Panel: Zagađenje vazduha sa Balkana širi se Evropom

Dim iz termoelektrane u Obiliću nadomak Prištine na Kosovu

Termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu pretnja su zdravlju i bezbednosti evropskog stanovništva zbog povećane emisije štetnih materija, poručili su 2. juna učesnici panela u sklopu obeležavanja evropske Zelene nedelje.

Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Severnoj Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost Evropske unije jer su glavni izvor zagađenja koje se ubrzano širi Evropom, ocenili su predstavnici vodećih evropskih organizacija i centara za zaštitu životne sredine, a prenosi hrvatska agencija Hina.

Vlatka Matković, savetnica za zdravlje i energetiku u Evropskom savetu za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) rekla je da zagađenje ne poznaje granice i da se "zagađeni vazduh sa Zapadnog Balkana najpre širi prema susednim državama, ali dođe i do svih zemalja Evropske unije".

Pročitajte i ovo: Srbija između izbacivanja uglja i protesta radnika

Ona je podsetila na istraživanje iz 2016. godine, koje je pokazalo da je te godine "16 termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu emitovalo istu količinu sumpordioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU".

Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda rekao je da je zastarelost jedan od glavnih uzroka štetnog uticaja termoelektrana i dodao da su one izgrađene "pre nekoliko desetina godina i da zbog toga te države ne poštuju standarde kvaliteta vazduha kakve očekuje Unija".

Komentarišući rezultate analize Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije koji navode da zagađenost vazduha iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod dece, učesnici su ocenili da podizanje kvaliteta vazduha na tom području mora biti prioritet budućih evropskih politika.

Pročitajte i ovo: 'Bosanski černobili': Toksični otpad u BiH

Evropska komisija je prošle godine predstavila ekonomsko-investicioni plan za zemlje Zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi evra pomoći toj regiji za period 2021-2027.

Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne putne i železničke veze u regiji, prelaz sa uglja na obnovljive izvore energije i obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije gasova staklene bašte, infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama.

Zbog sve veće potrebe za smanjenjem štetnih emisija i interesa za zaštitu prirode, Evropska unija je organizovala virtualnu Zelenu nedelju, najveće događanje na području zelenih politika sa brojnim panelima i savetovanjima.

Vaš browser nepodržava HTML5

Broj oboljelih u Tuzli raste, zagađenje ne prestaje