Rezultati općih izbora održanih 2. oktobra u Bosni i Herecegovini (BiH) pokazali su nastavak dominacije nacionalnih političkih partija na nivou BiH, oba entiteta i kantona. U Predsjedništvo BiH ovaj put je kao predstavnik bošnjačkog naroda ušao socijaldemokrata umjesto kandidata najjače bošnjačke stranke.
Na osnovu 91,97 posto obrađenih biračkih mjesta, u Predsjedništvo BiH ulaze Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije "Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu" i Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Za sada prema ovim rezultatima za Predsjedništvo BiH više glasova ima kandidat Demokratske fronte (DF) Željko Komšić ispred kandidatkinje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Borjane Krišto.
Denis Bećirović je bio kandidat ujedinjene opozicije "Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu", Željka Cvijanović iz SNSD-a, a Željko Komšić iz DF-a.
Cvijanović i Bećirović su prvi put izabrani u Predsjedništvo BiH, dok će Komšiću ovo biti četvrti put.
Sve o glasanju i izborima na koje je izašlo 1,6 miliona glasača ili 50 posto
Na osnovu 83,39 posto obrađenih biračkih mjesta za Parlament BiH najviše glasova dobili su Stranka demokratske akcije (SDA) i SNSD.
Prema 90,04 posto obrađenih biračkih mjesta, za predsjednika Republike Srpske (RS) Milorad Dodik kao kandidat SNSD-a dobio je 48,80 posto glasova, a Jelena Trivić iz Partije demokratskog progresa (PDP) 42,69 posto.
Za Parlament Federacije BiH sa 79,42 posto obrađenih glasačkih mjesta najviše glasova dobila je SDA, zatim hrvatski blok koji predvodi HDZ BiH, dok je treća Socijaldemokratska partija (SDP).
Za Narodnu skupštinu RS na osnovu 84,01 posto obrađenih glasačkih mjesta, najviše glasova dobio je SNSD, slijedi Srpska demokratska stranka (SDS), pa PDP.
Objavljeni su i rezultati za skupštine 10 kantona u Federaciji BiH, na osnovu 76,93 posto obrađenih biračkih mjesta. U Kantonu Sarajevo u neznatnoj prednosti je SDA sa 18,79 posto glasova, a slijedi Narod i pravda sa 18,60 posto glasova, te SDP sa 15,53 posto.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dan nakon izbora na ulicama Sarajeva i Banjaluke
Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije (CIK) nakon više od 83 posto obrađenih biračkih mjesta, pri izboru poslanika u Parlamentu BiH bilo je skoro 120.000 nevažećih listića ili 8,67 posto.
Nakon 92 posto obrađenih biračkih mjesta, pri izboru članova Predsjedništva BiH bilo je više od 102.000 nevažećih listića. Ukupno je više od 222.000 nevažećih listića.
Bećirović o jedinstvu, Cvijanović o interesima RS
Denis Bećirović osvojio je na osnovu 91,97 posto obrađenih biračkih mjesta 57,20 posto glasova, dok je Bakir Izetbegović, lider SDA i kandidat te stranke, dobio 37,5 posto glasova.
Socijaldemokrata Denis Bećirović Evropskoj uniji (EU) poručio je da što prije dodijeli kandidatski status Bosni i Hercegovini, a građanima da se ujedine oko budućnosti.
"Nemamo vremena za svađu. Ljudi odlaze. Ovaj mandat treba biti mandat razvoja progresa i saradnje", kazao je on.
Vaš browser nepodržava HTML5
Prvi mandat za Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH
Željka Cvijanović, koja je dobila najveći broj glasova za člana Predsjedništva BiH iz RS - 52,67 posto na osnovu 92,72 posto obrađenih glasačkih listića - poručila je da će braniti interese RS u Predsjedništvu BiH.
"Ja sam izabrana na teritoriji RS i da na poziciji člana Predsjedništva BiH branim interese RS, te da se tamo ponašam u skladu sa Ustavom, a ne da gledam kako drugi članovi glasaju", rekla je Željka Cvijanović.
Najavila je da će koristiti mogućnost veta zbog nacionalnih interesa RS, poput svog prethodnika.
Njen protivkandidat od kojeg se najviše očekivalo, Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke, dobio je 35,90 posto glasova.
Vaš browser nepodržava HTML5
Željka Cvijanović prvi put u Predsjedništvu BiH
Komšić ispred Krišto
Željko Komšić, koji je prema preliminarnim rezultatima izbora osvojio 54,21 posto glasova na osnovu 90,51 posto obrađenih glasačkih mjesta, u nedjelju navečer je kazao da mu je bitno da stranka, na čijem je čelu, Demokratska fronta, dobije glasove na svim nivoima vlasti.
Njegova glavna protivkandidatkinja, ispred hrvatskog bloka koji predvodi Hrvatska demokratska zajednica Borjana Krišto, dobila je 45,79 posto glasova.
Ukoliko na 315 preostalih neobrađenih biračkih mjesta ne bude bitnije razlike, Komšić ulazi ponovo u Predsjedništvo BiH.
"Sad kako stvari stoje, poprilično je jasno ne samo ko će biti u Predsjedništvu BiH, nego kako će izgledati i vlast bar sudeći prema strukturi izabranih u parlamente", kazao je Komšić, kome bi ovo bio četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.
Dominacija SDA i SNSD u državnom parlamentu
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH na području entiteta Federacija BiH, SDA je osvojila 24,87 posto glasova, slijedi HDZ BiH sa osvojenih 19,43 posto, a 12,42 posto je dobila Socijaldemokratska partija (SDP).
Manje od 10 posto su osvojili DF sa 9,49 posto, te Narod i pravda sa 7,44 posto.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, 42,44 posto glasova za državni parlament je osvojio SNSD, slijedi SDS sa 18,83 posto, te 11,17 posto koliko je osvojila Partija demokratskog progresa.
Zastupnički dom Parlamenta BiH se sastoji od 42 poslanika. Njih 28 se bira iz entiteta Federacije BiH, a 14 iz entiteta Republika Srpska.
Dodik u prednosti za predsjednika RS
U izborima za predsjednika RS u kojim su glavni kandidati bili lider SNSD-a Milorad Dodik i kandidatkinja PDP-a Jelena Trivić, na osnovu 90,04 posto obrađenih biračkih mjesta u prednosti je Dodik.
Dodik je dobio 48,36 posto glasova, a Trivić 43,27. Ukoliko razlika od nešto manje od 30.000 glasova ne bude smanjena, Dodik je novi predsjednik RS.
Izbornu pobjedu za predsjednika Republike Srpske u nedjelju naveče su proglasili i Dodik i Trivić. Slavilo se u oba politička tabora.
U izborima za Narodnu skupštinu RS, na osnovu 84,01 posto obrađenih biračkih mjesta, najviše glasova otišlo je SNSD-u - 35,20 posto. SDS je dobio 15,40 posto, a PDP 9,78 posto. Ostale stranke dobile su manje od 6 posto glasova.
Parlament Federacije u dominaciji SDA i stranaka oko HDZ BiH
Na osnovu 79,42 posto obrađenih glasačkih listića, u Parlamentu Federacije BiH najviše glasova otišlo je za SDA - 24,50 posto. Slijede partije okupljene u bloku oko HDZ BiH sa 15,14 posto.
SDP je dobio 13,16 posto glasova, a blok Željko Komšić - za građansku državu - DF/GS 10,56 posto glasova. Ostale partije ispod su 7 posto dobijenih glasova.
Schmidtova odluka na izborni dan
Specijalni predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je na dan općih izbora u BiH 2. oktobra izmijenio Izborni zakon BiH i Ustav Federacije BiH. Cilj je, kako je naveo, da se spriječi moguće ponovljene blokade u formiranju vlasti tom bh. entitetu.
Pročitajte i ovo: Visoki predstavnik u BiH izmijenio način postizbornog konstituiranja dijela vlastiJoš od izbora 2014. godine Vlada Federacije BiH nije formirana, jer su se tom protivili iz HDZ-a inzistirajući na izmjenama Izbornog zakona i "legitimnom predstavljanju".
Suština odluka visokog predstavnika tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH i odnosi se na dio vlasti koji se bira neizravno, a ne glasovima birača.
Iz OHR-a su u pojašnjenju Schmidtove odluke naveli da je riječ o paketu mjera kojima će se poboljšati funkcionalnost ovog entiteta i osigurati blagovremena provedba rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.
Pročitajte i ovo: Weber: Schmidtovom odlukom HDZ-u osigurana 'pobjeda'Nepravilnosti tokom izbora
Tokom izbornog dana Koalicija "Pod lupom" zabilježila je 83 teže izborne nepravilnosti.
Najveći broj se odnosi na proces glasanja, pomoć pri glasanju, nagovaranje na glasanje, porodično glasanje, pomaganje pri glasanju bez prateće dokumentacije, i pritiske na birače.
Na biračkom mjestu u Hozićima, mjestu u Novom Gradu, uhapšeno je pet osoba iz biračkog odbora zbog sumnje na krivično djelo izborna prevara. Tužilaštvo BiH je navelo da su ove osobe donijele veliku količinu popunjenih izbornih listića na ovo biračko mjesto.
Tužiteljstvo i SIPA primili su 27 prijava građana na izborni proces.
U Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli zaprimljene su prijave građana ili institucija, koje su se odnosile na narušavanje javnog reda i mira na biračkim mjestima, navode o izbornim neregularnostima koje su se odnosile na moguća kaznena djela, kao i različite događaje i incidente vezane za izborni proces, saopšteno je.
Prijave su se odnosile na biračka mjesta na području Mostara, Bosanskog Novog / Novog Grada, Sarajeva, Živinica, Tuzle, Zvornika, Zenice, Tomislav Grada i drugih mjesta.
Pročitajte i ovo: Bosanski izbori od kraja rata do danas