U slikovitom, mediteranskom mjestu Blagaj, oko 12,5 km južno od Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), nalazi se čuvena blagajska Tekija.
Taj islamski vjerski objekat, koji je stoljećima bio dom sufijskih učenjaka - derviša, smješten je na desnoj obali, odmah uz izvor rijeke Bune, koji se smatra jedan od najvećih kraških izvora u Evropi.
Iznad Tekije, proteže se stijena visine oko 240 metara, gdje se nalaze i dvije pećine - Zelena pećina i Vučije točilo - koje su arheološka nalazišta sa artefaktima iz predhistorijskog doba.
Od 2003. godine, Tekija u Blagaju je na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Sama riječ ‘tekija’ je perzijskog porijekla - ‘tekke’, koja je preko turskog ušla u bosanski/crnogorski/hrvatski/srpski jezik.
Šest vijekova stara atrakcija na Blagaju
Tekija je islamska bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije), na čelu sa svojim učiteljem (šejhom). Na stazi prema glavnim objektima Tekije u Blagaju stoji i arapski natpis “On”, što je jedno od Božijih imena.
Ulaz u kompleks Tekije u Blagaju kod Mostara.
Tekija u Blagaju je nastala na tragovima starog bogumilskog svetišta, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) menadžer kompleksa Tekije u Blagaju, Edin Džiho (na slici). Blagajsku Tekiju spominje u svojim zapisima čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija 1664. godine.
Duhovni počeci tog lokaliteta sežu još od prije dolaska Osmanske imperije, prema nalazima arheologa, koji datiraju iz 1420-ih godina, kazao je Džiho.
U blagajskoj Tekiji je turbe (nadgrobna građevina, spomenik) čovjeka koji se smatra začetnikom Tekije, Sari Saltuka (“Plavokosi”), putujućeg derviša iz 13. stoljeća, i njegovog nasljednika Ačik-baša (“Gologlavi”), koji se smatra prvim šejhom Tekije u Blagaju.
O tome govori pano u obliku knjige (na slici) postavljen u dvorištu Tekije.
Tekija u Blagaju je danas popularna turistička destinacija. Na slici, u dvorištu glavnog objekta Tekije su brojni gosti iz BiH i inostranstva, koji su došli posjetiti taj kulturno-historijski spomenik.
U prizemlju glavne tekijske zgrade je tzv. ženska soba. Namještena je u tipičnom osmanskom stilu, s ručno izrađenim tepihom i namještajem karakterističnim za osmansko doba.
Stari primjerak islamske vjerske knjige Kur’an na prozoru Mejdan odaje, koja je služila za obavljanje dnevnih molitvi derviša i za učena predavanja. U pozadini je vidljiv izvor rijeke Bune.
U Tekiji u Blagaju je turbe (spomenik) osnivača Tekije, Sari Saltuka (“Plavokosi”) i Ačik-baša (“Gologlavi”), njegovog učenika. “Sari Saltuk je ovo mjesto prepoznao kao nešto što će biti važno i markirao ga. Ačik-baša možemo nazvati prvim šejhom Tekije”, kazao je za RSE menadžer kompleksa Tekije, Edin Džiho. “Ovo je jedno od sedam Saltukovih turbeta. On je pred svoju smrt svojim saradnicima ostavio oporuku da se napravi sedam tabuta (kovčega) i pošalju u sedam različitih zemalja, tako da niko nije siguran gdje je onaj pravi. To je urađeno kako generacije poslije ne bi pravile ‘kult ličnosti’, nego da nastave njegovo učenje”, kazao je Džiho.
Dnevna soba. Na slici je vidljiva i sinija, odnosno nizak, okrugli sto, tipičan dio namještaja koji je služio za objede u osmansko doba.
Jedna od prostorija glavnog objekta Tekije u Blagaju je musafir ili gostinska soba. Ona je takođe namještena u izvornom osmanskom stilu.
Izvor rijeke Bune u Blagaju, koji se nalazi odmah uz blagajsku Tekiju. Smatra se jednim od najvećih vrela u Evropi i izbija iz duboke pećine. Prije samog izvora, Buna teče pod zemljom 19,5 km.
Tekija u Blagaju kod Mostara, smještena pored izvora rijeke Bune, pritoke rijeke Neretve. Iznad Tekije je ogromna stijena sa pećinama, koje su i arheološka nalazišta sa artefaktima iz predhistorijskog doba.
Kompleks derviške Tekije u mjestu Blagaj, južno od Mostara.