Kirgistanske vlasti pustile su iz pritvora kontroverznog bivšeg zamjenika šefa Carinske službe Kirgistana Raimbeka Matraimova, koji je stavljen na američki spisak Magnitski sankcija zbog umiješanosti u ilegalne transakcije stotina miliona dolara u inostranstvu
Istraga protiv njega takođe je zaključena.
Državni komitet za nacionalnu sigurnost (UKMK) naveo je u četvrtak 15. aprila da je istraga o pranju novca vođena protiv Matraimova zaustavljena nakon što istražitelji nisu pronašli gotovinu ili nekretnine u vlasništvu Matraimova ili članova njegove porodice u inostranstvu.
Kada je Matraimov uhapšen u februaru UKMK je rekao da je osumnjičen za pranje novca kupovinom imovine u Kini, Rusiji, Turskoj, Ukrajini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sud u Biškeku je u februaru odredio istražni pritvor za Matraimova u vezi s optužbama za korupciju nakon što su stotine Kirgistanaca protestovale zbog prethodne presude kojom je kazna nakon priznanja krivice ublažena i umjesto zatvora određena novčana kazna od samo nekoliko hiljada dolara.
Sud je ublažavanje kazne opravdao time što je Matraimov vratio oko 24 miliona dolara koji su nestali kroz šeme koje je on nadzirao. Ta se odluka zasnivala na Zakonu o ekonomskoj amnestiji usvojenom u decembru 2020. godine koji omogućava pojedincima koji su pribavili finansijsku imovinu nelegalnim sredstvima da izbjegnu krivično gonjenje predajom imovine Državnom trezoru.
Ideju o ekonomskoj amnestiji u oktobru je najavio Sadir Japarov, tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Kirgistana, samo dan nakon što je Matraimov zadržan i stavljen u kućni pritvor.
Japarov je izabran za predsjednika Kirgistana uz obećanje da će spriječiti prevare i donijeti reforme. Japarov se takođe zalagao za novi ustav - koji su glasači odobrili ranije ovog mjeseca - a koji proširuje moć predsjednika.
Kritičari kažu da su zakonodavci predložili i na brzinu pripremili zakon o amnestiji kako bi se Matraimovu i drugima omogućilo da izbjegnu osudu za korupciju, dok ustavne promjene stvaraju autoritarni sistem i koncentrišu previše moći u rukama predsjednika.
U junu 2019. istraga Radija Slobodna Evropa, Projekta izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji, i Kloopa ustanovila je umiješanost Matraimova u korupcijsku šemu koja uključuje prenos stotina miliona dolara iz Kirgistana. Prenos novca obavljao je ujgurski biznismen kineskog porijekla Aierken Saimaiti, na kojeg je izvršen atentat u Istanbulu u novembru 2019.
Prema američkom Ministarstvu trezora, procijenjena šema od 700 miliona dolara uključivala je kompaniju pod kontrolom Matraimova koja je podmićivala zvaničnike kako bi se izbjegle carinske takse i propisi, kao i pranje novca kako bi se omogućio maksimalan profit.
Američki izvještaj o ljudskim pravima širom svijeta, objavljen u martu, ukazao je i na prijetnje slobodi izražavanja i slobodnim medijima u Kirgistanu.