Poslanici parlamentarne većine, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA pokrenuli su proceduru za razrješenje predsjednika države Mila Đukanovića u Skupštini Crne Gore.
Oni tvrde da je Đukanović prekršio Ustav tokom procedure predlaganja mandatara za sastav Vlade.
Pročitajte i ovo: Na Đukanovićevu inicijativu za održavanje izbora, oponenti prijete njegovom smjenomU Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav se navodi da je Đukanović povrijedio Ustav jer na konsultacije za mandatara nije pozvao sve predstavnike političkih partija zastupljenih u Parlamentu.
U inicijativi koju je potpisao 41 poslanik od ukupno 81 dalje se navodi da nijesu pozvani predstavnici Prave, Ujedinjene i Radničke partije, ali ni lider Demos-a Miodrag Lekić koji je bio predlog za mandatara.
Radi se o partijama koje imaju po jednog poslanika i bile su dio predizbornih koalicije na izborima 30. avgusta 2020. na osnovu kojih je formiran saziv Parlamenta.
Iz Đukanovićevog kabineta ranije je saopšteno da je on poziv uputio svim strankama, a da se nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta, Demokrata, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.
Pročitajte i ovo: Parlamentarna većina traži da Đukanović opozove odluku koja vodi ka izborimaU Ustavu piše da postupak razrešenja može pokrenuti Skupština na predlog najmanje 25 poslanika, nakon čega se dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.
Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav, navodi se u članu 98 Ustava Crne Gore.
Ustavni sud Crne Gore je u blokadi, jer od predviđenih sedam ima samo tri sudije tako da nema kvorum za odlučivanje. U Skupštini je u toku intervjuisanje potencijalnih kandidata, a da bi bili izabrani za njih mora da glasa dvije trećine parlamenta, odnosno 54 poslanika.
Naime, nakon što je Vladi Dritana Abazovića 20. avgusta izglasano nepovjerenje, ove tri stranke podnijeli su Đukanoviću zahtjev da mandat za sastav nove Vlade povjeri Miodragu Lekiću, ali bez potpisa većine poslanika.
Pročitajte i ovo: Pregovori o novoj Vladi Crne Gore, iz neuspjeha u neuspjehĐukanović je taj zahtjev odbio ocjenjujući ga nepotpunim, i uputio zahtjev Skupštini da sebi skrati mandat kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori.
Stranke parlamentarne većine su se usprotivile novim izborima i nastavile da insistiraju da Đukanović prihvati Lekića za mandatara. U tom cilju su naknadno, dan nakon što je istekao rok, dostavile 41 potpis podrške Lekićevoj kandidaturi.
Najavili su i da će njihova većina od 41 poslanika, od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu, glasati protiv skraćenja mandata.
Ustav Crne Gore nije predvido šta se događa ukoliko parliament odbije inicijativu šefa države o skraćenju mandata Skupštine.
Đukanović je 30. septembar predložio kao datum održavanja sjednice.
U međuvremenu je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, 23. septembra vratila Đukanoviću zahtjev za održavanje te sjednice, uz obrazloženje da je napravljena proceduralna greška, jer predsjednik uz zahtjev nije dostavio Prijedlog odluke o kojoj bi trebalo da se glasa.