Međunarodni poziv novom Predsjedništvu BiH na reforme

Nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), koji su izabrani 2. oktobra, čeka usaglašavanje stavova o ruskoj agresiji na Ukrajinu, daljnje integracije BiH u NATO, te liderstvo u sprovođenju uslova za pristupanje Evropskoj uniji (EU).

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH istakli su da će "rado sarađivati" sa novim Predsjedništvom BiH i vlastima, nakon što rezultati izbora budu proglašeni zvaničnim.

Ipak u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode da je cilj saradnje SAD da se podrži "funkcionalnost i reforme neophodne da bi BiH našla svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici država".

"I dalje smo posvećeni pružanju podrške teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu trenutno je najvažnije da CIK radi svoj posao, istražuje prijave kršenja i blagovremeno potvrđuje rezultate izbora", rekli su u Ambasadi SAD.

Inače, pomirljivih stavova o vanjskoj politici, koju vodi Predsjedništvo BIH, rijetko je bilo u dosadašnjem sazivu, u kojem su bili Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik na jednoj od sjednica Predsjedništva BiH

Novi bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović, socijaldemokrata koji je prvi put na toj funkciji, najavio je kako BiH treba da se okrene Evropskoj uniji (EU) i NATO-u. Bećirović je poručio EU i da što prije dodijeli BiH kandidatski status. Govorio je i o potrebi otvorenijih odnosa sa susjednim zemljama, ali i o "ujedinjenju" unutar BiH.

Nasuprot njemu, bliska saradnica Milorada Dodika, proruski orijentisanog lidera najjače stranke u Republici Srpskoj i njegova nasljednica na poziciji u Predsjedništvu BiH, Željka Cvijanović, kazala je da je isključivo zanima "interes Republike Srpske". Navela je i da se "neće libiti", kao i njen prethodnik, da pokreće pitanje zaštite entitetskog vitalnog interesa.

I Cvijanović je ovo prvi mandat u Predsjedništvu BiH, a ujedno je i prva žena koja obavlja tu funkciju.

Najiskusniji u obavljanju funkcije je građansko orijentisani hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kome će ovo biti četvrti mandat, ukoliko se njegova prednost u prebrojanim glasovima pretvori u pobjedu.

Hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH biraju građani u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, a srpskog člana biraju građani u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS).

Ruska invazija na Ukrajinu, kao jedan od prvih izazova

Dosadašnje Predsjedništvo BiH nije imalo jedinstven stav po pitanju ruske invazije na Ukrajinu, te će to pitanje biti, po ocjenama analitičara, biti jedan od prvih izazova.

Predsjedništvo BiH, prema državnom Ustavu, nadležno je za vođenje vanjske politike zemlje. Vanjska politika trenutno je definisana posebnom Strategijom koja je usvojena u martu 2018. godine. Ta Strategija važi do 2023. godine, tako da će jedan od prvih zadataka novih članova Predsjedništva biti usvajanje nove strategije.

Jedna od ključnih tačaka Strategije odnosi se na perspektivu članstva BiH u EU. U tekstu se navodi da BiH "treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU".

"U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima", ističe se u Strategiji.

Bosna i Hercegovina se, prema Strategiji, priključila gotovo svim sankcijama i restriktivnim mjerama, no one nisu provedene, jer Savjet ministara BiH nije donio odluku o njihovom sprovođenju. Razlog je protivljenje ministara iz Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta. Vlasti RS zalažu se za 'neutralnost' prema tom pitanju.

No umjesto neutralnosti, Dodik je, tokom posljednje posjete Rusiji, gdje je 20. septembra razgovarao sa Vladimirom Putinom, javno podržao nelegalne referendume u okupiranim regijama Ukrajine.

Dodik se od 2014. godine sedam puta sastao sa Putinom.

Politička analitičarka Ivana Marić, mišljenja je da će, za razliku od dosadašnje proruske politike Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH, doći do 'smirivanja' situacije.

"Željka Cvijanović se neće sigurno susretati s Putinom, to nije taj nivo. Sa Cvijanović možemo očekivati dalje neko smirivanje. Dodiku je to koristilo za dobijanje izborne podrške i ona neće nanositi toliko štete BiH kao što je to Dodik. Ali Dodik će to vjerovatno raditi, ukoliko se potvrdi njegov izbor za predsjednika RS, on će nastaviti da sramoti i BiH i RS", navela je Marić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nasuprot tome, Marić ne očekuje neku veliku promjenu zajedničkog stava Predsjedništva o Ukrajini, ali očekuje jači međunarodni uticaj po tom i drugim pitanjima novog člana Denisa Bećirovića.

"On sam je za pozitivniju sliku Bosne i Hercegovine, ali ipak se odluke donose, u stvari, konsenzusom i postoji mogućnost pokretanja vitalnog nacionalnog interesa, što će Željka Cvijanović sigurno koristiti", navela je Marić.

Marić dodaje i da se ne može očekivati da će Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ biti bolji, ali se može očekivati u periodima da kada Denis Bećirović bude predsjedavajući, odlazak u države u kojima su do sada bila zatvorena vrata dosadašnjim članovima Predsjedništva.

"Baš nismo ih ni gledali da hodaju po svijetu, da imaju neke bitne sastanke, niti su neki bitni politički akteri dolazili u BiH da bi s njima razgovarali o odnosima sa BiH", rekla je Marić.

Mladen Ivanić, nekadašnji član Predsjedništva BiH, mišljenja je, međutim, da se neće ništa promijeniti u radu Predsjedništva BiH, jer se radi o suprotstavljenim politikama

Istovremeno, Mladen Ivanić, nekadašnji član Predsjedništva BiH, mišljenja je da se neće ništa promijeniti u radu Predsjedništva BiH, jer se radi o suprotstavljenim politikama.

"Mislim da će ostati sve kako je bilo, što znači da ćemo ući u period međusobnog iscrpljivanja. S jedne strane biće dva člana Predsjedništva koja će govoriti o BiH sa naglaskom na 'građanskoj', a sa druge strane biće član Predsjedništva koji će govoriti o RS. Tu dogovora neće biti", rekao je Ivanić za RSE.

Šta će biti sa ulaskom BiH u NATO?

Strategijom koju je usvojilo Predsjedništvo BiH definisano je da nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo BiH je krajem 2019.godine usvojilo Program reformi, kojim je aktiviran Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO-u. To je godišnji dokument koji predviđa tehničke korake u unapređenju Oružanih snaga BiH, a usvojen je nakon višemjesečnog odbijanja, kako bi se formirala vlast u BiH, nakon opštih izbora 2018. godine.

No, Josip Brkić, predsjednik Komisije BiH za saradnju sa NATO-om za RSE navodi da poslije toga više nije usvojen niti jedan Program reformi, iako je ta Komisija uredno slala dokumente za razmatranje Savjetu Ministara. Brkić smatra da se radi o dokumentu koji ne bi trebao biti razmatran u Predsjedništvu BiH.

"Tako smo usvojili i ove godine Program reformi za 2022. godinu konsenzualno, od strane svih članova Povjerenstva za NATO, koje odlučuje po istom principu kao što odlučuje i Vijeće ministara i proslijedili ga Vijeću ministara na usvajanje. Ja očekujem da će Vijeće ministara usvojiti do konca godine i taj tehnički dokument dostaviti NATO savezu ", rekao je Brkić.

On dodaje da je sada zadatak Predsjedništva BiH da radi na nadogradnji postojećih dokumenata za pristup evroatlantskim integracijama.

"Što se tiče pristupanja BiH NATO-u, mi tu imamo vrlo definirane odnose i u našem zakonu o obrani i u smjernicama za vođenje vanjske politike BiH, koje je isto tako usvojilo Predsjedništvo. Ovaj partnerski odnos koji ima BiH i NATO, u ovom trenutku, kako je to ocijenjeno od strane NATO-a iz Brisela je zadovoljavajući i na ovoj razini partnerstva mi ćemo nastaviti", rekao je Brkić.

Relaksiraniji odnosi sa susjedima?

BiH nema zadovoljavajuće odnose sa susjednim zemljama. Zbog toga analitičari ocjenjuju da se zemlja suočava sa znatnim uticajima, posebno iz Srbije na Republiku Srpsku, te Hrvatske na dijelove BiH sa hrvatskom većinom.

"Ovo je fijasko, sramota, spomenik hrvatskoj pasivnosti i traljavosti", bio je komentar hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, na činjenicu da je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo izabran Željko Komšić.

Komšića hrvatske stranke u BiH ne smatraju legitimnim hrvatskim predstavnikom, već članom Predsjedništva izabranim glasovima Bošnjaka.

Pročitajte i ovo:

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, još se, sa druge strane nije izjasnio o rezultatima izbora u BiH, a takođe još nije čestitao izbornu pobjedu Miloradu Dodiku za predsjednika entiteta RS.

Opozicija u RS traži od Centralne izborne komisije ponovno prebrojavanje glasova za funkciju predsjednika tog entiteta, tvrdeći da su pokradeni glasovi njihovoj kandidatkinji Jeleni Trivić.

Novi član Predsjedništva Denis Bećirović, po mišljenju Ivane Marić, mogao bi doprinijeti relaksaciji odnosa BiH sa susjedima.

"Sudeći po njegovom govoru prilikom proglašenja pobjede, onako pomirljivom, otvorenom i prema susjednim državama i svim građanima u BiH, imamo neku nadu da će on uraditi nešto malo bolje i stvoriti malo pozitivniju sliku BiH prema vani", navela je Marić.

Umjesto Dodikovih 'šetnji' prema Rusiji, Marić navodi da bi i novi članovi Predsjedništva trebali putovati u zemlje koje su veoma bitne za podršku Bosni i Hercegovini.

Vanjska politika, je, prema Strategiji definisana i da se radi na 'poboljšanju ugleda Bosne i Hercegovine', te da BiH učestvuje u snagama koalicije i podrške miru, te borbi protiv terorizma.