Komentarišući predreferendumski proces u Crnoj Gori, direktor Istočnoevropskog projekta u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije Januš Bugajski ističe, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, da je očigledno da je rok državne zajednice istekao i da je siguran da će Vašington prihvatiti referendumsku odluku crnogorskih građana.
RSE: Gospodine Bugajski, više niko ne dovodi u pitanje održavanje crnogorskog referenduma za nezavisnost. Da li mislite da je to posljedica izmijenjenog stava Evropske unije prema čitavoj stvari i, ako jeste, šta je uslovilo tu promjenu?
BUGAJSKI: Mislim da je definitivno došlo vrijeme za Crnu Goru da odluči da li će postati nezavisna država i koji će biti njeni internacionalni razvojni pravac. Lično mislim da ima najveće šanse da se priključi međunarodnim institucijama i nastavi reformski program kao nezavisna država. Rok zajednice koju je jedno vrijeme sponzorisala i promovisala Evropska unija je definitivno istokao. Ta se tvorevina pokazala kao nefunkcionalna i kao čist promašaj, jer je samo uzimala dragocjeno vrijeme i jednoj i drugoj članici. Rekao bih da je ta zajednica samo pogoršala odnose između Beograda i Podgorice. Vjerujem da će, kada obje države postanu nezavisne, ti odnosi krenuti uzlaznom putanjom i da će na zapadnom Balkanu biti uspostavljena vrlo stabilna veza između dvije prijestonice. Većina lidera Evropske unije je shvatila da su pokušaji da se Srbija i Crna Gora vještački održe zajedno, bez obostranog pristanka, uzaludni i kontraproduktivni i da bi to samo odložilo i usporilo neke korake koje obje zemlje moraju napraviti da bi se priključile Evropskoj uniji i NATO-u. Većina lidera je shvatila da je došlo vrijeme da se to riješi.
RSE: Drugim riječima, vjerujete da je gospodin Havijer Solana bio prisiljen da odustane od svog prijekta?
BUGAJSKI: Gospodin Solana nema apsolutnu vlast i ne može se smatrati za ministra spoljnih poslova Evropske unije. On mora da sluša glas većine zemalja Evropske unije posebno važnih kao što su: Engleska, Francuska, Njemačka. Njihove stavove mora imati na umu kada kreira politiku. I mislim da je poruka koja je stigla iz većine zemalja bila da se vještačka unija ne može održavati bez obostranog pristanka članica, kao i da je loše za Evropsku uniju da forsira nešto što jedan narod ne prihvata i što mu ne odgovara. Tako da mislim da su Solana i njegovi saradnici shvatili da nemaju kud i da je vrijeme da se pokrenu u pravom smjeru.
RSE: Politički akteri u Crnoj Gori imaju dijametralno suprotne stavove kada je riječ o referendumskim pravilima i kvalifikovanoj većini neophodnoj za izglasavanje nezavisnosti. Zato je Havijer Solana i odredio specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka koji je dužan da posreduje u pregovorima između vlasti i opozicije. Kako komentarišete taj potez?
BUGAJSKI: Svaki potez koji opoziciju u Crnoj Gori gura u taj proces je dobar. Veoma je važno za sve političke snage da budu posvećeni stvaranju uslova za održavanje referenduma i dobijanje rezultata koji se neće sporiti. Na kraju, vjerujem da je konačna odluka na građanima Crne Gore, bez obzira na to koga je Solana izabrao da posreduje. Ali, što više informacija ljudi dobiju, što bude otvoreniji taj proces, toliko će i biti veća participacija što je dobro za Crnu Goru.
RSE: Kako ocjenjujete nazale Venecijanske komisije koja je referendumski zakon ocijenila kao usaglašen sa međunarodnim standardima, ali je ipak naglasila potrebu za postizanjem konsenzusa?
BUGAJSKI: Mislim da su nalazi Venecijanske komisije bili očekivani i predvidljivi, jer je Crna Gora već imala zakon koji je odgovarao međunarodnim standardima, mada ti standardi praktično i ne postoje kada se radi o tačno propisanom procentu kvalifikovane većine naophodnom za referendumsku odluku. Ideja o participaciji opozicije je veoma važna i oni moraju učestvovati u tom procesu. Mislim da Evropska unija u tom procesu pregovora može odigrati važnu ulogu, a to bi referendum učinilo još legitimnijim nego što jeste.
RSE: A kako biste ocijenili trenutni stav Sjedinjenih Američkih Država prema namjeri crnogorskih vlasti da raspišu referendum za nezavisnost.
BUGAJSKI: Tu poziciju bih opisao kao aktivnu neutralnost. Drugim riječima, nema tvrdih stavova ni za ni protiv. Ljudi iz Administracije ne govore protiv nezavisnosti, ali zagovaraju demokratsko izjašnjavanje, fer referendumske uslove, potrebu da se ispune preporuke Venecijanske komisije. Vjerujem da će na kraju sve ono što na referendumu odluče građani Crne Gore Vašington prihvatiti.
RSE: Da li očekujete pokušaj miješanja Srbije u unutrašnja crnogorska pitanja tokom predreferendumskog procesa?
BUGAJSKI: Ta vrsta miješanja od strane Srbije postoji već duže vrijeme, ali Srbija je na domaćem i internacionalnom planu suočena sa mnogo ozbiljnijim problemima i mora da prihvati da Crna Gora ima prava na referendum isto koliko i bilo koja druga država proistekla iz bivše Jugoslavije. Beograd mora da prihvati da je došao kraj Jugoslaviji, da ulazimo u novu eru, da Srbija mora da stane na svoje noge i da se potrudi da stvori mnogo bolje odnose sa svojim komšijama, počev od toga što će ih tretirati kao jednake. Srbija sada, kao što sam rekao, ima puno problema. Čitava priča sa Kosovom mora da isporuči Mladića Hagu. Ima toliko stvari sa kojima mora da se suoči da bi bilo najbolje da se Srbija i Crna Gora razdvoje.
RSE: Pomenuli ste Kosovo. Crnogorski državni status se riješava u istoj godini kao i pitanje budućnosti Kosova. Da li je sa aspekta regionalne stabilnosti dva tako važna pitanja preporučljivo riješavati u istoj godini?
BUGAJSKI: Mislim da jeste. Što prije riješimo ta dva pitanja, odnosno tri, jer će se istovremeno riješiti i pitanje statusa Srbije, brže će se krenuti ka idućoj fazi razvoja Balkana. Tako da sam ubijeđen da bi svako dalje odlaganje riješavanja tih problema samo produbilo nesporazume, nezdrava prepucavanja, usredsredilo pažnju međunarodne zajednice samo na te stvari. Što se prije taj proces okonča, to bolje za Balkan.
RSE: A kako uopšte vidite budućnost Balkana?
BUGAJSKI: Ja sam veoma optimističan i uvijek sam bio, naročito kada je u pitanju budućnost Balkana na duže staze. Neki problemi i dalje će biti prisutni, ali mislim da, kada se jednom okonča posljednja faza, konačno razdvajanje republika bivše Jugoslavije i kada sve te države definišu svoj status, tek onda će region moći da trasira svoj put ka Evropskoj uniji i NATO-u. Ako pogledate ostatak Balkana, Bugarsku, Rumuniju, te zamlje su već na ulazu u Evropsku uniju. Siguran sam da i ostatak zemalja u regionu može biti u toj poziciji veoma brzo.
BUGAJSKI: Mislim da je definitivno došlo vrijeme za Crnu Goru da odluči da li će postati nezavisna država i koji će biti njeni internacionalni razvojni pravac. Lično mislim da ima najveće šanse da se priključi međunarodnim institucijama i nastavi reformski program kao nezavisna država. Rok zajednice koju je jedno vrijeme sponzorisala i promovisala Evropska unija je definitivno istokao. Ta se tvorevina pokazala kao nefunkcionalna i kao čist promašaj, jer je samo uzimala dragocjeno vrijeme i jednoj i drugoj članici. Rekao bih da je ta zajednica samo pogoršala odnose između Beograda i Podgorice. Vjerujem da će, kada obje države postanu nezavisne, ti odnosi krenuti uzlaznom putanjom i da će na zapadnom Balkanu biti uspostavljena vrlo stabilna veza između dvije prijestonice. Većina lidera Evropske unije je shvatila da su pokušaji da se Srbija i Crna Gora vještački održe zajedno, bez obostranog pristanka, uzaludni i kontraproduktivni i da bi to samo odložilo i usporilo neke korake koje obje zemlje moraju napraviti da bi se priključile Evropskoj uniji i NATO-u. Većina lidera je shvatila da je došlo vrijeme da se to riješi.
RSE: Drugim riječima, vjerujete da je gospodin Havijer Solana bio prisiljen da odustane od svog prijekta?
BUGAJSKI: Gospodin Solana nema apsolutnu vlast i ne može se smatrati za ministra spoljnih poslova Evropske unije. On mora da sluša glas većine zemalja Evropske unije posebno važnih kao što su: Engleska, Francuska, Njemačka. Njihove stavove mora imati na umu kada kreira politiku. I mislim da je poruka koja je stigla iz većine zemalja bila da se vještačka unija ne može održavati bez obostranog pristanka članica, kao i da je loše za Evropsku uniju da forsira nešto što jedan narod ne prihvata i što mu ne odgovara. Tako da mislim da su Solana i njegovi saradnici shvatili da nemaju kud i da je vrijeme da se pokrenu u pravom smjeru.
RSE: Politički akteri u Crnoj Gori imaju dijametralno suprotne stavove kada je riječ o referendumskim pravilima i kvalifikovanoj većini neophodnoj za izglasavanje nezavisnosti. Zato je Havijer Solana i odredio specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka koji je dužan da posreduje u pregovorima između vlasti i opozicije. Kako komentarišete taj potez?
BUGAJSKI: Svaki potez koji opoziciju u Crnoj Gori gura u taj proces je dobar. Veoma je važno za sve političke snage da budu posvećeni stvaranju uslova za održavanje referenduma i dobijanje rezultata koji se neće sporiti. Na kraju, vjerujem da je konačna odluka na građanima Crne Gore, bez obzira na to koga je Solana izabrao da posreduje. Ali, što više informacija ljudi dobiju, što bude otvoreniji taj proces, toliko će i biti veća participacija što je dobro za Crnu Goru.
RSE: Kako ocjenjujete nazale Venecijanske komisije koja je referendumski zakon ocijenila kao usaglašen sa međunarodnim standardima, ali je ipak naglasila potrebu za postizanjem konsenzusa?
BUGAJSKI: Mislim da su nalazi Venecijanske komisije bili očekivani i predvidljivi, jer je Crna Gora već imala zakon koji je odgovarao međunarodnim standardima, mada ti standardi praktično i ne postoje kada se radi o tačno propisanom procentu kvalifikovane većine naophodnom za referendumsku odluku. Ideja o participaciji opozicije je veoma važna i oni moraju učestvovati u tom procesu. Mislim da Evropska unija u tom procesu pregovora može odigrati važnu ulogu, a to bi referendum učinilo još legitimnijim nego što jeste.
RSE: A kako biste ocijenili trenutni stav Sjedinjenih Američkih Država prema namjeri crnogorskih vlasti da raspišu referendum za nezavisnost.
BUGAJSKI: Tu poziciju bih opisao kao aktivnu neutralnost. Drugim riječima, nema tvrdih stavova ni za ni protiv. Ljudi iz Administracije ne govore protiv nezavisnosti, ali zagovaraju demokratsko izjašnjavanje, fer referendumske uslove, potrebu da se ispune preporuke Venecijanske komisije. Vjerujem da će na kraju sve ono što na referendumu odluče građani Crne Gore Vašington prihvatiti.
RSE: Da li očekujete pokušaj miješanja Srbije u unutrašnja crnogorska pitanja tokom predreferendumskog procesa?
BUGAJSKI: Ta vrsta miješanja od strane Srbije postoji već duže vrijeme, ali Srbija je na domaćem i internacionalnom planu suočena sa mnogo ozbiljnijim problemima i mora da prihvati da Crna Gora ima prava na referendum isto koliko i bilo koja druga država proistekla iz bivše Jugoslavije. Beograd mora da prihvati da je došao kraj Jugoslaviji, da ulazimo u novu eru, da Srbija mora da stane na svoje noge i da se potrudi da stvori mnogo bolje odnose sa svojim komšijama, počev od toga što će ih tretirati kao jednake. Srbija sada, kao što sam rekao, ima puno problema. Čitava priča sa Kosovom mora da isporuči Mladića Hagu. Ima toliko stvari sa kojima mora da se suoči da bi bilo najbolje da se Srbija i Crna Gora razdvoje.
RSE: Pomenuli ste Kosovo. Crnogorski državni status se riješava u istoj godini kao i pitanje budućnosti Kosova. Da li je sa aspekta regionalne stabilnosti dva tako važna pitanja preporučljivo riješavati u istoj godini?
BUGAJSKI: Mislim da jeste. Što prije riješimo ta dva pitanja, odnosno tri, jer će se istovremeno riješiti i pitanje statusa Srbije, brže će se krenuti ka idućoj fazi razvoja Balkana. Tako da sam ubijeđen da bi svako dalje odlaganje riješavanja tih problema samo produbilo nesporazume, nezdrava prepucavanja, usredsredilo pažnju međunarodne zajednice samo na te stvari. Što se prije taj proces okonča, to bolje za Balkan.
RSE: A kako uopšte vidite budućnost Balkana?
BUGAJSKI: Ja sam veoma optimističan i uvijek sam bio, naročito kada je u pitanju budućnost Balkana na duže staze. Neki problemi i dalje će biti prisutni, ali mislim da, kada se jednom okonča posljednja faza, konačno razdvajanje republika bivše Jugoslavije i kada sve te države definišu svoj status, tek onda će region moći da trasira svoj put ka Evropskoj uniji i NATO-u. Ako pogledate ostatak Balkana, Bugarsku, Rumuniju, te zamlje su već na ulazu u Evropsku uniju. Siguran sam da i ostatak zemalja u regionu može biti u toj poziciji veoma brzo.