Jasmila Žbanić: Svijet bi morao biti drugačiji da bi 'Quo vadis, Aida?' dobila Oskara

Svijet bi morao biti drugačiji da bi Aida dobila Oskara, ocijenila je na online konferenciji za novinare iz Los Angelesa, Jasmila Žbanić, bosanskohercegovačka rediteljica čiji je film „Quo vadis Aida?“ bio nominovan za nagradu Američke filmske akademije.

Film govori o genocidu u Srebrenici, gradu na istoku BiH u entitetu Republika Srpska i prvi je igrani film na ovu temu.

Radnja filma dešava se u julu 1995, a glavni lik je Aida, prevoditeljica za Ujedinjene narode (UN), koja pokušava da spasi svoju porodicu nakon što Vojska Republike Srpske zauzima Srebrenicu.

Žbanić je napisala scenario i režirala film, a u glavnim ulogama su Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Boris Ler, Dino Bajrović, Emir Hadžihafizbegović i Boris Isaković.

Pročitajte i ovo: Bajrović: Nismo napravili film za jednu noć i za jedan uspjeh

Iako nije dobila nagradu, Žbanić je navela kako je sama činjenica da je ovaj film nominovan veliki pomak, tim prije što mu je tematika daleko od komercijalne.

„Naš najveći problem je na početku bio taj što nismo imali distributera. Film o genocidu, kako su nam rekli poslije venecije je težak za profit, za prodaju, i oklijevali su američki distributeri da ga kupe“, kazala je Žbanić.

Pročitajte i ovo: Radić: Hollywood je uvijek bio politički aktivan, samo je to danas vidljivije

'Dok se ne isprocesuiraju traume, trebaće ovakvi filmovi'

Ono što je pozitivno, smatra rediteljica, je da su ljudi prihvatili film i da ga doživljavaju kao svoj. Iako je radnja smještena u juli 1995. godine, prema njenom mišljenju, govori o ljudima koji danas žive.

„Mi još uvijek nismo razriješili naše teške traume iz ovog rata. Mi na njima ne radimo dovoljno, ne razgovaramo... Puno problema se ignoriše i negira da se ne bi njima bavilo. Dok god živi ta trauma, dok je mi ne raščistimo, dok ne budemo našli načina da razgovaramo jedni sa drugima i dok tu bol ne isprocesuiramo, mislim da su potrebni ovakvi filmovi“, ocijenila je Žbanić.

Pročitajte:

• Jasna Đuričić: 'Quo vadis, Aida?' je film o svim majkama
• Glumac Boris Ler: Bitno je da mladi pogledaju film o genocidu u Srebrenici

Kazala kako se za film nakon nominacija čulo u brojnim krugovima, te da je činjenica da nije osvojio nagradu kako kaže, više matematička kategorija, nego što je sama ocjena djela.

Obrazložila je to činjenicom da novca za podjelu nekoliko hiljada DVD-jeva onima koji nisu mogli da pogledaju film drugačije, kao i za neku jaču promociju nije bilo.

S druge strane danski režiser Thomas Vinterberg čiji je film ' Another round' osvojio Oskara za najbolji strani film, kako kaže Žbanić, nije autsajder u krugovima Američke filmske akademije, te je njegov opus poznat i žiriju a i publici.

BiH bi mogla izgubiti projekat vrijedan 40 miliona dolara

Žbanić je također najavila i neke nove projekte među kojima i rad na dva filma, te nekoliko epizoda serije u izdanju kuće HBO.

Izrazila je i žaljenje što bi snimanje blockbustera koji joj je ponuđen, a čija se radnja dešava u regiji, moglo zaobići BiH.

„Meni bi, naravno, bio interes da se tih 40 miliona dolara potroši u BiH, ali nemoguće je, jer nema povrata poreza na kome smo mi radili šest ili sedam godina, i gdje smo na državnom nivou stalno dobijali odbijenice“, istakla je Žbanić, i dodala kako takvu politiku imaju Hrvatska i Srbija, gdje bi i novac i snimanje mogli otići.

Film „Quo vadis Aida?“ do sada je prikazan na više od 30 festivala i osvojio je 23 nagrade.

Na filmskom festivalu London Film Week, film je u decembru 2020. godine nagrađen s tri nagrade: za najbolji film i najbolju rediteljicu, dok je najboljom glumicom proglašena Jasna Đuričić.

Može li se filmom spriječiti negiranje genocida?

Svjetska premijera održana je na 77. Venecija film festivalu, dok je u Bosni i Hercegovini premijerno prikazan u oktobru prošle godine u Memorijalnom centru Potočari, nadomak Srebrenice.

U Memorijalnom centru Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida, a traga se za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Oni su ubijeni i nestali u julu 1995. godine nakon što su snage Vojske Republike Srpske (VRS) ušle u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN), te zarobile, potom odvele i ubile oko sedam hiljada muškaraca i dječaka Bošnjaka.

• RSE Specijal: 25 godina genocida u Srebrenici

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna).

Bosna i Hercegovina već ima jednog Oskara za „Ničiju zemlju“ Danisa Tanovića, koja je 2001. proglašena za najbolji strani film.