budžetu za 2007. To je dvostruko povećanje u odnosu na 2001. Spremajući se za nove izazove, Pentagon namjerava da izdvoji 73 milijarde dolara za istraživanja i usavrsavanje novih oružja.
Krajnji cilj američkih vojnih stratega je armija od 482.000 vojnika, što je za za desetak hiljada manje od sadašnjeg broja Amerikanaca i Amerikanki u uniformi. Nije mali broj kongresmena koji smatraju da su američke snage isuviše razvučene i zato se zalažu da se poveća ukupan broj vojnika. Očekuje se da će Kongres odobriti zahtjeve predsjednika Buša. Povećanje vojnih rashoda dolazi u trenutku kada vlada značajno smanjuje domaće socijalne programe.
“Predsjednikov prijedlog bužeta znači povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Taj zahtjev odražava po našem uvjerenju priroritete kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti, odnosno potrebu da se odbrane SAD i američki narod i njihovi interesi. Isto tako budžet daje se fleksibilnost komandantima da se pripreme za konvencionalni i nekonvencionalni rat i da tijesno sarađujemo sa partnerskim zemljama.”
Među najvećim stavkama vojnog budžeta je 6,6 milijardi dolara za transformaciju američkih divizija u manje jedinice koje se mogu brže rasporediti. Za opremu i naoružanje tih jedinica utrošiće se dodatnih 6 milijardi dolara. Značajan dio troškova odnosi se na programe u borbi protiv terorističkih grupa u inostranstvu. Oko 12 milijardi dolara koštaće 322 bespilotne izviđačke letilice.
Pentagon takođe namjerava da poveća broj snaga osposobljenih za gerilski rat. Od sadašnjih 50.000 vojnika do 2011. godine, specijalne jedinice imaće 64.000 vojnika. Dokaz u kojoj je mjeri rat protiv terora promijenio taktiku američke armije je i 5 milijardi dolara za specijalne operacije u budžetu za 2007. To je dvostruko povećanje u odnosu na 2001. Spremajući se za nove izazove, Pentagon namjerava da izdvoji 73 milijarde dolara za istraživanja i usavrsavanje novih oružja.
Krajnji cilj američkih vojnih stratega je armija od 482.000 vojnika, što je za za desetak hiljada manje od sadašnjeg broja Amerikanaca i Amerikanki u uniformi. Nije mali broj kongresmena koji smatraju da su američke snage isuviše razvučene i zato se zalažu da se poveća ukupan broj vojnika. Očekuje se da će Kongres odobriti zahtjeve predsjednika Buša. Povećanje vojnih rashoda dolazi u trenutku kada vlada značajno smanjuje domaće socijalne programe.