Predstavnici sindikata, umirovljenika i lijeve opozicije jedinstveni su u stavu da hrvatska Vlada mora ublažiti učinke velikog poskupljenja energenata koje se u Hrvatskoj očekuje u proljeće.
Državne institucije dobile su ovih dana od Hrvatske elektroprivrede ponudu za isporuku struje od proljeća sa cijenom višom 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto.
Ako se ti postotci i ne obistine, i Vlada i stručnjaci i potrošači očekuju povećanje cijena energenata u proljeće.
Umirovljenici, radnici, strahuju svi
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović kaže za RSE kako se očito nakon ovih poskupljenja umirovljenici neće moći ni grijati, ni hladiti, ni hraniti, jer će se ovo poskupljenje preliti i na hranu.
"Ono što se mora ukinuti je da se zbog duga za režije ovršuju mirovine. Jer ako će početi isključivati struju i plin, ili masovno sa mirovina skidati neplaćene račune, doći će i do kompletnog kolapsa sa psihološkim stanjem umirovljenika", zabrinuto poručuje čelnica umirovljeničkog sindikata.
"Sa mjerama koje će ublažiti učinak poskupljenja treba izići što prije, jer moja je majka znala reći da odgovoran roditelj krene pripremati obrok prije nego djeca proplaču od gladi", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. On je za kombinaciju mjera.
"Sa jedne strane zamrzavanje cijena energenata na određenoj razini, a na drugoj strani da se vidi može li se – a ne može previše – učiniti nešto na području smanjivanja trošarina, i na kraju krajeva i na području smanjivanja PDV-a", predlaže Sever.
Za najugroženije kategorije, kaže, trebalo bi vidjeti kako se mogu subvencionirati i mjesečni računi.
"Uz sve te mjere, moramo svakako ići i na jedno veće povećanje plaća, što će onda rezultirati i povećanjem mirovina", kaže Sever.
Sa mjerama koje će ublažiti učinak poskupljenja treba izići što prije, upozorava Krešimir Sever.
Vlada sprema mjere
I u Vladi su spremni na neku kombinaciju, a tu se prije svega misli na smanjenje PDV-a, ali i "neke druge alate", kazao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
"Kontinuirano analiziramo situaciju, reagirat ćemo na vrijeme i od 1. 4. 2022. učinit ćemo sve da spriječimo rast cijena energenata kakav su doživjele druge zemlje članice EU", kazao je Ćorić novinarima.
Naime, struja je u zadnja dva kvartala prošle godine na razini cijele EU poskupila 40 posto, što se u Hrvatskoj nije dogodilo, ali Ćorić kaže da je u proljeće poskupljenje - neizbježno.
"Ako snizite PDV na energente, ostat ćete bez dijela novca koji je za nešto bio namijenjen", podsjeća u izjavi za RSE predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, koji kaže kako je to politički potez.
Ako snizite PDV na energente, ostat ćete bez dijela novca koji je za nešto bio namijenjen -kaže predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, ko navodi da je to politički potez.
"Onda to nešto morate platiti iz drugih sredstava koja će platiti neki drugi ljudi. Opet to društvo plati, samo je pitanje je li bolje da se to sada jasno plati, ili da - radi stvaranja osjećaja brige za građane – građani ne plaćaju sada direktno višu cijenu energije, nego je plaćaju indirektno, što može biti skuplje i nepovoljnije nego što je direktno", upozorava profesor Jurčić.
On je kazao kako Europska unija (EU) nije reagirala prošle godine na poskupljenja energenata ili na šestpostotnu inflaciju zato što se to lakše podnese kada je dohodak po stanovniku 30.000 eura. U Hrvatskoj su, pak, poskupljenje energenata ili tropostotna inflacija veći problem nego drugdje u EU, jer je dohodak po glavi stanovnika svega 10.000 – 11.000 eura.
Predsjednica oporbene Nove ljevice Ivana Kekin u izjavi za RSE podsjeća da su oni na ovaj problem upozoravali već ranije.
"Mi smo već prije dva mjeseca tražili od Vlade da snizi PDV na toplinsku energiju, što tražimo naravno i dalje, i očekujemo generalnu intervenciju u korist onih koji su u riziku od energetskog siromaštva", poručuje Ivana Kekin.
i u ostatku regije cijene idu gore Od poskupljenja struje u BiH strepe biznismeni, na Kosovu sviPrema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska je u 2020. godini sa 50,6 posto zadovoljavala vlastite potrebe za energijom a ostalo se uvozilo. Smanjen je uvoz svih oblika energije osim prirodnog plina, gdje je uvoz povećan za 7,4 posto.