Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Važno za danas
- Kallas pozvala Crnu Goru na posvećenost reformama jer 'nema prečica' na EU putu
- Protest studenata u Beogradu zbog ispitnog roka tokom blokade
- Vijeće naroda RS nije prihvatilo veto Kluba Bošnjaka o uspostavi specijalnog suda i tužilaštva RS
- Osmani razgovarala sa otpravnicom poslova SAD o bezbednosti na Kosovu, nakon privođenja nekoliko Srba
- Šesti zahtjev studenata u blokadi odnosi se na Vučićevu posjetu povrijeđenim makedonskim pacijentima
- Reakcije na imenovanje novog mandatara Vlade Srbije: Pokretač dijaloga ili izvršilac Vučićeve volje
Balkan na RSE
Vučićevo i Dodikovo 'zveckanje' vojnim savezom sa Mađarskom - U intenziviranju saradnje sa Mađarskom predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priželjkuje i stvaranje vojne alijanse ili vojnog saveza. Za Vučićem i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavljuje da će taj bosanskohercegovački entitet tražiti da se uključi u vojni i bezbjednosni sporazum sa Srbijom i Mađarskom. Ove namjere Beograda i Banjaluke nisu komentarisali zvaničnici Mađarske koja je već članica jednog vojnog saveza – NATO-a.
Specijalne veze Republike Srpske i Mađarske, između želja i realnosti - Mađarski krediti, policija, poljoprivredne mašine, elektrane, po svemu sudeći nisu dovoljni za vodstvo Republike Srpske, pa rukovodstvo ovog bh. entiteta sada želi i dodatne, "specijalne" veze sa ovom državom. Predsjednik RS, Milorad Dodik, najavio je u subotu, 5. aprila razgovore o mogućem sporazumu o specijalnim vezama sa Budimpeštom, ne navodeći detalje.
Izbor ljekara Đura Macuta za mandatara za sastav nove Vlade Srbije nije prvi put da je na čelo Vlade predložena osoba koja nije poznata po političkom angažovanju. Prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da kabinet predvodi Macut, endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, dolazi u jeku studentskih protesta i višemjesečnih blokada fakulteta zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Njegov izbor prate i oprečne reakcije predstavnika vlasti i opozicije.
Nevladin sektor u BiH u egzistencijalnoj krizi - Hiljade uposlenika Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID, suočava se s reorganizacijom, rezovima troškova i administracije, a onemogućen im je ulaz u zgradu. Ubrzo je uslijedio hladan tuš za USAID-ove uposlenike, ali i nevladine organizacije širom svijeta. Nakon šestosedmične revizije, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je odlučila ukinuti više od 80 posto programa podrške. To će se, kažu iz civilnog sektora, najviše odraziti na krajnje korisnike.
'U neizvjesnosti': Posljedice povećanih carina SAD za kosovska preduzeća - Kosovske privredne organizacije upozorile su da će carina od 10 odsto koju je uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump povećati cijene proizvoda porijeklom s Kosova, što će imati posljedice po preduzeća.
Nezakonito usvojenje novorođenčeta za 5.000 eura u kojem je posredovala udomiteljica djece bez roditeljskog staranja i sa paragrafom notara, slučaj je koji je otkrilo Tužilaštvo za gonjenje organizovanog kriminala u Sjevernoj makedoniji. Jesu li zakazale socijalne institucije i štiti li zakon dovoljno djecu? Ima li kontrole udomitelja u Sjevernoj Makedoniji?
Osude paroha Srpske pravoslavne crkve zbog izjave o projektu kroatizacije katolika u Crnoj Gori - Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je izjavu paroha Srpske pravoslavne crkve Miajla Backovića da su Hrvati u Crnoj Gori "projekat" koji je počeo od Drugog svjetskog rata. Naime, do rata su se katolici u tom dijelu crnogorskog primorja izjašnjavali kao "Bokelji ili Srbi", ustvrdio je tivatski paroh prilikom gostovanja na TV Prva. "Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati... Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu", rekao je Backović.
Nešto kasnije, za Radio Slobodna Evropa je kazao da su njegove riječi istrgnute iz konteksta.
Rat u Ukrajini
Ruski raketni napad na industrijusku zonu u Kijevu - U ruskom napadu balističkim raketama 6. aprila na ukrajinski glavni grad Kijev uništen je jedan magacin i izazvan požar u industrijskoj zoni. Ukrajinski zvaničnici kažu da je najmanje jedna osoba poginula, a da su tri ranjene. Novinar Radija Slobodna Evropa Oleh Haliv bio je na licu mjesta i razgovarao sa preživjelima.
Američki ambasador izrazio je "solidarnost" s Kijevom nakon višestrukih ruskih napada na civilna područja, dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao Washington zbog, kako je nazvao, "slabe reakcije" na smrtonosnu raketnu kampanju Moskve na gradove širom Ukrajine.
Svijet
Počelo je 'okrutno' odbrojavanje za afganistanske izbjeglice u Pakistanu - Pakistanski plan da deportuje milione afganistanskih migranata izazvao je oštre kritike dok ta zemlja počinje sa provođenjem svoje kontroverzne politike. Grupe za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da se mnogi povratnici suočavaju s ozbiljnim rizicima u Afganistanu koji je pod vlašću talibana, uključujući progon, nasilje i neimaštinu.
Naročito su ugrožene ranjive osobe poput žena, novinara, boraca za ljudska prava i bivših državnih zvaničnika. Vlada je prvobitno odredila 31. mart kao krajnji rok za afganistanske migrante da dobrovoljno odu ili će se suočiti s deportacijom. Međutim, rok je odgođen do 10. aprila zbog islamskog praznika Bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana.
***
Ujedinjene nacije su 7. april označile za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Ruandi. Za kraj pogledajte priču - Kako se Ruanda i Bosna suočavaju sa bolnom prošlošću?
"Gradimo mir kako naša djeca ne bi morala trpjeti posljedice genocida", kaže za RSE Margaret Murekatete, koja je preživjela genocid u Ruandi 1994. godine.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!