Dnevno@RSE: Državni udar u Nigeru; Vojna oprema Wagnera u Bjelorusiji; Gašenje okeanske struje u Atlantiku

Slika koja pokazuje kamp Tsel prije i sada, desno na fotografiji od 19. jula je oprema za koju se smatra da pripada Wagneru.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Viši sud u Podgorici odredio je jednomjesečni pritvor Veselinu Veljoviću, nekadašnjem direktoru Uprave policije Crne Gore, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Veljović, koji je uhapšen 24. jula, sumnjiči se za pomoć Aleksandru Mrkiću, u krijumčarenju cigareta. Policija i dalje traga za Aleksandrom Mrkićem, koji se, kako je rekao direktor policije Nikola Terzić, ne nalazi u Crnoj Gori. Prema Terzićevim riječima, povod za formiranje predmeta u kojem su osumnjičeni Veljović, Mrkić i još dva lica je prepiska iz kriptovane SKY aplikacije.

N.N. (identitet poznat redakciji Radija Slobodna Evropa) je jedan od 46 pripadnika srpske zajednice koji se priključio Policiji Kosova, nakon konkursa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u direkciji za region sjever. Ukupno ih je 74 iz redova nevećinskih zajednica počelo sa radom ove sedmice. Dolazi iz jedne od šest opština sa srpskom većinom južno od Ibra a za RSE je pristao da govori uz uslov anonimnosti jer "nije svejedno raditi na sjeveru".

Oko 300 novinara u Bosni i Hercegovini se trenutno suočava sa tužbama za klevetu, pokazuju podaci udruženja "Bh. novinari". Procesi protiv njih se vode po parničnom postupku. To praktično znači da tužilac u tim slučajevima dokazuje klevetu. No, to se može promijeniti ukoliko zažive izmjene Krivičnog zakona u Republici Srpskoj. Ovaj zakon bi mogao 'ućutkati' novinare, kaže Brankica Spasenić, novinarka iz Banjaluke.

Pogledajte video Kritičari Putina pod lupom bezbjednosnih službi Srbije. Nakon što su mu vlasti Srbije odbile privremeni boravak – pod obrazloženjem da je "bezbjednosni rizik", ruski antiratni aktivista Vladimir Volohonski kaže da je riječ o "političkom pritisku". On je drugi kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina kome vlasti u Srbiji u posljednje dvije sedmice izriču mjere, pošto je Petru Nikitinu bio zabranjen ulaz u državu. Oba slučaja antiratni aktivisti dovode u vezu sa Bezbjednosno-informativnom agencijin (BIA) i njenim šefom Aleksandrom Vulinom, koji je odnedavno pod sankcijama Sjedinjenih Država i zbog saradnje s režimom u Moskvi.

Nakon što je prije desetak dana na planini Romaniji, pored Sarajeva, postavljen plakat podrške direktoru BIA-e Srbije Aleksandru Vulinu, plakat sa sličnim sadržajem postavljen je i u Srebrenici.

Plakat podrške Aleksandru Vulinu na ulazu u Srebrenicu, Bosna i Hercegovina, 26. juli 2023.

Nevladine organizacije za ljudska prava objavile su izvještaj o monitoringu suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima u prošloj godini. I dalje je dominantan trend suđenja za ratne zločine u odsutnosti, a najveći broj suđenja je protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Od 61 postupka za ratne zločine pred hrvatskim sudovima, njih 41, odnosno dvije trećine, provodi se protiv nedostupnih optuženika, kojima mahom prebivaju na teritoriji Republike Srbije.

Nedavno formiranje, a potom i svojevrsno ukidanje Anketnog odbora u Skupštini Srbije, stavilo je rad ovog parlamentarnog tijela u fokus javnosti. Posljednja sjednica parlamentarnog Anketnog odbora, koji je trebalo da ispita činjenice i okolnosti koje su dovele do dva masovna ubistva u Srbiji početkom maja, najavljena za 24. juli nije održana. Umkesto toga, poslanici iz opozicije obratili su se novinarima. Pročitajte Pet odgovora o Anketnom odboru koji je izazvao pažnju javnosti u Srbiji.

Jedno od skladišta kerozina, goriva potrebnog za snabdijevanje avio kompanija koje slijeću na sarajevski aerodrom udaljeno je od njega oko 50 kilometara. Drugo je napavljeno prošle godine u kompleksu aerodroma. Izgradnju su pratili protesti građana sarajevskog naselja Dobrinja koji žive u neposrednoj blizini ovog objekta, ali i istraga u kantonalnom tužilaštvu, koja je još u toku. Ovaj kompleks se nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni na kojoj je, prema zakonu o vodama Federacije, zabranjena izgradnja rezervoara za gorivo.

Kako su izgledali skopski kvartovi prije dvije decenije i kako izgledaju danas? Pogled iz zraka iz 2003. pokazuje da još ima zelenih površina, a 2023. godine iste lokacije su prekrivene velikim stambenim kompleksima.

Rat u Ukrajini

U ranim jutarnjim satima 24. jula ukrajinska luka Reni na Dunavu našla se pod udarom ruskih dronova. Napad je obasjao nebo u Rumuniji koja je udaljena svega 200 metara na drugoj strani rijeke. Napad se desio na jednom od glavnih evropskih riječnih puteva. Tako se konflikt u Ukrajini našao najbliže teritoriji Rumunije od kada je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju na svog susjeda. Šta je namjera Rusije u indirektnim napadima na Rumuniju i Moldaviju?

Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) 26. jula je preuzela odgovornost za diverzantsku operaciju iz oktobra prošle godine u kojoj je oštećen most koji povezuje okupirani Krim s Rusijom. Šef SBU-a Vasil Maljuk je izjavio da njegova agencija stoji iza tog napada.

Vojna oprema i vozila za koje se vjeruje da pripadaju privatnoj plaćeničkoj grupi Wagner nastavljaju da se premještaju na lokaciju u selu Tsel u istočnoj Bjelorusiji. Za tu lokaciju se smatra da je mjesto gdje su se nastanile trupe Wagnera, Jevgenija Prigožina, nakon što su obustavile pobuni u Rusiji prošlog mjeseca. Slike Planet Labsa objavljene 25. jula pokazuju najmanje 750 komada opreme i kamiona različitih tipova u blizini šatorskog kampa u nekadašnjem garnizonu bjeloruske raketne brigade.

Svijet

Otkrića nove studije naučnika s Univerziteta u Kopenhagenu ukazuju da je osjetljivi sistem okeanskih struja u Atlantiku postao sporiji i manje otporan, što povećava vjerovatnoću da bi se ovaj ključni element klimatskog sistema mogao urušiti u sljedećih nekoliko decenija, s teškim posljedicama za Evropu, pišu svjetski mediji.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!